• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj lijeske

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Nisam bas siguran da ta bildanja raznoraznaim kemikalijama uvelike pomazu nasim nasadima,,,
Misljenja sam da tim upumpavanjima sistemika, algi, aminokiselina, folijarnih dodataka i Bog te pita cega sve ne vise stetimo tim biljkama nego im pomazemo, gledano dugorocno,,,
Mozda to i pomaze kod jednogodisnjih kultura koje iskoristimo tu godinu i sljedece idemo ispocetka ali ovo su visegodisnji nasadi,,, :icon_scratch:
Mozda grijesim ali meni ovo dođe vise kao da mi ljudi kljukamo sa primjerice septoletama da sprijecimo upalu grla ili da non-stop pijemo red bull kako zivot nebi uzalud prolazio pokraj nas,,,
Sve to neko vrijeme funkcionira, primjerice umoran sam a moram odvozit do Zadra ili Splita tad red bull i slicni pripravci imaju smisla jer te dignu na nivo koji ti trenutno treba ali stalnim kljukanjem mislim da samo stetimo svom organizmu,,,
Te biljke zivjele su tisucama godina prije nas i opstajale bez raznoraznih kemikalija a vjerujem da ce opstati i ubuduce,,,

Da budem iskren i sam sam imao raznoraznih izleta u nepoznato pa i sa vrlo velikim posljedicama i od sad pa nadalje u takve egzibicije ulazim sam na sigurno i provjereno,,,

c065.gif
 

denisvalesic

Član
Tu od
24 Svi 2016
Poruka
122
pozdrav . evo da vam pokažem u par sličica moj nasad koji je sađen prošle jeseni sa dvogodišnjim sadnicama istarskog i nešto rimskog. nasad održavam frezanjem a međuredno košnjom. i sve izgledalo sjajno do prije par dana kada sam uočio neke probleme pa ako može nečija pomoć i sugestija.naime na nekim mladicama uočio sam da vene list to me puno zzabrinjava i bojim se da se nebudu posušile cijele sadnice. neznam šta je tomu uzrok mislim da vlage još ima dovoljno. dali je možda potrebna kakva flolijarna gnojidba ili nešo drugo. unaprijed hvala .pozdrav
http://imgur.com/a/XIH0J http://imgur.com/a/lJwsC http://imgur.com/a/QkmID http://imgur.com/a/UQezV http://imgur.com/a/TsfSr http://imgur.com/a/51MFq http://imgur.com/a/sXUWi
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Nisam bas siguran da ta bildanja raznoraznaim kemikalijama uvelike pomazu nasim nasadima,,,
Misljenja sam da tim upumpavanjima sistemika, algi, aminokiselina, folijarnih dodataka i Bog te pita cega sve ne vise stetimo tim biljkama nego im pomazemo, gledano dugorocno,,,
Mozda to i pomaze kod jednogodisnjih kultura koje iskoristimo tu godinu i sljedece idemo ispocetka ali ovo su visegodisnji nasadi,,, :icon_scratch:
Mozda grijesim ali meni ovo dođe vise kao da mi ljudi kljukamo sa primjerice septoletama da sprijecimo upalu grla ili da non-stop pijemo red bull kako zivot nebi uzalud prolazio pokraj nas,,,
Sve to neko vrijeme funkcionira, primjerice umoran sam a moram odvozit do Zadra ili Splita tad red bull i slicni pripravci imaju smisla jer te dignu na nivo koji ti trenutno treba ali stalnim kljukanjem mislim da samo stetimo svom organizmu,,,
Te biljke zivjele su tisucama godina prije nas i opstajale bez raznoraznih kemikalija a vjerujem da ce opstati i ubuduce,,,

Da budem iskren i sam sam imao raznoraznih izleta u nepoznato pa i sa vrlo velikim posljedicama i od sad pa nadalje u takve egzibicije ulazim sam na sigurno i provjereno,,,

c065.gif
Ja mislim:
Kemikalijama ne bildam biljke nego ih štitim od bolesti i insekata te održavam herbicidni pojas pod kontrolom, naročito u vrijeme berbe. U izvanrednim situacijama, kao ova sad - povećana rodnost Bogom dana - koristim prihrane i razne potrebne dodatke (alge, aminokiseline) da pomognem biljci da lakše iznese taj rod u smislu kvalitete plodova u odnosu na količinu koja je sad na njoj. Tj. da mi se ne desi da biljka odbaci dio jer se previše zametnulo, da nema previše presitne jezgre tj. druge klase... i da biljka uz takvo opterećenje ima nekakav normalni godišnji prirast grančica na kojem se zasniva slijedeća godina 2018. tj. rodnost. Dapače, svatko ima ili možda nema svoju viziju u ovome poslu. Moja je ta da maximalno uložim (prije svega vlastiti trud, novaca koliko se mora) i da na konto toga maximalno izvučem.
Ja bi ovo, umjesto sa septoletama usporedila sa kravom: prije su ljudi imali domaće kravice koje su davale tako 5-6 l mlijeka na dan. Onda su došle simentalke ili kako se već zovu, i daju 20-30 l mlijeka na dan, zahtijevaju jači režim hranidbe i vijek trajanja im je kraći. Amortizirale su se.
Znači želimo se baviti ekonomski opravdanom proizvodnjom u našem slučaju lješnjak i vijek trajanja što je kraći veća je stopa amortizacije. U prevodu, ako nas ne pogodi nepogoda, stvorit ćemo uvjete;nahranit ćemo stabla: da prirast jednogodišnjih grančica bude takav da urod bude zna se kakav, a tada ulazimo u vrlo intenzivnu proizvodnju koja nosi za sobom i moguće više bakterioza, insekata i sl. na koje reagiramo prije svega mehaničkim, biološkim i na kraju kemijskim sredstvima. Tada pomlađivanje nasada ide znatno ranije od onih prognoza u literaturi. Želimo dovesti nasad u intenzivnu ekonomsku proizvodnju i ništa više...
Bobiću pa ti si uvijek dijelio svoja iskustva pa me zanima koje su to egzibicije... posljedice...
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
pozdrav . evo da vam pokažem u par sličica moj nasad koji je sađen prošle jeseni sa dvogodišnjim sadnicama istarskog i nešto rimskog. nasad održavam frezanjem a međuredno košnjom. i sve izgledalo sjajno do prije par dana kada sam uočio neke probleme pa ako može nečija pomoć i sugestija.naime na nekim mladicama uočio sam da vene list to me puno zzabrinjava i bojim se da se nebudu posušile cijele sadnice. neznam šta je tomu uzrok mislim da vlage još ima dovoljno. dali je možda potrebna kakva flolijarna gnojidba ili nešo drugo. unaprijed hvala .pozdrav
http://imgur.com/a/XIH0J http://imgur.com/a/lJwsC http://imgur.com/a/QkmID http://imgur.com/a/UQezV http://imgur.com/a/TsfSr http://imgur.com/a/51MFq http://imgur.com/a/sXUWi
Izgleda kao problem dotoka hranjiva tj. problem ili sa korijenom- mehaničko oštećenje (glodavci, obrada) ili oštećenje grančice na nekom dijelu od strane insekta ili nedovolojno vlage u tlu.
Lijep, uredan nasad ,šteta što nije formiran u grm, velika šteta.
 
Posljednje uređivanje:

denisvalesic

Član
Tu od
24 Svi 2016
Poruka
122
pa ne znam padalina kod nas je bilo redovito do unazad deset dana jedino nisam prskao protiv insekata samo jednom proljetos kad sam imao gusjenice da nije to razlog? a što se tiče nasada trudim se da sve bude OK a što se tiče grma neznam išao sam na stablo zbog lakše obrade ne znam vidjet ćemo.
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Bobiću pa ti si uvijek dijelio svoja iskustva pa me zanima koje su to egzibicije... posljedice...

Ako se ne varam o tome sam pisao i ovdje na forumu,,,
Jedan od tih izleta u nepoznato je bilo jesenje prskanje dusikom radi brzeg i ravnomjernijeg opadanja lisca,,,
Prva godina egzibicije bila je susna a kasno ljeto se okisilo pa se produzila i vegetacija, tocnije nije doslo do zeljenog efekta,,,
Doza je te godine bila 5-6 % a sljedece se islo na iznad 8% sto je kao i prve godine za posljedicu imalo spaljivanje resica te je izostala oplodnja prve godine ne toliko velika ali sljedece godine je bila katastrofa,,,

Tad sam donio odluku da nema vise tih izleta u nepoznato vec se od sad drzim
samo klasike i provjerenih stvari,,,

Prvotno napisano od denisvalesic
pozdrav . evo da vam pokažem u par sličica moj nasad koji je sađen prošle jeseni sa dvogodišnjim sadnicama istarskog i nešto rimskog. nasad održavam frezanjem a međuredno košnjom. i sve izgledalo sjajno do prije par dana kada sam uočio neke probleme pa ako može nečija pomoć i sugestija.naime na nekim mladicama uočio sam da vene list to me puno zzabrinjava i bojim se da se nebudu posušile cijele sadnice. neznam šta je tomu uzrok mislim da vlage još ima dovoljno. dali je možda potrebna kakva flolijarna gnojidba ili nešo drugo. unaprijed hvala .pozdrav
http://imgur.com/a/XIH0J http://imgur.com/a/lJwsC http://imgur.com/a/QkmID http://imgur.com/a/UQezV http://imgur.com/a/TsfSr http://imgur.com/a/51MFq http://imgur.com/a/sXUWi

Za koji dan ces biti gotovo siguran da se radi o strizibubi,,, :eek::

Inace, prekrasan ti je nasad a s obzirom na susnu godinu i zanemariv postotak susenja,,,
Sadnice ko da su bile moje, prva godina od sadnje i vec imas urod,,:icon_rofl:
Jos samo da im pomognes sa navodnjavanjem gdje bi im bio kraj,,,:eek::
 

denisvalesic

Član
Tu od
24 Svi 2016
Poruka
122
hvala bobiću na komplimentu za nasad evo trudim se, samo nemam ja još to znanje učim u hodu i slušam sugestije prijatelja. navodnjavanje imam u planu ali znaš kakva su vremena što kažu dalmatinci POMALO.
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Denisvalesic za cca 12 godina sjetit ćeš se, možda, da bi bilo bolje da je grm, kada ćeš morati pomlađivati te krošnje, a možda i prije ako ti dođe neki problem boleštine.
Ne pišem napamet, imam sadnju od 2004. stablo, grm, nisko stablo. Sve moguće varijante i 6 sorti lijeske. No, svakome po volji.

Bobiću, zadirao si u zakone prirode, teško izvedivo na lijesci dok je na drugim vrstama moguće čak redovito primjenjivo. No, ja potpomažem biljci- štitim je , hranim, čak do te mjere da sve ono što je bilo u stablo formirano prelazi u grm - prirodni oblik lijeske. Težak posao, jer je bilo početničkih grešaka.
A sad idemo delat... malčiranje ...
 
Posljednje uređivanje:

Nonsense

Član
Tu od
13 Sij 2017
Poruka
67
Bobiću, zadirao si u zakone prirode, teško izvedivo na lijesci dok je na drugim vrstama moguće čak redovito primjenjivo. No, ja potpomažem biljci- štitim je , hranim, čak do te mjere da sve ono što je bilo u stablo formirano prelazi u grm - prirodni oblik lijeske. Težak posao, jer je bilo početničkih grešaka.
A sad idemo delat... malčiranje ...

Evo ja bi se isto ubacio u ovu raspravu. Po meni stvar je u tome što se koristi i u kojim količinama i kako.
Npr. svi znamo da mineralna gnojiva dovode do degradacije tala, narušavanje strukture tla, uništavanje života u tlu, ispiranje nitrata ... pa radi toga dodajemo organska gnojiva kako bi ublažili neke od tih negativnih posljedica. Međutim već danas postoje visokkoncentrirana organska gnojiva, pa rješenje i za to postoji. Također aminokiseline, alge i te neke stvari ne bi svrstao u navedenu raspravu jer nemaju neki negativan učinak. Dok recimo pesticidi i gore navedena gnojiva imaju. Mislim da se pametnom primjenom može postići više (ne nužno gledajući kroz maskimalan prirod, već očuvanje tla, okoliša ali k tome da smo zadovoljni sa prirodom...) uz manje ulaganja i k tome da se izbjegnu negativne posljedice. Recimo tipična stvar prirodni neprijatelji, u mom nasadu bubamara ima hrpu, pa kad tretiram insekticidom pazim tj. koristim one koje njima neće (pre) više naštetiti. Jer recimo ako uništimo prirodne nepriajtelje u nasadu, štetnici nemaju apsolutno nikakvih zapreka za daljni razvoj, pa stoga mi moramo još dodatno koristiti pesticide nego što smo ih prije trebali koristiti dok su bili prirodni nepriljatei u našem voćnjaku. Isto tako je i sa fungicidima, makar tu je situacija puno kompleksnija, ali samo za primjera, na biljci postoje razne gljive koje žive u suživotu sa biljkom i koje se bore međusobno za prostor na biljci, e sada recimo tretirajući bakrom sve uništimo i "loše" gljive kada prestane djelovanje fungicida (ovisno što primjenimo) imaju otvoren prostor totalno , dok recimo ako ne tretiramo "dobre" i "loše" gljive su u međusobnoj konkurenciji i nije samo tako lagano zaraziti biljku. Ovo oko gljiva i fungicida govorim samo kao primjer, dok svima nam je jasno da u tako intenzivnom uzgoju moramo koristiti određene fungicide.

Ono što želim reći je da bi po meni intervencije sa sredstvima koja imaju određene negativne nuspojave trebalo svesti na što manje, i koliko se može omogućiti prirodi da sama rješi neke probleme jer što mi više tretiramo to će bez tretiranja problemi biti daleko veći (problem trofobioze i rezistentnosti plus uništenja konkurenata) i jer ćemo tretiranjem uništiti i prirodne neprijatelje i sve ono što bi nam moglo koristiti u borbi protiv neprijatelja. Danas je još laške izbjeći jer postoje mnoga ciljana sredstva koja rade malo sporedne štete. A prevelikim tretiranjem samo još k tome činimo nasad ovisnijim o tome. Potrebno je stvoriti što više održivi ekosustav gdje ćemo mi intervenirati samo onda kada je potrebno. I u konačnici što imamo za xy godina kada tlo totalno degradiramo pre velikim unosom agrokemikalija, dakako da se ono opet vratiti kroz xy godina pravilnim gospodarenjem, ali svejedno.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
....u tom slučaju ako koristimo cu- glukomat, što se problema rodnosti tiče dali se može stvoriti ravnoteža upotrebom bora, cinka i elemenata koji pospješuju bolju oplodnju i stvaranje rodnih pupova...? Još bi me zanimalo u kojoj fazi je preporuka za korištenje preparata kod lijeske.
Što se tiče primjene Cu-glukonata u ljesci, ovisi o svakom nasadu/položaju. Generalno, kako je rečeno prije, Cu-glukonat je izvaredna mjera u ljeski, dok se za redovitu preporuča kontaktni bakar (Neoram, Nordox i sl., kod onih koji rade bakar). Ukoliko se bakar tretira kao hranivo, onda je bolja opcije Cu-helat (zbog drugačijeg tipa bakra, fiziologija je nešto drugačija od Cu-glukonata). Cu-helat također ulazi u biljku, ali nema neko izraženo fungicidno djelovanje (jedino su preparati standardno sa 14% Cu).
Znači, na nekim niskim, vlažnim položajima, u uvjetima kada bi pritisak bolesti/ili bakterioze bio visok, Cu-glukonat ima svoje mjesto.
Što se tiče stvaranja "proturavnoteže" sa borom, cinkom ili nekim drugim elementom, neće pomoći. Svaki od tih elemenata ima sprecifičnu fiziologiju unutar biljke. Tako da treba paziti.
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Nonsense neznam što si ovim postom htio reči, zapravo ništa novo niti konkretno nisi napisao, samo neznam što ti je bila namjera, pa ne misliš valjda da ubacujemo abnormalne količine NPK- fungicida- pesticida- herbicida tj da silujemo nasad sa svim tim jer to je kao jefitino pa ajde da stavimo nešto ima ga onako lopatama uz cestu.
Koliko ti je nasad star? Koju površinu imaš? Koliki ti je prinos po 1ha u normaloj godini bez vremenskih nepogoda?-pitanje svih pitanja.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Nisam bas siguran da ta bildanja raznoraznaim kemikalijama uvelike pomazu nasim nasadima,,,
Treba naći neku ravnotežu između trgovine i tehnologije; i načina proizvodnje, koji je kod svakog specifičan. Ne postoje dva ista nasada....i dva ista problema.
Evo, kako su spomenute alge/biostiumulatori.
Kako dosta radim u tom segmentu; mogu reći da ih na tržištu ima jako različitih proizvoda; i svaki će raditi u svom djelu. Ako je ljeska na nekom dobrom tlu, generalno joj neće trebati neka velika pomoć, a ako i zatreba onda je to malo. Ali ako je ljeska na nekom lošem tlu, plitkom, slabe plodnosti i dolazi ljeto (kao sada, sa visokim temperaturama) onda joj je pomoć biostimulaotra da preživi i razvije plod nužno potrebna.
Ista je priča sa borom. Deformacije ploda tijekom razvoja unutar ljuske, posljedica su nedostatka bora. No, da li svi imaju probleme sa nedostatkom bora? Bacam grah i čekam odgovor. Ali grah kaže da se to ne može procjeniti ovako odokativno, jer u tlima gdje ima organske tvari, nedostatka bora neće biti, ali gdje su tla sa malo organske tvari, to je redoviti problem. Većina proizvođačaće to vidjeti tek u momentu berbe, kod krckanja plodova.
....tako da je ta priča vrlo kompleksna.
Treba biti dobar tehnolog, imati dosta iskustva i znati napraviti i dobru procjenu. Što i kako izabrati.
Kad bi bilo lako i jednostavno; imali bi u HR bar 50.000 ha ljeske i svi bi brali po 5 t/ha i prodavali po 20,00 kn/kg u ljuski, zar ne?
Ali, niti nemamo 50.000 ha, niti nemamo prinos od 5 t/ha, niti svi mogu prodati po 20,00 kn/kg u ljuski.
:eek:::eek:::eek::
 

Nonsense

Član
Tu od
13 Sij 2017
Poruka
67
Nonsense neznam što si ovim postom htio reči, zapravo ništa novo niti konkretno nisi napisao, samo neznam što ti je bila namjera, pa ne misliš valjda da ubacujemo abnormalne količine NPK- fungicida- pesticida- herbicida tj da silujemo nasad sa svim tim jer to je kao jefitino pa ajde da stavimo nešto ima ga onako lopatama uz cestu.
Koliko ti je nasad star? Koju površinu imaš? Koliki ti je prinos po 1ha u normaloj godini bez vremenskih nepogoda?-pitanje svih pitanja.

Samo sam iznio svoje razmišljanje glede navedenog problema pošto tematika je jako dobra koju ste pokrenuli i zaintrigirala me je, pa sam se htio ubaciti i da i drugi kolege poćnu raspravljati o navedenoj temi. Nisam nikoga htio uvrijediti ni napasti niti je post bio usmjeren na ikoga, samo sam iznio svoje općenito gledište na navedenu tematiku a tematika je djelomično filozofske naravi, pa sam pokušao objasniti svoje stajalište glede toga, zar se ne smije postati ako ne napišem nešto novo????? Htio sam podijeliti svoj način razmišljanja, a citirao sam tebe samo da se referiram na tu raspravu, i da vidim što ostali kolege misle o navedenoj temi.

Htio sam natuknuti kompleksnost ovog problema, s jedne strane preveliki input agrokemikalija (određenih) će dovesti s vremenom do sve većeg zahtjeva voćnjaka za istima uz slične prirode ili dugoročno smanjenjem priroda (što se desilo s intenzivnom poljoprivrednom u 20 stoljeću), a s druge strane pre mali input će dovesti do ne rentabilnosti proizvodnje u intenzivnim nasadima, gdje i kako se nalazi neka sredina? da se u isto vrijeme mogu očuvati i iskoristiti prirodni mehanizmi (recimo prirodni neprijatelji...) a s druge strane očuvati rentabilnost uzgoja, i na dugoročne staze postići bolji uspjeh (očuvanje okoliša, manje ulaganje u agrokemikalije, očuvanje zdravog tla, manje radnih sati...), do koje mjere se kod uzgoja lijeske specifično mogu smanjiti tretiranja i input agrokemikalija a recimo da proizvodnja bude rentabilna. Mnogi kod nas proizvođači danas recimo samo bacaju mineralno gnojivo ne vodeći brigu o zdravlju i kvaliteti tla tj. ne ubacujući organsko tlo, što dugoročno može stvoriti velike probleme u uzgoju.

Dotakli ste se jako zanimljive teme, pa sam htio potaknuti daljnju raspravu oko svega toga.
 
Posljednje uređivanje:

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Nonsense pošto si uzeo moj post za citat onda imam pravo misliti da si komentar posvetio meni. ali ja se ne ljutim ni promila.
Druga stvar ja sam po struci ekonomist i kod mene je rentabilna ekonomska proizvodnja na prvom mjestu sa ekološkom osviješćenošću , a o bubamarama sam ja pisala prije nekoliko godina i uravnoteženoj upotrebi zaštitnih sredstava s naglaskom na biološke preparate, kemija na kraju, tako da se ne osjećam pogođena.
I mene bi zanimalo da me netko uputi kako postići prinos od 2-3000 kg/ha a da se ne mora ulagati u proizvodnju nego samo pokositi travu.
Inače treba da se razvije rasprava, svaka čast, ali budite konkretni, konstruktivni, al dobro je ponekad i ovako.
Nisam u ekološkoj proizvodnji ali mi je štivo iz dobre poljoprivredne ekološke prakse vrlo poznato.
100 ljudi me tražilo plan zaštite lijeske i kad im kažem da kod mene ne postoji misle da se za... jer pratim stanje u nasadu svakodnevno i prema tome u suradnji sa stručnim ljudima kombiniram zaštitu..:icon_razz:
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Nonsense pošto si uzeo moj post za citat

I mene bi zanimalo da me netko uputi kako postići prinos od 2-3000 kg/ha a da se ne mora ulagati u proizvodnju nego samo pokositi travu.

Evo uzet cu ga i ja ali da odgovorim na vise stvari,,,
Svima govorim da se na livadi uzgaja samo sijeno a da livada nije za trajne nasade,,,
Svjestan sam i cinjenice da organsku tvar treba unositi u tlo, ne mislim pri tom samo na gnojivo vec organsku tvar, slamu ili trave,,,
I sam dolazim do nekih saznanja po pitanju cistog nasada (jalovog ugara) ali jos uvijek ga u nasadu lijeske vise podrzavam nego livadu,,,
Na tragu sam promisljanja koje Nonsense zagovara i provodio bih ga 100% ali imam probleme sa prikljuccima koji bi to osigurali jer jednostavno doma nise nemam mjesta gdje bi ih mogao parkirati,,,
Pomale, kako kaze Denis, prvo kupit neki salas na kojem ce se izgraditi pogon za skladistenje i eventualnu preradu plodova ravnice a u sklopu toga onda i mjesto za parkiranje svega onoga sto doma ne stane,,,
Imam neke lude zamisli (opet na tregu Nonsenseovog promisljanja) i daj Boze da se u skoroj buducnosti ostvare,,,
Umjetna gnojiva tad ce ici samo kao korektor iliti balans do idealnog dok ce vecina hranjiva biti organskog porijekla i gdje ce najvec dio hranjiva biljci biti dostupan iz tla a intervenirat ce se folijarno samo ukoliko se pokaze potreba,,,

Nemojte me sad loviti za dusik i sl. kojeg svi znamo biljka u najvecoj mjeri uzima iz atmosfere,,,
 

nenad

Član
Tu od
22 Lip 2008
Poruka
207
Znam zasad 40 godina star sa prinosom od oko 4t/h.Nikada djubren sa organskim djubrivom.
Znam i svoj zasad koji zadnjih 15 nije djubren stajnjakom.Ove godine se nadam slicnom kao i gore pomenut zasad.
Mislim da kod ozbiljinih zasada leske ,sam lesnik vrsi humizaciju cele povrsine jer pogledajte samo kolicinu lisca ,grancica......
Kada prolazim kroz svoj zasad iako ga nisam frezirao ili bilo kako obradjivao zadnjih 10 godina, uvek pod nogama imam osecaj kao da idem po necemu mekom jer se zemlja lagano ugiba pod stopalima.
Inace svi pricaju kako ili ne prskaju ili to rade jako retko.Sve to moze dok je zasad mlad ,jos uvek ne natrpan, dok ne radja maksimalno ......druga igranka pocinje kada krene sve obrnuto.
 

Plemeniti

Dobro znana faca
Tu od
16 Pro 2008
Poruka
1,728
Nenade vidio sam video tvog nasada u punom rodu koji me odusevio pa ako nije tajna koliki je tamo bio prinos?
Pitam to cisto radi toga da znam koliko se moze ocekivati po hektaru kad je toliki urod,,,
Ove godine, kako se cini, kod velike vecine nas je dobrano pokazalo rod pa ce i kolicine biti iznad prosjecne to bi svakako moglo uticati i na cijenu, bez obzira sto je Italija pozebla,,,

Sto se tice prskanja, isto kao i Karla nemam neki plan niti program po kojem cu to raditivec se pokusavam prilagoditi trenutnim prilikama u nasadu,,,
Ove godine sam cesce prolazio sa zastitom i kako se cini uspio rijesiti sve nametnike koji su bili uzrocnici loseg izgleda lista,,,
Iako istarski ima drugaciji izgled u odnosu na ostale bujnije sorte tipa rimski i tondi, on nekako uvijek izgleda sugavo u odnosu na jarkost koju postizu bujnije sorte,,,
Do prosle godine me to zamaralo ali sad vise ne,,,

Nedaj Boze nekog zla inace ja sam za ovu godinu zavrsio sa zastitom svog nasada, jos jedino mi preostaje za odraditi herbicidni pojas a kako cu to to neznam jer neke grane vec su se slomile pod teretom uroda a neke su legle na zemlju te ce taj posao izvesti biti prava misija,,,
 

karla

Član
Tu od
20 Ruj 2008
Poruka
536
Znam zasad 40 godina star sa prinosom od oko 4t/h.Nikada djubren sa organskim djubrivom.
Znam i svoj zasad koji zadnjih 15 nije djubren stajnjakom.Ove godine se nadam slicnom kao i gore pomenut zasad.
Mislim da kod ozbiljinih zasada leske ,sam lesnik vrsi humizaciju cele povrsine jer pogledajte samo kolicinu lisca ,grancica......
Kada prolazim kroz svoj zasad iako ga nisam frezirao ili bilo kako obradjivao zadnjih 10 godina, uvek pod nogama imam osecaj kao da idem po necemu mekom jer se zemlja lagano ugiba pod stopalima.
Inace svi pricaju kako ili ne prskaju ili to rade jako retko.Sve to moze dok je zasad mlad ,jos uvek ne natrpan, dok ne radja maksimalno ......druga igranka pocinje kada krene sve obrnuto.
Upravo ti koji kao ne prskaju ili rijetko to rade i ne bacaju NPK i druga gnojiva "imaju prinose da te boli glava".
Upravo ti nisu ekonomski vezani za lješnjak jer da bi bili onda im nebi bilo svejedno koliko će ubrati. I kad bi vidjeli tvoj nasad i pročitali što si napisao koliko stavljaš NPK + KAN+UREA i kakva ti je zaštita - sve jasno.
Mislim što još tu treba dodati? Sve ostalo je filozofiranje.
Bobiću koja mehanizacija? Traktor, malčer, rasipač umjetnog, atomizer, podrivač, kombajn, međuredna freza. Što još nedostaje?? Ima i previše. Kombajn i podrivač 1x godišnje, međuredna freza 2x godišnje, u akciji kroz sezonu osim traktora malčer i atomizer, ako si jalovi ugar onda netrebaš malčer.
Zaštita završena za ovu godinu!!! Greška velika, no kako hoćeš, ima još dosta da se odradi po tom pitanju do berbe.l
 
Posljednje uređivanje:

Najnoviji postovi

Na vrh