Gle kod nas se uglavnom prati stari i mladi mjesec; i to dosta učinkovito.
Sve što ide za plod (i pogotovo ako ga treba čuvati; tipa krumpira) ide na stari mjesec, i to bez iznimke. Isto tako je sa drvnom građom (imam u kući grede hrastove, stare cca. 150 godina koje su sigurno sječene na stari mjesec, i potpuno su zdrave; motorka po njima samo klizi, tako da...). Osim krumpira tu je i luk, grašak... dok primjerice kod krastavaca, rajčice je to manje izraženo, jer su ionako rodni i troše se sviježi.
S druge strane, sve lisnato (špinat, salata i sl.) ide na mladi mjesec, jer to potiče bujan vegetacijski rast.
E sada netko kaže, da to vrijedi samo za male vrtove?!?! Ne bi se baš složio.
Jer ako imaš 1 ha nekog povrća, i prinos je manji za 10% zbog sjetve u slabi termin mjeseca, to na kraju onda nije baš jedna kanta povrća... zar ne?
Možda u vrtu 10% manje znači 2 krumpira manje; ali na 1 (ili 10 ha) to definitivno nisu 2 krumpira manje.
Nisam protivnik moderne tehnologije (štoviše; oni koji čitaju moje postove znaju moje stavove) ali isto tako, da bi se ostvario maximum, svakako treba iskoristiti sve što priroda daje, a uglavnom je besplatno... ili kako reče ona narodna; zrno po zrno pogača; kamen po kamen palača 8)