Uzgoj lijeske

[JAROMIR]

Pozdrav društvu!
Evo nekoliko fotografija sa prvog prohoda berbe lješnjaka od 03. rujna u mlađem nasadu (četri i pol godine)
- Rimski-istarski 75-25%.
- U tom danu pobrano destak redova dužine 270 metara oko 650 sadnica.
- Uz trešnju cca 50-60 %.
- Ubrano 320 kg.
- početo branje oko 11 sati - završeno 18 sati

Koliko je ljudi bilo angažirano prilikom sakupljanja, pitam iz razloga što se za iduči vikend priprema pobrati svoj voćnjak sa svojom "Cimnom 220" (prva strojna berba), te me interesira ova "Cimna 120" dali ima dva ili jedan usis, mislim si da je prilikom prezentacije u Orahovici bilo govora da "Cimna 120" ima jedan usis, a prema ovim slikama čini mi se da se vide ipak dva.

 

[lješko]

Pozdrav!

Odgovori na pitanja.

CIMNNA 120 Super ima tvornički ugrađena tri ulaza:
dva promjera 120 mm i jedan promjera 160 mm
tako da postoji mogučnost branja sa dva manja crijeva dužine svako po 15 metara ili jedno usisno crijevo fi 160 mm. Praksa govori da ova mogučnost koju ja koristim zadovoljava usisnu moć. Stoga sam se odlučio za ovu varijantu. Bez dljnjega da se razumjemo ovo je ipak stroj manjeg kapaciteta.

U berbi je sudjelovalo 5 osoba. Od toga dvoje ih je ispred stroja grabljalo u hrpe sa velikim lepeza grabljama. Jedna osoba je bila zadužena za upravljanje traktorom i usluživanjem stroja (čišćenje,mjenjanje vreća, kontrolom stroja, ...) te dvije osobe na usisnim granama koje su ključne i o kojima ovisi kvaliteta i brzina branja.

Ove godine Istarski mi je pao u malim količinama stoga je ovo bila berba rimskog. Iskustvo prijašnjih godina govori da cimna 120 istarski dobro očisti ukoliko je do kraja suh, dok vlažnijeg izbaci van te sa ponovnim uvlačenjem odradi posao.

 

[KOBAC]

CIMNNA 120 Super ima tvornički ugrađena tri ulaza:
dva promjera 120 mm i jedan promjera 160 mm
tako da postoji mogučnost branja sa dva manja crijeva dužine svako po 15 metara ili jedno usisno crijevo fi 160 mm.

Ove godine Istarski mi je pao u malim količinama stoga je ovo bila berba rimskog. Iskustvo prijašnjih godina govori da cimna 120 istarski dobro očisti ukoliko je do kraja suh, dok vlažnijeg izbaci van te sa ponovnim uvlačenjem odradi posao.

stroj mi izgleda super. nije prevelik i čini mi se da bi bio taman za 5-10ha. pogotovo ako kažeš da dobro čist istarski!

još par pitanja ako ti nije teško - lješko!

koliko je dnevi kapacitet ( kažeš "mali" ) znam da ovisi o dosta parametara, ali čisto u grubo ( 1 - 2 ha ili više )

da li ga može mali ferguson 533 pogoniti, koliko to vrijedi " naših" para i gdje se može pogledati!

da li je to facma ili je cimna firma ili nešto treće ( ukucam u google i ništa ne izbaci )!

da li ideš u najam i kolika je cijena! može i na pp ako nešto nije za javnost!

znači lješko tvoja berba gotova! sad možete napraviti veselicu!!

 

[lješko]

Pozdrav!

-odgovori na pitanja:

- berba u mom nasadu od 6 ha je tek započela. U subotu sam napravio tek prvi prohod na površini od jednog hektara od moguća dva prohoda (mlađi nasad). U starijem nasadu mi se rimski nešto bolje drži za stabljiku tako da će vjerojatno doći u isto vrijeme sa istarskim. Ako ovako ostane do kraja berbe 400 kg X 6 ha = 2 400 kg
- za ovaj stroj kataloški je potrebna snaga traktora od 30 ks na dalje ali iskustvo govori da je potrebna minimalana snaga od 39 konja - IMT539. Moj Hittner sa deutez motorom od 32 ks baš i nije se pokazao dovoljno snažnim.
- facma cimina 120 super - cijena oko 65 000,00 kn ( PROVJERI ?) - TOKIĆ , Široko polje između Đakova i Osijeka.
( SUPER oznaka na stroju označava - opremljena sa opremom za branje istarskog)
- kapacitet iz iskustva u idealnim uvjetima u punom rodu 0,8 ha/8-10 sati rada
- berba iz usluge 250 kn/h sa mojim traktorom
- Ovaj stroj je za dostatan ( osobne potrebe) za branje ako nemate površine veće od 7-8 ha.

 

[Deanzg]

q

Krki samo naprijed... Svaka čast!!!

 

[KOBAC]

Pozdrav!

-odgovori na pitanja:

- berba u mom nasadu od 6 ha je tek započela. U subotu sam napravio tek prvi prohod na površini od jednog hektara od moguća dva prohoda (mlađi nasad). U starijem nasadu mi se rimski nešto bolje drži za stabljiku tako da će vjerojatno doći u isto vrijeme sa istarskim. Ako ovako ostane do kraja berbe 400 kg X 6 ha = 2 400 kg
- za ovaj stroj kataloški je potrebna snaga traktora od 30 ks na dalje ali iskustvo govori da je potrebna minimalana snaga od 39 konja - IMT539. Moj Hittner sa deutez motorom od 32 ks baš i nije se pokazao dovoljno snažnim.
- facma cimina 120 super - cijena oko 65 000,00 kn ( PROVJERI ?) - TOKIĆ , Široko polje između Đakova i Osijeka.
( SUPER oznaka na stroju označava - opremljena sa opremom za branje istarskog)
- kapacitet iz iskustva u idealnim uvjetima u punom rodu 0,8 ha/8-10 sati rada
- berba iz usluge 250 kn/h sa mojim traktorom
- Ovaj stroj je za dostatan ( osobne potrebe) za branje ako nemate površine veće od 7-8 ha.

hvala na iscrpnim odgovorima!

ovo je končno prava informacija iz prve ruke! po tvojim rječima čini mi se da si zadovoljan sa strojem, a to mi je najvažnije. praktična iskustva, ako se odlučim za kupovinu!

znači da bi taj mali usisavač potpuno zadovoljio mene i mojih 5ha voćnjaka!

 

[lješko]

Pozdrav!

Najmanja facma u potpunosti zadovoljava osbne ptrebe 7-8 ha. Međutim ovih dana me prijatelj zamolio da mu napravim asistenciju oko stroja Facma 300 gdje sam doista ostao oduševljen parametrima tog stroja. To je stroj koji zadovoljava i najzahtjevnje, no s obzirom na cijenu nas MALE prtoizvođače će zadovoljiti i ovo što imam ja.

 

[karla]

KOBAC,
ovaj nasad od tvog prijatelja što si stavio sliku, da li možda znaš koliko je imao ploda ove godine. Ako se zna da mogu usporediti sa svojim koji je pušten na stablo pa da vidim da li ima razlike u prinosu u odnosu na uzgojni oblik grm -stablo. Samo što je moje sađeno u jesen 2008. znači godinu dana mlađe. ali bi se moglo usporediti. Mi smo taj dio pobrali ali još je u komušini pa nemam izvagano. Berba u punom zamahu, ali nažalost na ručni pogon.
Dobro je imati brojke pa da se povuče paralela, jer samo su brojke u cijeloj priči važne.
Najveća zabluda u ovih 7 godina uzgoja je bila da se ne smije tretirati pojas uz stablo herbicidom, jer kao smeta biljci. Najveća glupost a izbila mi je masu novaca za ručno okopavanje. samo kakve smo probleme s travom imali pred berbu što nam je odužilo samu berbu i opet povećalo troškove.
Sada sam glifosulfatom (cidokorom) tretirala i nasad sadnje proljeće 2010. i super je.

 

[palfinger]

Sadnice

Ima li tko kakav dobar savjet za vađenje sadnica ujesen, ostavljao sam po jedan izboj istarskih radi vlastitih potreba i širenja nasada, probao sam ostaviti one najdalje od stabla pa me zanima kako ih sad najbezbolnije po njih i stablo izvaditi?

 

[nebica933]

Najveća zabluda u ovih 7 godina uzgoja je bila da se ne smije tretirati pojas uz stablo herbicidom, jer kao smeta biljci. Najveća glupost a izbila mi je masu novaca za ručno okopavanje. samo kakve smo probleme s travom imali pred berbu što nam je odužilo samu berbu i opet povećalo troškove.
Sada sam glifosulfatom (cidokorom) tretirala i nasad sadnje proljeće 2010. i super je.

Karla, izvini, al mislim da nije bila ni zabluda a ni glupost u pitanju. Svi mi znamo šta je u stvari glifosulfat ili ..... i koliko on ostaje u zemlji, koliko je štetan, itd itd Pa i mi sami treba da jedemo te plodove leski. A da je skuplje za početak okopavanje jeste, skuplje je i teško je zaista, al ne postoji ništa bolje za mlad nasad od okopavanja. Videćeš sad kad smo dozvolili da se lepo razvije korenov sistem i kad krenu naše okopavane leske da rastu,rastu i rađaju......A sad kad su one ojačale, sad nam je lakše.
Ja sam video neke primere i razlike u Srbiji baš tog razvoja i razlika u tretiranju, videćeš i ti sigurno i bićeš zadovoljna i zaboravićeš na naše muke .....

 

[karla]

Dobro, nebica933 sve ima vjetojatno svoje. Ja sam svoje zaista "iznjegovala" u svim razvojnim fazama. Umoriše me oni zato berbom koja još traje i traje. Dnevno smo po 10 sati na plantaži, a prži li prži. doma hrpica narasla u hrpetinu i to je jedino bitno. Teško je ali kad dođete do ove faze vidjet ćete da je vredilo.l Još kad se nešto i proda e onda je to to.

Što se tiče sadnica kod mene se najbolje pokazao sistem da smo odvajali jednogodišnje izboje od stabla, najlakše ih je odvojiti i stavljali u školu na dvije godine i onda je to to. Imaš sadnicu koja je trogodišnja i imaš sve kaj trebaš za sadno mjesto da to liči na sadnicu koja odmah starta i nosi sve (razvoj kosturnih grana, na njima jednogodišnjih izboja, na njima plod), Velik je posao i nije lako ali ti vrijedi.

 

[dejan.pfos]

Ima li tko kakav dobar savjet za vađenje sadnica ujesen, ostavljao sam po jedan izboj istarskih radi vlastitih potreba i širenja nasada, probao sam ostaviti one najdalje od stabla pa me zanima kako ih sad najbezbolnije po njih i stablo izvaditi?

Evo jedan zanimljiv članak sa slikama, pozdrav

 

[lješko]

Proizvodnja sadnica na starinski način!

Pozdrav Palfinger!

Proizvodnja sadnica (po rijećima starih proizvođaća sadnica) se obavlja na način da se oko mladih izboja pri samom dnu sadnice napravi omća sa klještima u kasno proljeće ili početkom ljeta sa bakrenom žicom koju smo odmotali sa namotaja strujnog transformatora od bili kojeg uređaja u kučanstvu koji posjeduje transformator. Te nakon toga prekrili sa zemljom u visini od 20 cm.
Na taj način izboj i dalje raste a bakreni prsten oko sadnice se usjeca u korjen i potiče rast korjenovih dlčica iznad prstena u djelu koji je naknadno prekriven sa zemljom. Kod samog vađenja sadnica u jesen odnosno pčetkom zime uz mali zakop ašlom povuće se sadnica prema van i puca na mjestu gdje je najslabija , ato je upravo mjeto koje smo opasali bakrenom žicom jer se je do tog vremena bakrena žica dobrano usjekla u glavnu korjenovu žilu.
Stoga je na taj način postignut cilj da se sadnici ne presjeca glavna korjenova žila. Gdje ne dolazi do drastičnog reza na korjenu koji u konačnici može uzrokovati da se sama sadnica nakon nekog vremena posuši. Korjenove žilice koje su se formirale iznad bakrenog ovoja su puno kvalitenije (bujnije). Dok kod standardnog načina vađenja veliki dio korjenovih dlačica ostaje u zemlji ispod reznog djela glavnog korjena.

 

[palfinger]

Pozdrav Palfinger!

Proizvodnja sadnica (po rijećima starih proizvođaća sadnica) se obavlja na način da se oko mladih izboja pri samom dnu sadnice napravi omća sa klještima u kasno proljeće ili početkom ljeta sa bakrenom žicom koju smo odmotali sa namotaja strujnog transformatora od bili kojeg uređaja u kučanstvu koji posjeduje transformator. Te nakon toga prekrili sa zemljom u visini od 20 cm.
Na taj način izboj i dalje raste a bakreni prsten oko sadnice se usjeca u korjen i potiče rast korjenovih dlčica iznad prstena u djelu koji je naknadno prekriven sa zemljom. Kod samog vađenja sadnica u jesen odnosno pčetkom zime uz mali zakop ašlom povuće se sadnica prema van i puca na mjestu gdje je najslabija , ato je upravo mjeto koje smo opasali bakrenom žicom jer se je do tog vremena bakrena žica dobrano usjekla u glavnu korjenovu žilu.
Stoga je na taj način postignut cilj da se sadnici ne presjeca glavna korjenova žila. Gdje ne dolazi do drastičnog reza na korjenu koji u konačnici može uzrokovati da se sama sadnica nakon nekog vremena posuši. Korjenove žilice koje su se formirale iznad bakrenog ovoja su puno kvalitenije (bujnije). Dok kod standardnog načina vađenja veliki dio korjenovih dlačica ostaje u zemlji ispod reznog djela glavnog korjena.

Prstenovanje takozvano, sve je to ok al sad 500 komada na taj način mi nije baš bilo usput pa mi je jednostavnije bilo samo pustit kako bude a sad ću vidjet ima li dovoljno žilica da ih uopće vadim a da ne presjecam glavne žile, hvala, pozdrav!

 

[reddog]

i ja sam ostavio nešto novih izbojaka za vađenje. bilo bi dobro daneko objasni kak se vađenje sadnica najbolje radi, (dal lopatom ili kako već - za nas koji nismo stavljali bakrenu žicu)

 

[KOBAC]

Prstenovanje takozvano, sve je to ok al sad 500 komada na taj način mi nije baš bilo usput pa mi je jednostavnije bilo samo pustit kako bude a sad ću vidjet ima li dovoljno žilica da ih uopće vadim a da ne presjecam glavne žile, hvala, pozdrav!

JA SAM profesor u vađenju sadnica! mogu ti reći da najlakše ide sa malim vojničkim budakom he, he,( krampom ili kako već tko to zove, stari če ti znati o čemu se radi ). s jedne strana šiljak a sa druge kao uska motika zašiljeno ali puno deblje i čvršće. mali je i može se jednom rukom držati!

uzmeš mladicu i pokušaš ju išćupati što dublje i sa što više korjena ( normalno da nečeš sječi debelu žilu matičnog stabla ako do nje dođeš )! ako je stablo zdravo ( bar da je 5-6 g ) ništa mu neće biti! ne boj se. ja sam od 60 stabala gifona napravio sigurno 2500 sadnica unatrag 2-3g. niišta im nije i ove su godine dali skoro 3kg po stablu ( stari su 7g ) a sadnice su prvoklasne! obavezno ih staviti u školu kod kuće i zalijevati! jedna godina takvog tretmana ti je dovoljna za dobar sadni materijal.

ovo je super što je lješko naveo samo je problem nagrniti zemlju na mladice! i naravno puno posla! ako trebaš 50-100kom udri krampom ili nečim sličnim!

 

[Deanzg]

q

Te sadnice ću ja probat ove god, pa javim dojmove...

 

[vlado111]

Pozdrav svima,
otkupljujem plodove medvjeđe lijeske (corylus colurna), potrebno mi je otprilike 40 kilograma. Ukoliko ima zainteresiranih molio bih Vas da mi se javite privatnom porukom.
S poštovanjem,
Vlado

 

[Turopoljac]

Pozdrav svima,
otkupljujem plodove medvjeđe lijeske (corylus colurna), potrebno mi je otprilike 40 kilograma. Ukoliko ima zainteresiranih molio bih Vas da mi se javite privatnom porukom.
S poštovanjem,
Vlado

Ima Abies d.o.o. iz Križevaca sjeme Medvjeđe lijeske. Cijena za kg je 438,75kn bez PDV-a.

 

[karla]

Kod mene je 390 kn/kg. ovogodišnji urod.