• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Sagradite bioplinsko postrojenje

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
Ako nekoga zanima kako proizvesti bioplin, neka posjeti
http://bioplin.webs.com/
Iznenadit će se što sve čovjek može bez velikih ulaganja.

svaka čast, našao sam na yubitu nešto o bioplinu i ostao zatećen, koliko su "zaostale " zemlje ispred nas
onda sam odlučio vidjeti na forumu ima li što o tome i našao ovo
sad ču da pregledam , a ja prilažem jedan kratki video
[YT]http://www.youtube.com/watch?v=Eq0blRWP0-M&feature=related[/YT]
 

Malirus

Član
Tu od
28 Lis 2009
Poruka
581
Bolje da si stavio neku muziku u pozadinu,ove pakistance nisam nis skuzio kapiš đadahe,đadahe
 

vlč.puknuti

Iskusan lik
Premium
Tu od
14 Svi 2008
Poruka
23,641
Mene zanima kontinuiranost procesa u zavisnosti od vanjske temerature ?
I rado bi videl elaborat s razniraznim dozvolama kao i financijsku isplativost projekta bez subvencije države .
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
Mene zanima kontinuiranost procesa u zavisnosti od vanjske temerature ?
I rado bi videl elaborat s razniraznim dozvolama kao i financijsku isplativost projekta bez subvencije države .

e pa to ti je najprije krenulo u suptropskim zemljama di je bilo problema s raznoraznim boleštinama koje su dolazile od kakica, znači on prevenira neke boleštine, štiti vodu, smanjuje zagađenje zraka što direktno, što indirektno preko bioplina koji smanjuje potrošnju ostalih energenata

kako sam rekao u tim zemljama gdje je počelo nije problem temperatura, a kod nas ...

e sad kako je taj proces potpuno prirodan , relativno siguran ako se poštuju određena pravila, a štedi energente, dobiva se kvalitetno gnojivo, zbrinjava se fekalni i dio komunalnog otpada, zapošljava se određeni dio stanovništva (umjesto da sjede i gledaju TV sapunice)

iz toga se vidi da je to proces za sveopče dobro i potpuno prirodan i kao takav vjerujem da u HR nemože dobit nijednu dozvolu

osim ako nije uvoz iz EU jer oni su izmislili toplu vodu
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,540
a nemaju švabe, nizozemci i ostali eurozemci bioplinska postrojenja na svojim farmama kravica?
a ne delaju struju i još se griju na resto energije?
ajte molim vas...:mrgreen:
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
a nemaju švabe, nizozemci i ostali eurozemci bioplinska postrojenja na svojim farmama kravica?
a ne delaju struju i još se griju na resto energije?
ajte molim vas...:mrgreen:

imaju feudalci:mrgreen: koji su to kupili
a tema je sagradite bioplinsko postrojenje
a puknuti je pitao jel bi to moglo se napravit kod kuče u HR

evo sa wikipedije, pa bi mogla naša birokracija pročitati:
Koristi od investicije u bioplinska postrojenja [uredi]

Osnovni razlog vrlo visoke zastupljenosti proizvodnje bioplina u razvijenim zapadnim državama koje nemaju vlastite nafte je korist koja se ostvaruje u ovoj djelatnosti. Zbog toga mnoge države sufinanciraju ovakve projekte i do 50% u izgradnji, a subvencioniraju i kasniji otkup proizvoda. Porez na korist koju država ostvaruje u toku izgradnje često je veća od iznosa subvencije, pod uvjetom da su izvođači i isporučioci opreme domaća poduzeća. Izvođać plaća poreze državi, a i zaposlenici. Domaći dobavljači također plaćaju porez, a i njihovi zaposlenici također. Kad se sve to skupa zbroji porezna korist koja se vraća državi često je i veća od iznosa subvencije . Dodatna korist za državu je smanjenje stavke za pomoć nezaposlenima, pošto svi koji rade na izgradnji postrojenja i isporuci opreme ne traže socijalnu pomoć od države. Suprotan izračun porezne korisnosti je kad radove vrše strana poduzeća, te kad opremu i materijal isporučuju strani dobavljači. Postrojenja za proizvodnju plina najčešće se nalaze u ruralnim predjelima te na taj način država potiče proizvodnju u malim mjestima i stimulira ostanak stanovnika. Time se potiče ravnomjernija naseljenost teritorija i veći natalitet, pošto je natalitet u malim mjestima uvijek veći nego u velikim gradovima. Postrojenja koja u selima proizvode električnu energiju priključena su na električnu mrežu na kraju niskonaponske mreže gdje su gubitci energije najveći a napon najniži. Ubacivanjem male količine energije u mrežu, na ovakvim mjestima, potiče se stabilnost sustava i smanjuju gubitci na el. mreži.
 
Posljednje uređivanje:

digestor

Novi član
Tu od
29 Tra 2009
Poruka
8
Digestor

imaju feudalci:mrgreen: koji su to kupili
a tema je sagradite bioplinsko postrojenje
a puknuti je pitao jel bi to moglo se napravit kod kuče u HR

evo sa wikipedije, pa bi mogla naša birokracija pročitati:
Koristi od investicije u bioplinska postrojenja [uredi]

Osnovni razlog vrlo visoke zastupljenosti proizvodnje bioplina u razvijenim zapadnim državama koje nemaju vlastite nafte je korist koja se ostvaruje u ovoj djelatnosti. Zbog toga mnoge države sufinanciraju ovakve projekte i do 50% u izgradnji, a subvencioniraju i kasniji otkup proizvoda. Porez na korist koju država ostvaruje u toku izgradnje često je veća od iznosa subvencije, pod uvjetom da su izvođači i isporučioci opreme domaća poduzeća. Izvođać plaća poreze državi, a i zaposlenici. Domaći dobavljači također plaćaju porez, a i njihovi zaposlenici također. Kad se sve to skupa zbroji porezna korist koja se vraća državi često je i veća od iznosa subvencije . Dodatna korist za državu je smanjenje
stavke za pomoć nezaposlenima, pošto svi koji rade na izgradnji postrojenja i isporuci opreme ne traže socijalnu pomoć od države. Suprotan izračun porezne korisnosti je kad radove vrše strana poduzeća, te kad opremu i materijal isporučuju strani dobavljači. Postrojenja za proizvodnju plina najčešće se nalaze u ruralnim predjelima te na taj način država potiče proizvodnju u malim mjestima i stimulira ostanak stanovnika. Time se potiče ravnomjernija naseljenost teritorija i veći natalitet, pošto je natalitet u malim mjestima uvijek veći nego u velikim gradovima. Postrojenja koja u selima proizvode električnu energiju priključena su na električnu mrežu na kraju niskonaponske mreže gdje su gubitci energije najveći a napon najniži. Ubacivanjem male količine energije u mrežu, na ovakvim mjestima, potiče se stabilnost sustava i smanjuju gubitci na el. mreži.

Ja sam autor stranice o bioplinu
http://bioplin.webs.comJ
Duži niz godina radio sam u sastavu međunarodnih snaga"Peace corps" na razvoju, primjeni i obuci stanovništva u korištenju procesa anaerobne digestije. Od visokih Anda do suptropskih i tropskih krajeva. Sad sam u mirovini i bilo mi je žao da moja iskustva propadnu te sam ih pokušao sakupiti i objavio s željom i nadom da će možda nekome i koristiti. Nažalost, slijedilo je veliko razočaranje. Zanimanje nikakvo ili skoro nikakvo. Treba vidjeti nazovimo "nepismene urođenike" s kojim zanimanjem i veseljem prihvaćaju tu tehnologiju. Naš čovjek NE. On je pre pametan. Zanima me što če biti kad ih EU "nagazi" s Nitratnom direktivom. Tko će im onda biti kriv. Frapantno je nepoznavanje materije. Makar nije sramota ne znati.
Sramota je ne htjeti naučiti. Svi se kod anaerobne digestije uglavnom zakvače za plin. Međutim, on je samo sporedan proizvod digestije. Osnovni benefit je: "Povećana higijena, kvalitetan kompost" pa tek onda plin, ugljični dioksid, sumpor kalij. Kod plina računica je ovakva. U optimalnom režimu AD proizvodi 1m cub plina, po 1m cub zapremine. Za rad jednog malog agregata snage 1.5ks/24h potrebno je cca 10- 20 m cub plina.
Ma dobro, sretno svim poljoprivrednicima, i onima koji se takvima nazivaju.
Digestor
 
Posljednje uređivanje:

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,540
ima ljudi koje zanima, takav sam i sam...
međutim niz ograničenja koja su prisutna u mojoj okolini mi nikako ne pomažu da se odlučim na takav pothvat...
osnovna stvar je poplava koja mi je jednom u dvije godine zasigurno na dvorištu, a kamo ne na svom okolnom zemljištu...
druga stvar je što baš i nisam "stočar", uzgojim godišnje par stotina pilića, a ostalo je sve povrće i nešto malo ratarstva...
treće, raspolažem s popriličnom površinom šume pa i nisam primoran razmišaljti o alternativi i uštedama...
četvrto, kao i sve ostalo "nepoznato" u lijepoj našoj, strah me financijske strane...
peto, a to molim kao odgovor, želio bih znati kolika je kalorična vrijednost u kw jednog kubnog metra tog bio plina...
bilo bi i šesto, i sedmo i osmo...
al i ovih pet će biti za početak dovoljno, zato molim gospodina digestora da poprati temu i dalje, siguran sam da ima još pokoji zainteresirani...
vrijedila bi zlata nekakva kalkulacija oko troška izgradnje tog sistema, ali i detaljnija objašnjenja za nas laike...

ono što nam nije sila danas, sutra bi nam mogla postat potreba, kad ti je najbolje razmišljaj kako bi mogao preživjeti kad ti bude najgore...
worst case scenario treba imat uvijek na umu...a i riješenja toga...
 

digestor

Novi član
Tu od
29 Tra 2009
Poruka
8
Digestor

ima ljudi koje zanima, takav sam i sam...
međutim niz ograničenja koja su prisutna u mojoj okolini mi nikako ne pomažu da se odlučim na takav pothvat...
osnovna stvar je poplava koja mi je jednom u dvije godine zasigurno na dvorištu, a kamo ne na svom okolnom zemljištu...
druga stvar je što baš i nisam "stočar", uzgojim godišnje par stotina pilića, a ostalo je sve povrće i nešto malo ratarstva...
treće, raspolažem s popriličnom površinom šume pa i nisam primoran razmišaljti o alternativi i uštedama...
četvrto, kao i sve ostalo "nepoznato" u lijepoj našoj, strah me financijske strane...
peto, a to molim kao odgovor, želio bih znati kolika je kalorična vrijednost u kw jednog kubnog metra tog bio plina...
bilo bi i šesto, i sedmo i osmo...
al i ovih pet će biti za početak dovoljno, zato molim gospodina digestora da poprati temu i dalje, siguran sam da ima još pokoji zainteresirani...
vrijedila bi zlata nekakva kalkulacija oko troška izgradnje tog sistema, ali i detaljnija objašnjenja za nas laike...

ono što nam nije sila danas, sutra bi nam mogla postat potreba, kad ti je najbolje razmišljaj kako bi mogao preživjeti kad ti bude najgore...
worst case scenario treba imat uvijek na umu...a i riješenja toga...


Ma ja nikoga ne tjeram u ništa, samo se čudim toj inerciji našeg čovjeka. Ti si u podosta nezavidnoj situaciji radi redovitih poplava. AD mora biti cca 1 m iznad nivoa podzemnih voda, koje su kod tebe vjerojatno visoke, a o poplavama da se i ne govori. Troškovi!? Ovisi. Pročitaj "Uvod u anaerobnu digestiju". Tamo ti je sve u vezi troškova lijepo objašnjeno. Ova stranica je koncipirana baš za našeg malog čovjeka, ali onoga koji se ne boji vlastitog rada. Samu stranicu nije dovoljno samo površno pročitat. Preopširna je.
Čisti metan ima kalorijsku vrijednost max 9.100 kcal/m3 pri15.5°C. Kalorijska vrijednost varira ovisno o čistoći plina od 4.800 - 9.100 kcal/m3 . U ekvivalentima to ti je 1.33 - 1.87, i 1.5 - 2.1 m3 plina odgovara 1L benzina ili nafte. Razni autori različite vrijednosti, ali svi su tu negdje. Ima na stranici i AD za tebe. To je "Taktni AD". Samo gdje ga postavit?
Slobodno pitaj što god te zanima.
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,540
da, proučio sam taj s biljnom masom...
interesantan mi je baš zbog organskog gnojiva koji se dobiva tim načinom...
neznam jesam li dobro shvatio, tog "taktnog" ne treba hraniti svaki dan, nego ga se napuni i stvar šljaka?
jedino što bi ih trebalo imati 4-5 komada pa da se jedan na drugog nadovezuju, koliko sam shvatio?
s druge strane, ako krenem u tom pravcu, fali mi mehanizacija za to...od kosilice, sjekačice, samoutovarne prikolice...
i što je najgore, lani u 8 mjesecu sam radio bušotinu za vodu, u najgoroj suši mi je nivo vode na 2.85 m, a u kišnijim mjesecima na oko 2 m od površine...
uglavnom, interesantno...
 

ŠANANA

Dobro znana faca
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,804
Opčenito na temu kažem, jako, jako interesantno i nadasve izvedivo, ako bi to opskrbljivalo strujom i plinom jedno srednje veliko gospodarstvo i davalo kvalitetno gnojivo to bi bilo nešto što se traži ;)
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
Opčenito na temu kažem, jako, jako interesantno i nadasve izvedivo, ako bi to opskrbljivalo strujom i plinom jedno srednje veliko gospodarstvo i davalo kvalitetno gnojivo to bi bilo nešto što se traži ;)

samo jednu manu u tom cijelom postupku vidim
mana je što smo prebogati i (kod nas se kaže previsoko digli nos)
kod nas je "dnevnica" minimalno 150kn/dan, za nju možeš kupiti cca 15 l benzina ,nafte, plina
imamo struju,plin ,drva

oni jadni pakistanci ,indijci i neznam koji se još pojavljuju na filmu
imaju tugu jad, i bijedu, ako i nađu kakav posao nevjerujem da dobiju više od 5kn na dan
i onda je logično da kod njih ako dobiješ dnevno ekvivalent 1litre nafte, taman dovoljno za skuhat ručak, dobiješ nešto humusa, da u pustinji možeš posadit bašču, da to njima znaći jako puno, a nama jako jako malo

da bude još jasnije zamislite život bez struje i plina pa će biti jasnije zašto je to kod njih tako in a kod nas tako out


ali da ne ispadne da samo pametujem, evo jedno praktično pitanjce
dakle npr želio bih kupiti šumu zbog drveta za ogrijev, ali...nema šume u blizini ni za lijek
kolega digestor je rekao da može i zelenjava u obradu

e sad mene zanima, dali može u digestor da ide recimo sudanska trava, kukuruz stabljika zelena itd itd
dakle nemogu naći šumu ali imam jutro zemlje i ideju taktnog digestora i sad bih recimo posadio nešto od navedene zelenjave i silokombajnom napunio nekoliko takvih digestora i umjesto da cijepam drva ja bih samo gledao kako plin curi:supz:

dakle pitanje glasi .-koliko se može dobiti od recimo takve površine plina, i što je u biti najbolje saditi
 

ŠANANA

Dobro znana faca
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,804
ilegalac....jako interesantno pitanje...dal bi se to moglo prozvodit s silažom...otpadnom silažom sjenažom i svim ostalim pokvarenima hranidbenima materijalima na farmi

ali bilo bi interesantno da si sam proizvodiš struju i plin, da to nemoraš dati državi svaki mjesec...uštede bi bili samo an tome itekako, a i još dosta popratnih stvari bi se moglo izvuči iz postrojenja...samo je pitanje koliki je početni ulog, jer kod nas sve "masno" košta
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
ilegalac....jako interesantno pitanje...dal bi se to moglo prozvodit s silažom...otpadnom silažom sjenažom i svim ostalim pokvarenima hranidbenima materijalima na farmi

ali bilo bi interesantno da si sam proizvodiš struju i plin, da to nemoraš dati državi svaki mjesec...uštede bi bili samo an tome itekako, a i još dosta popratnih stvari bi se moglo izvuči iz postrojenja...samo je pitanje koliki je početni ulog, jer kod nas sve "masno" košta

jbg pa nije baš tako
taktni digestor od 20tak kubika ako sam dobro shvatio to je stotinjak kila najlona vrijednosti možda 1000kn
takav daje cca 10-20m3 plina dnevno što je dovoljno za 1kw SUI motor dnevno
e sad neznam dali sam previdio ali neznam koliko takav traje, i koliko takvih mogu napunit sa recimo 1ha kukuruza ili neke druge brzorastuće biljke
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,540
ajde dečki ipak pročitajte prije onaj link što je digestor stavio, ima sve to o čemu mudrujete u dijelu oko taktnog (bachovog) digestora...
čak i kak se usitnjava i koji je postupak s zelenjavom
 

ilegalac

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
909
ajde dečki ipak pročitajte prije onaj link što je digestor stavio, ima sve to o čemu mudrujete u dijelu oko taktnog (bachovog) digestora...
čak i kak se usitnjava i koji je postupak s zelenjavom

eto onda nam odgovori ti
sad vidim da sam previdio trajanje rada taktnog d. tj. nisam znao što znači retencija
dakle znamo da traje do 6mj
ali koliko tona po hektaru daje recimo kukuruz, koliko tona kukuruza ide u m3 taktnog digestora, koliko takav kubik kukuruza može dati plina, dali se kukuruz mješa s vodom u istom omjeru ili se miješa samo sa muljem:twisted:
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,540
eto onda nam odgovori ti
sad vidim da sam previdio trajanje rada taktnog d. tj. nisam znao što znači retencija
dakle znamo da traje do 6mj
ali koliko tona po hektaru daje recimo kukuruz, koliko tona kukuruza ide u m3 taktnog digestora, koliko takav kubik kukuruza može dati plina, dali se kukuruz mješa s vodom u istom omjeru ili se miješa samo sa muljem:twisted:

vjerojatno si postavio pitanje vezano za zelenu stabljiku kukuruza u voštanoj zriobi (ono kad se silaža radi), pa pošto tu ima ljudi koji rade silažu (ja to baš i nisam :mrgreen:) možda bi netko od njih bio kompetentniji da nam da potpuniju sliku...
ono kaj sam ja skužio je da se silaža svejedno mora pomiješati s kravljom kakicom u omjeru 10:1 minimalno...ali prije toga silaža mora malo pretrunuti...sagnjiti oliti se skompostirat bar na pol...
za moj pojam je ludilo raditi tu stvar iz kukuruze, kad oko njive imaš drača, zapuštenih livada, neobrađenih oranica...
zar nebi bilo bolje skefat polje ambrozije ili nekog drugog korova nekom neodgovornom vlasniku pa se poslije smijati i još ga kuditi da ti plati što si mu očistio njivu :vragek:
ili počistiti travom zarasle grabe, puteve, nasipe...
a računica...1 kubik zelenjave (kompostirane) daje na dan kubik plina pa tak 4 mjeseca...malo matematike...:rolleyess:

e sad ono što sam još isčitao je da kubik bio plina ima energetsku vrijednost od približno 5 kW za kubični metar plina...
usporedbe radi, i jedan kg peleta ima istu en. vrijednost...
1 litra dizela vrijedi 10 kW
1 kila bukovog-grabovog-hrastovog drveta vrijedi do max 3.3 kW
ali 1 kubični metar plina iz plinovoda znam da ima kaloričnu vrijednost 10 kW...
pa mi ipak nije jasno zašto je ovaj bio-plin na pol nekvalitetniji od zemnog...
po svemu sudeći, ako bi se na to išlo, ispod 100 kubika proizvodnje na dan nemamo što računati...

i to gledano s aspekta proizvodnje plina, ali i s aspekta gnojidbe površina, obzirom da bi onda tih 100 kubika bilo dovoljno za možda dva hektara?...po onoj računici da je mala prikolica stajnjaka 3 kubika, pa ih treba 10 na ral...etc. etc...
 
Posljednje uređivanje:

Najnoviji postovi

Na vrh