• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Salata

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Petulla pročitao sam nešto o tome u ovome članku http://www.agroklub.com/eko-proizvodnja/ishrana-i-zastita-salate-s-thiofer-om/5500/
Ali kad zbrojim dva i dva ispada Slavol da je majka svih mikrobioloških organskih gnojiva. Jer sadrživi 6 sojeva bakterija, mikro i makro elemente, peptide, aminokiseline, prirodne vitamine i hormone rasta, vjerovatno sam još i nešto zaboravio. Najvažnije od svega tekuči je i spreman za upotrebu. Poprilično je dobro objašnjeno ali sastav je tajna evo videa
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=wqBDYp_4ehM#!
Ali su realni, nema ništa bez osnovne gnojidbe. Jer si probao raditi sa Slavolom ili tko od forumaša? Hvala i poz.
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Petulla pročitao sam nešto o tome u ovome članku http://www.agroklub.com/eko-proizvodnja/ishrana-i-zastita-salate-s-thiofer-om/5500/
Ali kad zbrojim dva i dva ispada Slavol da je majka svih mikrobioloških organskih gnojiva. Jer sadrživi 6 sojeva bakterija, mikro i makro elemente, peptide, aminokiseline, prirodne vitamine i hormone rasta, vjerovatno sam još i nešto zaboravio. Najvažnije od svega tekuči je i spreman za upotrebu. Poprilično je dobro objašnjeno ali sastav je tajna evo videa
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=wqBDYp_4ehM#!
Ali su realni, nema ništa bez osnovne gnojidbe. Jer si probao raditi sa Slavolom ili tko od forumaša? Hvala i poz.



Kontam dali ti koristiš slavol ja ga koristim ali koristim još nešto što sve skupa diže u visine. Moj paradajz je rađen sa slavolom inače nikako nevjerujem niti jednom preparatu ma kako se on zvao ako napišu da nije potrebna gnojidba a to je kod slavola potpuno suprotno oni kažu da je bolja iskoristivost gnojiva ako se primjeni slavol.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Siki ne vjeruješ u ovakve čarke?
zato što je to jeftinije dva puta nego mineralno đubrivo. 1 litra zamenjuje oko 550 kg kompleksnog mineralnog đubriva !
Svašta :)
Slavol sam probno koristio i vidio u nekim nasadima. Kasnije ću iznjeti svoje mišljenje dok napravim još pokusa. U rasadi je bio odličan, naravno ako supstrat ima što isporučit, ukoliko nema, ne može ništa bujnog i bajnog napraviti.
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Siki ne vjeruješ u ovakve čarke?
zato što je to jeftinije dva puta nego mineralno đubrivo. 1 litra zamenjuje oko 550 kg kompleksnog mineralnog đubriva !
Svašta :)
.

Poštovani prijatelju!:!:

Imam jedan jednostavan prijedlog za tebe:!:. Na proljeće kad počnu radovi dođi kod mene deset dana da radiš pozovi sve svjetske kuhare da ti naprave hranu kakvu god želiš i misliš da bi ti koristila:scratch:scratch izaberi najbolja pića i nek ti skuhaju najbolju juhu koja se može zamislit ja ću sve to da ti postavim na sol pred tebe ali ti neću dat da jedeš:axe: nego ću te samo lagano poljevat sa juhom:madmana::cry: pa da vidimo šta će biti dali ćeš moći radit samo od juhe.:D:D

zato prestani ????????? i piši nešto konkretno što može svima koristit.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Jel mi može tko napisati kakve su ovo štetočine?
stetocina.jpg

stetocina2.jpg

Unutri je bio nešto kao crveno zuti mrav ala ala ...
I što radi ove rupe na puterici?
putericaost.jpg

putericaostecenje.jpg

Poz i hvala.
 

denisv

Član
Tu od
18 Svi 2012
Poruka
635
@Kontam ono prvo su sovice pozemljuše ( podgrizajuće sovice ), drugo lisni mineri.
 

denisv

Član
Tu od
18 Svi 2012
Poruka
635
jok...ni jedno ni drugo nisi pogodil.8)

Ajd kad već pogađamo probaj ti :mrgreen:

Ja sam ih nalazio u baš onakvoj rupi i njih i žičnjake. Sad ono žutilo može biti i gljivično (malo mu je slaba rezolucija na slici pa ne mogu procjeniti)


edit: zašto ne kažeš čovjeku kad znaš?:mrgreen:
 
Posljednje uređivanje:

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,674
Ajd kad već pogađamo probaj ti :mrgreen:

Ja sam ih nalazio u baš onakvoj rupi i njih i žičnjake. Sad ono žutilo može biti i gljivično (malo mu je slaba rezolucija na slici pa ne mogu procjeniti)


edit: zašto ne kažeš čovjeku kad znaš?:mrgreen:

ajde da probam...
bum samo kopiral kaj su drugi o tome rekli, tak bum puno pametniji...:gitarist:

BIJELA TRULEŽ Sclerotinia minor i Sclerotinia slerotiorum

Ovo je bolest salate u ZP a ako se ne poštuje plodored može izazvati štete i u zgoju na otovrenom.

Zaraza nastaje u zoni korijenova vrata gdje se pojavljuje mekana trulež, zbog čega se prekidaju kapilarne veze te glavica gubi turgor i vene. Na mjestu truleži pojavljuje se bijeli micelij.

Napadu ove bolesti salata je podložna u svim razvojni stadijima ali najčešče pred tehnološkom zriobom.

Ovi uzročnici bolesti vole lagana, dobro prozračena tla u kojima se ne nakuplja suvišna voda.

Plodored i uklanjanje zaraženih biljnih ostatak najvažnije su preventivne mjere u borbi protiv bijele truleži. Kemijska sterilizacija tla daje djelomičnu zaštitu dok ispravno provedena sterilizacija tla vodenom parom daje najbolje rezultate. Fungicidima se salata tretira odmah nakon sjetve a prije nicanja, potom s drugim tretiranjem se pristupa kad biljka razvije 4-5 listova dok se posljednji put tretira u početku svijanja glavice. Kako nebi došlo do pojave fitotoksičnosti za prva dva tretiranja se primjenjuju manje doze. Fungicidi kojima se tretira salata protiv bijele truleži jesu : Ronilan, Kidan i Lupo.

Ostale bolesti prisutne pri uzgoju salate: VENUĆE (izazivaju ga Pythium vrste)


dakle, il jedno il drugo, eventualno vodena trulež a samo možda ona bakterija što napada i korijen i žile provodnice kod zelja...


a kaj se grizotina na lišću tiče, mislim da su obični mali ljigavi pužići golaći, oni bijeli...;)


replike?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Salata je osigurna u pravilnim intervalima, signumom, actarom i ridomilom gold pepite, nisam mogao naći onaj fonganil. Nsa prvoj slici gdje se vidi korijen tj. ona boja e iste te boje je bio baja sličan mravu unutra baš nešto objeodvao. No tkavih je slučaja cca 5. Ali na puterici se zna nači ovakih listova klopanih. I ovo klopanje me isto zanima??
stetaodmisai.jpg

Ono štoo vali to su mi miševi odnjeli, zaustavio sam ih ali mi nešto smrdi tu. Kako raste salata tak valjda ima više gorčine pa ju ne klopaju no sad su skuzili lišće ili?
Hvala
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
http://www.hcphs.hr/default.aspx?id=215

Zavod za zaštitu bilja
Plamenjača salate
Obzirom na vremenske prilike (visoke temperature i visoka relativna vlaga zraka) stvoreni su uvjeti za razvoj gljive Bremia lactucae, uzročnika plamenjače salate. Salata je na ovu bolest osjetljiva u svim stadijima razvoja tako da veće štete može uzrokovati već u proizvodnji rasada. Karakteristični simptomi u početku su svjetlozelene uglate pjege na licu lista, s bjelkastom prevlakom na naličju lista (Slika 1.). Kasnije pjege požute i nekrotiziraju. Oštećenja na napadnutim listovima su različite veličine, uglata oblika, isprva su svijetlo zelene do žute boje, dok je tkivo lista izrazito tanko i prozirno (Slika 2). Zaraza se širi s donje strane lista, gdje se pri optimalnim uvjetima u noći (80 do 100% vlage zraka i temperatura između 18 i 20 °C) stvaraju konidije koje šire bolest. Bolest se najčešće prenosi zaraženim biljnim ostacima, sa zaraženih korova iz iste porodice (vjetrom) i sjemenom. Radi sprječavanja pojave preporučuje se provođenje preventivnih mjera zaštite, kao što su odstranjivanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka, sjetva otpornih hibrida, plodored, a ako se navodnjava kišenjem, navodnjavati isključivo pred večer. Kemijske mjere zaštite su prskanje pripravcima na osnovi fosetila (Topic, Avi WG, Aliette Flash – karenca za glavatu salatu je 14 dana i dozvoljena su 2 tretiranja) i tolilfluanida (Euparen Multi WP 50, Euparen Multi WG 50 – karenca za glavatu salatu je 21 dan).
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
tomica kolike su dimenzije tog plastenika i koliko si ga platio ako nije tajna?
 

tomica

Član
Tu od
7 Pro 2011
Poruka
106
ovaj je 2500 kvadrata!na drugoj lokaciji imam još 7000 kvadrata!cijena sa svom opremom 40 eura/kvadrat!znači kompletno sa grijanjem,automatskim otvaranjem bočnih i krovnih otvora,antiinsekt mreže na otvorima!
 

denisv

Član
Tu od
18 Svi 2012
Poruka
635
ovaj je 2500 kvadrata!na drugoj lokaciji imam još 7000 kvadrata!cijena sa svom opremom 40 eura/kvadrat!znači kompletno sa grijanjem,automatskim otvaranjem bočnih i krovnih otvora,antiinsekt mreže na otvorima!

Lijepo!

Jel' ne praktikuješ foliju ispod salate?
 

tomica

Član
Tu od
7 Pro 2011
Poruka
106
imao sam nešto na foliji,al nisam uočio neke velike razlike,jedino što je salata bila čišća pa je nije trebalo toliko prati!opet ovakav uzgoj ima prednost što salatu možeš okopat i tako dati zemlji zraka pa bolje raste!mislim da ni jedna opcija nije loša!
 

denisv

Član
Tu od
18 Svi 2012
Poruka
635
imao sam nešto na foliji,al nisam uočio neke velike razlike,jedino što je salata bila čišća pa je nije trebalo toliko prati!opet ovakav uzgoj ima prednost što salatu možeš okopat i tako dati zemlji zraka pa bolje raste!mislim da ni jedna opcija nije loša!

Naravno, samo na 2500 m2 ja bi ipak izbijegavao okopavanje čisto zbog obima posla.

Ja salatu nikad nisam sadio bez folije.
 

tomica

Član
Tu od
7 Pro 2011
Poruka
106
vjeruj manje košta jednom okopat salatu nego kupit foliju!da se razumijemo,nije da nisam bio zadovoljan sa folijom,al i na ovakav način se može proizvest dobra salata!
 

denisv

Član
Tu od
18 Svi 2012
Poruka
635
vjeruj manje košta jednom okopat salatu nego kupit foliju!

To stoji. Al' evo ja ću prvi put ove godine probati ono što Petulla radi već duže vrijeme, a to je da sadi pod istu foliju dva puta tako da je uopšte ne diže. Ja naravno ne kupujem nikavu skupu preforiranu, nego najobičniju pazeći samo da je dovoljno neprovidna jer se na tržištu može naići na svašta kad je malo razmotaš, pa ti onda trava još bolje pod njom raste nego da je nema nikako.
 
Posljednje uređivanje:

Najnoviji postovi

Na vrh