Traktorske freze - samogradnja

[savoris]

Samo ti deri duplim obrtajima kardana pa ćeš isto kao i jedan član mijenjati noževe svakih 10ha . I kardane za jedno sa njima.
Tako i oko mene ljudi smanjuju redukcije freza i hvale se kako prave prah a stalno mijenjaju lance i lančanike i nije im jasno zašto se noževi troše tako brzo.

 

[vlč.puknuti]

evo prije 5 dana kupio frezu i več je stručnjak za freze , :auch:

budem popodne skicnuo 2-3 modela pa možemo konkretno razgovarai .

u međuvremenu za razmišljanje , zašto je izmrla freza s ravnim moževima
ovakva
http://www.njuskalo.hr/oprema-obrada-tla/traktorska-freza-oglas-10014847

 

[savoris]

Neznam ni ja zašto je izumrla , ona po meni jako ima smisla u pripremi po oranom , nešto kao tiler.
Nisam je probao nikada ali mislim da daje znatno manji otpor.

 

[ZJ]

Postavi vrh trokuta u os cijevi, s time da ti kraći kraj vinkla oponaša nož. Kut ti je definiran kraćom katetom prema hipotenuzi od centra prema vrhu noža.
Čim je rotor većeg promjera, taj je kut manji.

Glede oblika noževa C noževi se teže tjeraju ali bolje mrve zemlju i ostavljaju kanale na dnu oblika uuuuuuuuuu.
L noževi se lakše vrte ali samo potkopavaju i nema onog bočnog mrvljenja.
Polu L noževi su kombinacija C i L noževa. Bolji su od L i ostavljaju nahrapavljeno dno /\/\/\/\/\/\, a lakše se vrte od C noževa.
Usput, svaka više odgovara određenom tipu tla...

Oficir, već sam spominjal: ak vrtiš kardan prem brzina, svejedno je voziš li se u 1. Ili 5. Razlika je samo u potrebnoj snazi, ali broj udaraca je razmjeran prijeđenom putu.

 

[Adis90]

Jeste li mislili na ovakav ugao noza

 

[plus]

Ovo je dobro za pročitati, poglavlje: 10.7.Odabir noževa za frezu

http://repozitorij.fsb.hr/2611/1/16_01_2014_Mislav_Sramek_Diplomski_rad.pdf

 

[ZJ]

Ak su nam ovakvi inženjeri strojarstva budući konstruktori...bolje da odu u društvene znanosti. Ovoliku hrpu gluposti davno nisam videl. A vidim da i profesor ne barata baš praksom.
Kostrukcija s cijevi fi 120 kao za malčer, oplata od 1,5mm lima, remenice promjera 250mm...
Ta freza bi išla jedva 10 cm u zemlju. I da dalje ne nabrajam...

 

[maiky]

kakva remenica???!!!! lanac i lančanici!

 

[ZJ]

Pročitaj rad. Mogli bi i remeni, zakaj ne?

 

[maiky]

ma nije to malcer

 

[plus]

Naglasak je trebao biti na ovome: 10.7.Odabir noževa za frezu.
Ujedno da pitam sad kad tipkam:
- Koje su prednosti (ili mane) lančanog prijenosa u odnosu na remenski prijenos za frezu?
- Zašto remenski prijenos na frezi ne bi bio efikasan (ili bi mogao biti)?
- Da li je za kvalitetu i dubinu frezanja vama bitnija bitna težina samog priključka, freze, ili je za to zaslužno njezino konstruktivno rješenje?

( Inače ma kakve komplicirane freze, ja viđam da na poljima ljudi sve više i više pripremaju zemljište sa zakopčanim tračnicama, po nekoliko komada iza traktora, a ispred traktora je obješena bačvica betona. Frka je dok se sa takvim traktorom i priključkom koji viri izvan gabarita traktora 50 cm - 80 cm trebaš mimoilaziti na uskoj cesti, traktorista je u svojem filmu, a ti - snajdi se kak znaš.)

 

[oficir]

evo prije 5 dana kupio frezu i več je stručnjak za freze , :auch:

budem popodne skicnuo 2-3 modela pa možemo konkretno razgovarai .

u međuvremenu za razmišljanje , zašto je izmrla freza s ravnim moževima
ovakva
http://www.njuskalo.hr/oprema-obrada-tla/traktorska-freza-oglas-10014847

Godinama frezam samo ne svojom frezom.

A ovi ravni noževi su namjenjeni za jako tvrdu i zaraslu zemlju.
Howard ih još uvijek ima u ponudi!

Neznam ni ja zašto je izumrla , ona po meni jako ima smisla u pripremi po oranom , nešto kao tiler.
Nisam je probao nikada ali mislim da daje znatno manji otpor.

Poslano sa mog G630-U20 koristeći Tapatalk

 

[el pibe]

Prenos preko remena je preslab i za frezu je čisti promašaj.Probajte tjerati frezu bez ulja pa bu vam jasnije kakve sile tamo igraju.Prednost remena je da more prokliziti a takve stvari uspješno rješava kuplung na kardanu.Freza mora biti konstrukcijski čim masivnija da se ne torzira.Uzalud jaka osovina i reduktor ako se ona konstrukcijski uvija.Okvir je jako bitan po meni bočne stranice od pločevine cca 6mm nisu nikakvo rješenje jer se javljaju gadne vibracije čitava osovina šeće lijevo,desno.Težina samog priključka nije toliko bitna,zato postoje regulatori dubine skije kotači ili kakva već rješenja postoje.Čim više prolaza time se dobiva finija zemlja a time se i postepeno povećava dubina i granulacija usitnjene zemlje.Jedino ak netko misli da prvim prolazom more ukopati frezu i da je to gotov posao neka i dalje živi u takvim uvjerenjima.Onda je najbolje hititi na frezu 500kg utega i sve bi trebalo biti idealno.A kaj se tiče noževa tu bi se dalo dosta raspravljati koji tip i treba imati u vidu da je jako bitno kako su raspoređeni noževi,okretaji.Sve u svemu jako kompliciran posao i nije dosta samo kopirati neki stroj.Kad znaš kako i zašto je svaki dio baš takav i zašto takav mora biti.Onda se čovjek može smatrati majstorom i da zna znanje.Najveći problem svih je jer kopiraju jedni druge a ni sami ne znaju zašto.

 

[oficir]

El pibe, evo primjera kod ove moje postoje dva metalna kotača koji se nalaze ispred noževa i na njima ima puno rupa i kombinacija podešavanja dubine.
Probal sam odma na brazdu,digel kotače dokraja gore,znači freza podešena na najdublje i tad freza u prvom prohodu ide na max. dubinu koja je oko 25cm,nemrem točno izmjerit ali tu negdje i freza kod pogona odmah tone na tu dubinu do kotača,a freza nema više od 250kg.
I u prvom prohodu radi prah naravno ovisi o brzini kardana na koji podesim.
Ili recimo hoćeš samo površinski samljet travu ili kukuruzinu spustim kotače do kraja i freza melje po površini ili do nekih 5cm u zemlju,kolko želiš,i može se dosta brzo iči,1 ili 2 brza.

Poslano sa mog G630-U20 koristeći Tapatalk

 

[vlč.puknuti]

Postavi vrh trokuta u os cijevi, s time da ti kraći kraj vinkla oponaša nož. Kut ti je definiran kraćom katetom prema hipotenuzi od centra prema vrhu noža.
Čim je rotor većeg promjera, taj je kut manji.

Glede oblika noževa C noževi se teže tjeraju ali bolje mrve zemlju i ostavljaju kanale na dnu oblika uuuuuuuuuu.
L noževi se lakše vrte ali samo potkopavaju i nema onog bočnog mrvljenja.
Polu L noževi su kombinacija C i L noževa. Bolji su od L i ostavljaju najavljeno dno. /\/\/\/\/\/\ a lakše se vrte od C noževa.
Usput, svaka više odgovara određenom tipu tla...

Oficir, već sam spominjal: ak vrtiš kardan prem brzina, svejedno je voziš li se u 1. Ili 5. Razlika je samo u potrebnoj snazi, ali broj udaraca je razmjeran prijeđenom putu.

od kud ti ti podaci ? pigam 50 noževa nije mi do zajebancije

 

[ZJ]

Pogledaj sam i zaključi. Na taj način definiraš i prihvat na flanđe.

 

[savoris]

Što se tiče remenja mislim da je nemoguće to sprovesti u praksi.
Trebalo bi više remenova što bi bilo daleko šire od lanca pa bi onda ona zaštitna kutija pravila problem pri ulazu u zemlju , naravno i remenice bi morale biti većeg prečnika nego lančanici da bi se dobio dovoljan moment što dodatno otežava situaciju.

I ja kada idem prvi put sa mojom frezom ona strana na kojoj je lanac znatno pliće ide ako je oranje tvrdo ili zapeklo u odnosu na onu stranu na kojoj je samo ležaj.
Jednostavno kutija sjeda na oranje i neće dole.

Dok veliki maschio svojom težinom od 800kg dominira i ne smeta mu to sjedanje kutije na oranje. Jednostravno ruši brazdu.
I on je u stanju iz prvog prolaza da završi posao je u kombinaciji svoje težine i valjka iza jako dobro može da poravnja , skoro kao RD.

A ova moja samogradnja mora da ide dva prolaza da bi se dobilo jako lijepo poravnjato , sa prvi prolaz je dovoljno bilo šta da prođe samo da poruši brazdu , može tanjirača ili obična drljača i onda je jedan prolaz frezom dovoljan za povrća.

 

[Adis90]

Sve je u zavisnosti od tla,ja uvijek frezam u 2 pa cak i 3 prolaza jer teske se zemlje u mom kraju,i kad sam imo veliku frezu maschio kao kod "savoris" i sa njom sam iso u dva prolaza, U zadnje vrijeme praktikujem da prodjem sa RD jedan prohod i onda 1 prohod sa frezom i to bude zadovoljavajuce...

 

[plus]

Premalo je argumenata ovdje izneseno - za olako odbacivanje remenskog prijenosa. Prije je to pusto prihvaćanje negdje viđenog, a bez razmišljanja, bez argumentacije i bez kvalitetnog komentara. (Freze koristite na raznim Fergusonima, Zetorima, Štoreima, Dajčevima, Đondirima, Vladimircima uopće nije bitno. Probajte se samo za početak zapitati koliko se velike kilovate u industriji prenosi sa remenjem - mnogi bi se jako iznenadili. Nemojte vjerovati da su tamo uvjeti idealniji nego na jednoj frezi, ne, ne.)

Dopada mi se ovdje "konstruktorski" način razmišljanja kolege ZJ. Potrebno je nož analizirati "u vektorskom dijagramu", dakle u toku njegovog rada / vrtnje i posmaka, kretanja za traktorom, dobiva se izuzetno zanimljivo i složeno gibanje.

Najmanji je problem danas znati gdje se u istom trenutku nalazi oštrica i napadna ivica noža, a gdje njegova peta, sve se to lako nacrta i provjeri / simulira na kućnom računalu.

Nije u sirovoj težini osnovne konstrukcije sva mudrost kvalitetne freze, može se ona i sama pobrinuti da ide dublje ili da jednostavno pliva pliće. Nemojte previše olako "odbaciti" pristup mladoga diplomca i njegovu obradu problematike, čiji koji sam Vam link postavio.

 

[maiky]

U prilogu remenskog prijenosa je samo održavanje dotičnog sve ostalo je utopija.
Ne smatran da je nemoguće već neisplativo (utopija). Koliko remena bi trebalo za takvu silu prenijeti koja snaga zatezanja koja bi kvaliteta i dimenzija ležaja trebala biti
neisplativo u cijenovnom rangu

Poslano sa mog LG-D855 koristeći Tapatalk