Upotreba visoko vlažnog kukuruza u ishrani stoke

[MilanZetor]

:icon_scratch:r

a gdje kupite te vrece i po kojoj cijeni?to su vrece 50 kg?[/QUOTE
ma ima tih vreca po polj.trgovinama,mi smo uzimali tu gdje ih rade u Bj.u RAKu.a neznam tocno koiko dode komad.par kuna.i da zapremine su 50kila.



zetorproxima90 pa kombajira se kokuruz dok je jako vlazan.ko b ga isao brat beracem pa ga ruljiti:icon_scratch:

tako da. Jer ako bi se rulio kad bi ga stigao naruliti toliko... Ja sve berem s beračem i onda one sitne klipove sameljem sa ciklonom.

 

[gazda gizdavi]

:icon_scratch:r

a gdje kupite te vrece i po kojoj cijeni?to su vrece 50 kg?[/QUOTE
ma ima tih vreca po polj.trgovinama,mi smo uzimali tu gdje ih rade u Bj.u RAKu.a neznam tocno koiko dode komad.par kuna.i da zapremine su 50kila.



zetorproxima90 pa kombajira se kokuruz dok je jako vlazan.ko b ga isao brat beracem pa ga ruljiti:icon_scratch:

:icon_scratch:r

tako da. Jer ako bi se rulio kad bi ga stigao naruliti toliko... Ja sve berem s beračem i onda one sitne klipove sameljem sa ciklonom.

ma da smanjke kak mi kazemo za te male klipove je najbolje cjele samljet.wasntme):

 

[markoihc]

moje je pitanje bilo samo di kupite te vrece!i koja je cijena!kod nas u medimurju i bas i nema,pa zato pitam!pozdrav!

 

[ŠANANA]

ŠANANA kako vadiš kasnije iz tih rupa!? El to ne bi bilo praktičnije nekako na ravnom raditi!? Ovi troje se pošteno natancaju, pusti im muziku neka se uhvate u kolo...:icon_kidra:

Vadi se tako da se po lojtri iliti ljestvama nose kante od jupola pune van :icon_wink:
Bilo bi praktičnije na ravnom ali da je neki manji betonski silos, ovi silosi su napravljeni tamo negdi krajem 70-ih godina i svake se godine uredno pune i sve je to deda svih tih godina izneso van pred bikove.
Radimo s tim s čim imamo, ali moram reći da kvarenja nema i da je silaža uvjek odlična, a to je najbitnije:icon_kidra:

Ma na tancaju se oni (dva deda i baka), a muzika im je zujanje silomlina cjeli dan!

 

[Ranko]

Sanana@ Ovako nesto bi daleko olaksalo iznosenje tih kanti
http://www.njuskalo.hr/kranovi/elektricna-dizalica-einhell-bt-eh-250-oglas-8931213

 

[ŠANANA]

Naravno da bi, ali onda uvjek moraju biti dvojica, jedan da dolje kopča kante, a drugi gore da diže i skida.
Ovako jedan sam iznese po ljestvama, a skoro do pola silosa možeš rukama podići kantu i staviti ju gore na rub.

 

[Ranko]

I mislio sam za dolje dalje od polovine, gdje se nemogu sam oizbaciti kante, a stace dvoica, sidjes nakupis, zakacis kanete, izadjes i podignes ih gore
A i to bi vise bilo za djedja, ti mozes i rucno :drink:

 

[MrSima14]

Ma njemu i ne trebaju ljestve, on skoči van sa dvije kante i to pune.. Vjerujem da je ovo što se tiče da nema kvarenja odlično, vjerovatno i bolje nego nešto na ravnom, samo korištenje je malo teže nego na ravnom, no sve ima svoje prednosti i nedostatke..

 

[mika75]

Naravno da bi, ali onda uvjek moraju biti dvojica, jedan da dolje kopča kante, a drugi gore da diže i skida.
Ovako jedan sam iznese po ljestvama, a skoro do pola silosa možeš rukama podići kantu i staviti ju gore na rub.

Koliko su ti duboki ti silosi i koliko tona moze stati u njih kada se samelje?
:icon_jook:

 

[tinda]

Koliko šrot mora odstajat do konzumacije

 

[orašar]

Da ovo kaj tinda pita i mene zanima, koliko traje to vrenje i jel može netko opisati malo podrobnije kemijski proces ( kaj se događa u vrečama za vrijeme sazrijevanja-fermentiranja) kod takvog spremanja kukuruza?

 

[Bučo]

Ja ostavljam mjesec dana da prode tek onda krecem s ishranom a u tom vremenu bas i ne desava se nesto odradi svoje al nista vidljivo okom kolko sam ja gledo!!

 

[gazda gizdavi]

vrece radi fira RAK iz bjelovara,uguglaj i kontktiraj ih.mi amo cekali 3 tjedna prije otvaranja.a neke promjene nema,boja je iata samo sto dobije miris po kiselini.

 

[Cowboy]

Nije baš da nema promjena.
Ako nema promjena zašto onda hermetički zatvarate vreće, bačve, silos... i zašto čekate 20-ak dana prije otvaranja!?
:icon_mrgreen:

Dešavaju se promjene slične ili iste kao i u silaži.
Gaženjem se istiskuje zrak iz mase a potom i bezzračnim zatvaranjem, se stvaraju uslovi pogodni za rad mliječno-kiselinskih bakterija. Ove bakterije šećere iz zrna pretvaraju u mliječnu kiselinu i na taj način vrše konzerviranje mase. Da bi se bakterije razmnožile u dovoljnom broju, te da bi proizvele dovoljno kiseline za uspješno konzerviranje potrebno je da prođe tih 20-ak dana koliko čekate prije otvaranja silosa, bačve, vreće ili u šta je već zrno spremljeno.

Ako biste samo samljeli to zrno i ostavili ga tako u bačvi, ono bi se ugrijalo i ubuđalo za par dana.
Ako bi pak u tu masu nalili vodu i ostavili 20-ak dana, mogli biste od toga peći rakiju. :drink:

 

[Bučo]

Naravno da ima promijena al ih ne vidis okom na te promijene smo mislili!!

 

[Cowboy]

Ne vidiš okom ali osjetiš nosom.

 

[Bučo]

To je nosom se osjeti da je dobila po kiselini al gledano okom nema promijena nekih velikih promijena na boji skoro nista a ni da se napuhuje ili tak nesto slicno!!

 

[orašar]

Nije baš da nema promjena.
Ako nema promjena zašto onda hermetički zatvarate vreće, bačve, silos... i zašto čekate 20-ak dana prije otvaranja!?
:icon_mrgreen:

Dešavaju se promjene slične ili iste kao i u silaži.
Gaženjem se istiskuje zrak iz mase a potom i bezzračnim zatvaranjem, se stvaraju uslovi pogodni za rad mliječno-kiselinskih bakterija. Ove bakterije šećere iz zrna pretvaraju u mliječnu kiselinu i na taj način vrše konzerviranje mase. Da bi se bakterije razmnožile u dovoljnom broju, te da bi proizvele dovoljno kiseline za uspješno konzerviranje potrebno je da prođe tih 20-ak dana koliko čekate prije otvaranja silosa, bačve, vreće ili u šta je već zrno spremljeno.

Ako biste samo samljeli to zrno i ostavili ga tako u bačvi, ono bi se ugrijalo i ubuđalo za par dana.
Ako bi pak u tu masu nalili vodu i ostavili 20-ak dana, mogli biste od toga peći rakiju. :drink:

Nije brlja negi wiski.

Ali dobro, točno si dao opis pretvorbe mljevenog kukuruza u vrjedniju hranu iako bi ja volio (bez uvrede) da se javi netko sa agronomskog fakulteta i lijepo podastre naučena saznanja, daj Bože i praksu.
Hebi ga nije se siliralo baš u familiji, a lijepo bi bilo znati malo više barem o utjecaju udjela vlage i temperature tokom i nakon fermentacije.

 

[Cowboy]

Vidim da nema nikog sa agronomskog fakulteta da se javi, bojim se da takvih i nema ovdje na forumu jer većina njih svoje znanje neće dijeliti džaba!
A što se tiče prakse, pročitaj ovu temu od početka. Imaš i više nego dovoljno iskustava članova koji već dosta dugo siliraju klip ili zrno kukuruza.
Moje iskustvo u silaži kukuruza odnosi se uglavnom na silažu cijele biljke, sa klipom ili zrnom nisam radio. Ali zato ovdje ima dosta članova koji siliranje zrna imaju u "malom prstu".
Pa ako sam u ovom pisanju negdje pogrešio neka me isprave.

Što se tiče procesa siliranja zrna te uticaja vlage i temperature na sam proces, po onome koliko ja znam i što "kažu" knjige stvari stoje ovako.
Kukuruz za silažu se bere kad je završeno nalijevanje zrna, a to je kad se na dnu zrna formira tzv. crna tačka. Tad je kukuruz postigao tehničku zrelost i dalje ako stoji gubi vlagu. Sadržaj vlage pri berbi bi trebao biti između 25 i 35 %.
Ovo se može utvrditi uz pomoć vlagomjera ili nekih priručnih sredstava kao što je vaga, mikrovalna pećnica ili jača sijalica... A može se utvrditi i "odokativno" tzv. probom noktom i sl.

Uglavnom, sa većim sadržajem vlage fermentacija će se odvijati nešto brže, ali da tako kažem, neće ići u željenom pravcu, povećava se produkcija masnih kiselina u prvom redu Buterne i Sirćetne dok će Mliječna kiselina biti manje zastupljena. Takva silaža će sadržavati povećanu količinu buternih klostridija, pogotovo u dubljim slojevima jer se višak vlage iz gornjih slojeva cijedi u ove donje slojeve.
Stoka je slabije jede a u zavisnosti od sadržaja buterne kiseline može biti i opasna!

Suviše suva silaža se teško zbija pa u među prostoru ostaje zrak koji će omogućiti duže disanje ćelija biljke. Isto će se desiti i kod lošeg i nedovoljnog zbijanja mase. Višak kiseonika u silaži će produžiti oksidativne procese usled kojih se povećava temperatura u silaži.
Ovdje se razlikuju tri procesa siliranja: Hladni, Topli i Prelazni postupak.
Kod Hladnog postupka temperatura u silaži ne prelazi 30 °C, tu su oksidativni procesi trlaji kratko i nije došlo do gubitka i oštećenja hranljivih tvari.
Kod Toplog postupka temperatura u silaži prelazi 45 °C. Pri ovako visokim temperaturama dolazi do djelimičnog "sagorjevanja" organske materije. Odnosno dolazi do hemijskih reakcija u kojima nastaje reakcija između određenih frakcija ugljenih hidrata i proteina. Što ima za rezultat smanjenu svarljivost ovih frakcija a time i manju hranljivost silaže.
Prelazni postupak je kad je temperatura u silosu između 30 i 45 °C. I kod ovoga postupka dolazi do "sagorjevanja" hranljivih materija ali je to ipak daleko manje nego kod Toplog postupka.
Kod temperature između 15 i 20 °C je najveća produkcija mliječne kiseline i iznosi do 7 % SM.
Pri temperaturi oko 40 -ak °C procenat mliječne kiseline ne prelazi 4,5 - 5 %, dok je pri temperaturi od 60 stepeni ovaj procenat jedva 2 %.
Što je manji sadržaj mliječne kiseline u silaži to je silaža ne stabilnija, odnosno veća je mogućnost naknadnog vrenja koje će nastati kad se silos otvori.

Nadam se da je ovo bilo dovoljno detaljno, za uspješno siliranje je i više nego dovoljno. Jedino ako spremaš diplomski onda će ti trebati dosta više od ovoga.
Mada je kod siliranja daleko bitnije iskustvo i pažljiv rad, nego sva teorija.

 

[orašar]

Hvala ti na trudu, za napisano. Pomoglo bude kak nebi.
Probne vreče su več namljete.