Umjetna gnojiva

[Charlip]

Onda ga budem stvarno moral nekak podrobiti

 

[dado6340]

Isto sam prije par godina rastapa mješanac i kan ali nejde to baš tak lako a nisam vidio ni neke koristi od toga. Poslje uree žito i kukuruz barem dobije neku bolju boju, nakon ovog baš ništa.

 

[Ivan00]

U bjelovarskom poljocentru sunce uhvatilo malo vecu kolicinu KAN-a i bas je ko kamen bio.. prodavali ga takvog do nema dugo po 240 kn/100 kg i kaze trgovac u roku par dana skoro sve otislo... ocito je i kameni dobar kad je ovaj "normalan" duplo skuplji 😆

 

[avialias]

U bjelovarskom poljocentru sunce uhvatilo malo vecu kolicinu KAN-a i bas je ko kamen bio.. prodavali ga takvog do nema dugo po 240 kn/100 kg i kaze trgovac u roku par dana skoro sve otislo... ocito je i kameni dobar kad je ovaj "normalan" duplo skuplji 😆

taj je dobar onome sta nista o kanu ne zna...niti prati koliko ga ishlapi I koliko se na suncu ugrije I kemijski ishlapi se zato i pretvori u kamen...

po mome to mos bacit na đubre i uzet macolu porazbijat i ostavit na đubru.

 

[avialias]

Prednosti primjene KAN-a u odnosu na Ureu

Dušik (N) je glavni pokretač rasta biljaka i vrlo bitan element za njihov opstanak. Ovaj element potiče razvoj korijena i fotosintezu, kao i usvajanje ostalih hranjivih elemenata. Najpogodniji oblik dušika za biljke Urea sadrži 100% dušika u amidnom obliku, i kao takav nije direktno dostupan...

www.agroklub.com

 

[Ivan00]

Ja se slazem i ja ga nisam kupio..poanta je kako se ljudi polakome i kupe ga samo zato jer je jeftiniji a nema veze sto nevalja.

 

[Marko1986]

Jel ima netko kakva saznanja o kretanju cijene gnojiva? Jel bude rasla ili pala cijena poslije nove godine?

 

[irvine156]

Jučer Urea kutina 820kn/100kg 🙄🙄🙄🙄🙄🙄🙄🙄🙄

 

[Jourek]

Jučer KTC urea 180, KAN 130 (25kg). Mišljenja sam da plin ne bude pojeftinio pa niti gnojivo ne moze. Sutra kupujem KANa za žito a kaj bude sa kukuruzom vidjet ćemo

 

[martinv1]

NPK 0-0-0 0kn/100kg
Kaj napraviti uopće, najavljuju se "nestašice" hrane, možda se isplati uložiti po tima cijenama...

 

[code]

Sjeća li se tko 2008?

Porast cijena umjetnih gnojiva

 

[dejan.d]

Da kak imate plan za prolječe ?

 

[Marko1986]

Ako ovako nastavi plan je ekoloska proizvodnja.

 

[ObrisanŽ28]

Ja ću sadit bez umjetnog ili ići u jako maloj količini.
Po toj cijeni umjeta nema zarade nego gubitak

 

[Marko1986]

Za proljetnu sjetvu kupujem gnojivo u sijecnju pa cemo vidjeti. Ovo ne vodi nigdje. Mislim da ni trgovcima ovo ne ide na ruku jer prodaja gnoja bude potpuno stala.

 

[ObrisanŽ28]

Stala je opasno prodaja koliko vidio u poljoprivrednoj samo jedan šleper stigao i to stoji vani u vrećama od 600 kila.
Cijena sitnica 3500 kn 🤣🤣🤣

 

[Goran S]

Čitanje ove teme nije zdravo za srčku, sve mislim počelo da preskače.. Mada ni to nije loše, ako preskoči za pravo - neće me više biti briga za cijene gnojiva..

 

[Ante2]

Ja kupio po starim cijenama, po ovim novim tesko da bi kupovao..

 

[johabica]

Ja ću sadit bez umjetnog ili ići u jako maloj količini.
Po toj cijeni umjeta nema zarade nego gubitak

Ja u plastenicima ne koristim puno, ali već petnaestak godina sijem samo tamo gdje rastu biljke, ručno u otvorene redove. Imam staze široke metar i tu ne trošim bez veze.
U krumpiru - mladome, naravno, redove otvorimo, i ko nekada, posijem najprije NPK, pa sadim. U plastniku, naravno.

Koliko je to tako efektivno sa kukuruzom, nekada su bile sijačice sa spremnikom i deponatorima u trenutku sjetve, jedna takva mi je još u garaži nekorištena već godinama ali je funkcionirala odlično, čak smo njome rasijavali NPK prije sadnje kupusnjača - ideš ko da siješ kukuruz a onda po tom istom tragu smo sadili presadnice sadilicom za presadnice i to je ispadalo fino - rilo je raširilo NPK unutar reda tako da je korijen imao na širokom prostoru dostupnu hranu.
Sve što se sije ili sadi na redove razmaka 50 - 60 - 70 cm se može tako. Sjećam se da je osamdesetih bila slična situacija, cijena 7/20/30 se popela skoro na 100 DM, na sadilicu za krumpir smo nadogradili veliki spremnik za NPK sa zupčanicima dolje za transport i cijevi usmjerili ispred cijevi u koje je padao krumpir. Rilo cijevi u koje je padao krumpir je isto raširilo NPK u zemlji na veću površinu da ne ostane u uskoj traci. Uštedjelo se 50% na taj način.

Takva štednja može dugoročno štetiti ako je parcela inače gladna, ali tri - četiri godine je dobro funkcioniralo, a onda su se cijene stabilizirale na prihvatljiv trošak pa se više to nije radilo za krumpir. Za kupusnjače i korjenašice plitkog korijena smo samo tako radili i dalje.

 

[DARIJUS]

na povrću budemo već nekak preživili (cijene su nam i tak nabrijane, tj. u nedostatku konkurencije prodajemo po sistemu tko daje više), ali ratari su opasno ugroženi...
ove godine najbolje posijat zob, ona najmanje gnojiva traži...