• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Sadnja voćaka i izbor voćne vrste

  • Temu pokrenuo larisarubia
  • Datum prvog posta

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Koliko je to prostora ako računam da ću imati i prikopčanu pikolicu? Jel 5m dovoljno ili 10m? Imam puno pitanja jer sam početnik pa nemojte zamjeriti.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
5 metara ti nije nista, pogotovo sa prikolicom.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
...prve 2godine nije bila razlika
ali kasnije sve veća razlika
sada kada je 7 -8 god voćnjaka razlika je nevjerojatna
da mi je to neko pričao, ne bih mu vjerovao
To potpisujem.
Pričam stalno, kako je za trajne nasade, priprema tla ključna, jer kasnije nema više velike mogućnosti za popravak.... nažalost, malo ih posluša savjet. :icon_anal:
Sama tehnička razlika postoji za slijedeća tri zahvata:
1. Rigolanje - samo vučeni plug, stroj ne gazi kotačem u dno brazde (ne zbija tlo), već se kreće po neobrađenom dijelu. Najbolja kombinacija, jer je tlo duboko obrađeno i prozračno (voda/zrak/hrana). Problem. Plug je težak, velik, potreban je jak stroj (gusjeničar; gumenjak nema trakciju za takvo povlačenje; nije u pitanju samo snaga), i može se provoditi na većim parcelama (radi okretaja stroja i sl.). Alternativa za manje parcele je prekopavanje (ali kvalitetno) bagerom/kombinirkom. To je moja preporuka za sve male parcele za voćnjake/vinograde.
2. Oranje - polunošeni ili nošeni plug; traktor gumenjak, jedan kotač (desni) je uvijek u dnu otvorene brazde. Za dobra učinak treba jači, a onda i teži traktor, koji zbija tlo na dnu brazde. Efekt: dvojben; površinski sloj do 60 cm rahli i prozračan, na 60 cm zbijeni, nepropusni sloj. Problem nastaje kod viška vode, jer voće ne vole "korijen u vodi" - dolazi do brze asfikcije/gušenja korijena. Ovo je pogotovo problem na ravnijim terenima, i terenima teže strukture (glinasta tla).
3. Podrivanje - duboka obrada specifičnim ratilom, podrivačem sa fiksnim ali i sa vibrirajućim organima (skupi podrivači). Ne okreće se tlo, već se samo rahli. Efikasan ukoliko je vlažnost tla odgovarajuća (to je najveći problem).
:icon_biggrin:
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
I još jedan važan detalj oko izbora zahvata (rigolanje/duboko oranje/podrivanje) je tip tla (karakteristike tla).
1. Teža glinasta tla - koja su ionako nepovoljna za trajne kulture obavezno se rigolaju (rigolerom ili bagerom) jer su to tla koja su sklona zbijanju. Treba ih dobro izrigolati i što manje gaziti kod sadnje.
2. Ilovasta tla - igraju sve kombinacije; ovisno o dostupnosti strojeva i opreme. Ekonomski je najisplativije napraviti podrivanje (dublje; stroj sa 1-3 radna organa), te okomito na smjer podrivanja raditi duboko oranje (traktor gumenjak koji je najlakše unajmiti). Ako je podrivanje dobro odrađeno, onda je dubina oranja do 60 cm dovoljna.
3. Pjeskovito-ilovasta tla (i sve lakše) u načelu je dovoljno samo dublje oranje.

Na što paziti kod odabira dubine obrade:
Najčešća greška u praksi (budući da se voćnjaci sade na obroncima gdje su tla manje dubine) je iznošenje sirovog supstrata (neplodnog) supstrata na površinu. Ukoliko postoji takav slučaj (a za to je potrebno iskopati rupu oko 2-2,5 m dubine bagerom i pogledati uslojenost tla), onda se obrada vrši do dubine sirovog supstrata, a sam sirovi supstrat se samo podriva, a ne izbacuje na površinu.
Isto tako, kod pripreme terena za sadnju vrši se i niveliranje terena, pogotovo ako postoje mikrodepresije.
I stvar koja je dosta važna, a nije skupa je i drenaža, pogotovo na lokalitetima na kojima bi moglo doći do zadržavanja vode u tlu tijekom zime. Pogotovo je problem ako se radi o zadržavanju vode u profilu tla, koja se ne vidi na površini. Jedini način za to utvrditi je kopanje one prije spomenute rupe. Ukoliko se na profilu uoče sivo-zelene mrlje koje se izmješane sa crveno-žutim mrljama (tkz. mramoriranje tla) to je jasan indikator da tijekom zimskog mirovanja u profilu tla dolazi do zadržavanja vode. A to voće ne vole... tj. to ih doslovno "ubija". Voćke vole vlagu u tlu, ali ne vode zadržavanje vode u profilu tla (dolazi do gušenja korijena, voćka slabo raste, i propada).
:icon_smile:
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Hele, jel ti imaš ograđen voćnjak?

Imam.
Imam uske redove ( 2m), na kraju sam ostavio 5-7m (kako gdje) do ograde, sa tomo vinkovicem i prikolicom taman motam van i unutra bi mogao tek u 3 red. Ako imas veliki traktor i prikolicu mislim da ti je 10m minimum.
 

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
bobostar@

Da li je takvo duboko oranje potrebno raditi za svaku voćnjak ili ovisi o voćki koja se planira saditi? U mom slučaju se radi o haskapu (majska jagoda) kojoj je dubina korijena od 50 do 80cm.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Pozeljno je, recimo vocnjak bi trebalo podrivati barem svake 3 godine.
 

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Nisam još napravio analizu tla, što planiram svakako, ali koliko sam shvatio da je tlo pjeskovito ilovasto. A do sada je na toj parceli uzgajano samo povrće. E sad što se tiče niveliranja i mikro depresija evo slika pa će znalci možda bolje to procjeniti.
1zojbqg.jpg
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Nisam još napravio analizu tla, što planiram svakako, ali koliko sam shvatio da je tlo pjeskovito ilovasto.
Ukoliko je tlo pjeskovito-ilovasto nema potrebe dubokog (i skupog rigolanja). Dovoljno je odraditi duboko oranje (50-60 cm) i to je to (naravno uz meliorativnu gnojidbu, ali to nakon rezultata analize).
A do sada je na toj parceli uzgajano samo povrće. E sad što se tiče niveliranja i mikro depresija evo slika....
A što se tiče niveliranja, bar na slici teren se čini ravan (ili ima pad prema dolje-lijevo).
Budući da prije nije bilo trajnih kultura na toj površini (već povrće i ratarske kulture) pitanje je kakva je situacija zimi sa viškom vode; leži li voda na toj parceli, ili voda uredno otječe. Ovo je vrlo važno za trajne kulture, je one generalno "ne vole" pojavu zastoja viška vode, tijekom zimskog mirovanja.
:rolleyes:
 

sugarray

Aktivni član
Tu od
27 Stu 2013
Poruka
418
Budući da prije nije bilo trajnih kultura na toj površini (već povrće i ratarske kulture) pitanje je kakva je situacija zimi sa viškom vode; leži li voda na toj parceli, ili voda uredno otječe. Ovo je vrlo važno za trajne kulture, je one generalno "ne vole" pojavu zastoja viška vode, tijekom zimskog mirovanja.
:rolleyes:

To sam si uzeo zadatak pratiti ove zime i slikati. Isto tako u slučaju jačih pljuskova ću otići do parcele i snimiti situaciju dal se stvaraju kakve lokve. Imam vremena do sljedeće jeseni pa mislim da mi je to dovoljno vremena za dobiti informacije. :)
 

Shirajzl

Član
Tu od
17 Sij 2014
Poruka
30
Nakon duboke obrade tla, kojim daljnjim redosljedom ( đubrenje, kalcizacija, mineralna gnojidba) je najbolje pripremit zemlju za jesenju sadnju
 

nothing

Član
Tu od
16 Ruj 2013
Poruka
48
Ukoliko je tlo pjeskovito-ilovasto nema potrebe dubokog
Budući da prije nije bilo trajnih kultura na toj površini (već povrće i ratarske kulture) pitanje je kakva je situacija zimi sa viškom vode; leži li voda na toj parceli, ili voda uredno otječe. Ovo je vrlo važno za trajne kulture, je one generalno "ne vole" pojavu zastoja viška vode, tijekom zimskog mirovanja.
:rolleyes:
A kako se riješiti te vode ako se zadržava? da li je dovoljno napraviti samo kanal, pa da otiče ili se mora nešto drugo uraditi?

Kakva su vaša iskustva sa lješnikom "Halski dzin"? Htio bih posaditi pola ha tog lješnika.
 

Papcina

Aktivni član
Tu od
31 Sij 2011
Poruka
376
izdržljiva voćka, koja?

Pozdrav

uhm, neznam u koji podforum točno da pitam pa ću probati ovdje...
koja bi bila voćka koja bi izdržala moguće udare bure (zimi najčešće) i eventualne jače periode suše tokom ljeta?

Zasadio bi jedan komad terena, relativno je zaštićen od bure zbog okolne šume hrasta crnike, nekad je bio vinograd. Teren ima blagi nagib prema istoku, nalazi se na otoku, cca 4km udaljen od mora zračnom linijom). Drugi mogući problem je eventualna suša koja zna bit tokom ljeta (nema vode u blizini, sve moram rucno nosit :icon_super: ), al ako idućih godina bude ovoliko kiše mogo bi posijat rižu umjesto voćki :(think):

E sad, što posaditi? Pada mi na pamet trešnja (prvo zasadit rašeljku pa cijepljenje sorte na nju), šljiva, badem.. nešto treće?

Hvala na pomoci!
 

hotela

  
Tu od
1 Lis 2014
Poruka
1,250
Re: izdržljiva voćka, koja?

Jel kaktus vocka,salu na stranu pa moze jos sipak(nar), smokva ak je za vlastite potrebe,zrinina(drijen),maslina mozda lavanda ili nekaj slicno.
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Re: izdržljiva voćka, koja?

Prvenstveno mi pada višnja na pamet. Možeš i trešnju na neku bujniju podlogu ( jači korijen). Vidim da oko badema ima dosta mudrovanja zbog mikroklimatskih uvjeta.
 

Papcina

Aktivni član
Tu od
31 Sij 2011
Poruka
376
Re: izdržljiva voćka, koja?

sad se dvoumim između trešnje i badema?
koji je po vama "izdrzljiviji" izbor?
 

Najnoviji postovi

Na vrh