Voćarstvo savjeti od A-Ž od 1-12mj

[Gustavo]

Samo oprezno s pticama one Nam trebaju, nabavi sovu ona najbolje uništava glodavce.

Gdje da nađem sovu ?

 

[Njoko]

Gdje da nađem sovu ?

Zezam se to je jako teško,lovci često nađu mlade sove u šumama kada ispadnu iz gnjezda .Kod mene u voćnjaku ima par koji je redovno u lovu blizu je šuma a savršeno lovište u voćnjaku stupovi žica ograđeno ogradom oni po noći a kobci po danu,ali nikako da ih istrjebimo ima ih more.

 

[Gustavo]

Zezam se to je jako teško,lovci često nađu mlade sove u šumama kada ispadnu iz gnjezda .Kod mene u voćnjaku ima par koji je redovno u lovu blizu je šuma a savršeno lovište u voćnjaku stupovi žica ograđeno ogradom oni po noći a kobci po danu,ali nikako da ih istrjebimo ima ih more.

Ja znam i potanjurat voćnjak ne bi li potjerao beštije al nedaju se nikako, dok u ovom manjem voćnjaku blizu kuće nema miša, možda ih mačke potamane, mada čujem i sove noću

 

[Kontam]

U Francuskoj smanjena potrošnja ljetnog voća 2011. godine 47% Francuza smanjilo je potrošnju ljetnog voćaza 10%, prema navodima FranceAgrimera. To je primjećeno unazad tri godine: 2010-te čak je 53% Francuza smanjilo potrošnju ljetnog voća za 10% Najtraženije ljetno voće je bilo stolno grožđe (3,2 kg/osobi), šljive (2,4 kg/osobi), trešnje (2,5 kg/osobi). Smanjenje je uočeno na prodaji lubenice (6,3 kg/osobi), nektarine(5,1 kg/osobi), krušaka (4,8 kg/osobi), breskvi (4 kg/osobi). Izvoz voća i povrća iz Turske snažno povećan Od 2004. Na ovamo je povećana površina u Turskoj pod voćem kao i proizvodnja (za 25%). Povećan je i izvoz voća, naročito banana. Proizvodnja voća se povećala s 10.404 mil kg 2004., na 13.044 mil kg 2009. uz povećanje od 25%. Jabuka je najviše uzgajana, naročito zlatni delišes kao glavna sorta. Stolno grožđe je na drugom mjestu. Jabuke su ostvarile rast od 30%, stolno grožđe 15%, marelice 103% i trešnje 54%. Zajedno s povećanom proizvodnjom rasao je i izvoz voća za 35% između 2005. i 2009. godine (s 1.290 mil kg na 1.743 mil kg). Glavne izvozne države su Rusija (s udjelom od 27% udjela u Turskom izvozu voća), Rumunjska, Njemačka, Nizozemska. U Australiji kiša donijela velike nevolje uzgajivačima trešanja Proizvodnja trešnje u Australiji je relativno mala i rascjepkana. Dugoročno se orjentiraju prema Kini kao velikom uvoznom tržištu. Ove godine su brojna gospodarstva doživjela velike štete od kasnih kiša koje su nanijele najviše štete osobito na kasnijim sortama trešanja.



Jabuke iz Washingtona postavljaju nove prodajne rekorde "Ako se ovako nastavi lako je moguće da postavimo novi mjesečni rekord", govori Dan Kelly, pomoćni menađer asocijacije Washington Growers Clearing House iz Wenatchee-ja: "Svako skladište je blizu ostvarenju rekorda, svi imaju velike isporuke." Prošle sezone novi je rekord postavljen u studenom, prosincu i ožujku. Ožujak i dalje drži rekord od 11.556 mil kutija (kutija od 40 funti, oko 18,18 kg) prodanih jabuka. Tako je visoka cijena povezana s manjim urodima na istočnoj obali i u Europi, te s manjim urodom dinje te su se potrošači prebacili na drugo voće. Prodaja jabuka kao i cijena bi trebali ostati na visokom nivou, osobito sada pred Božić. Jabuka prodavana u kriškama restoranima brze hrane također je pomogla u ovim rekordnim rezultatima prodaje jabuka. Voćari iz Washingtona ne prepuštaju pitanje prodaje nekom drugom. I rezultatati rada se vide ...



Što su trendovi

 

[drmr]

gnojidba

Ovako,imao bi par pitanja.
Mozda ce se neke pitanja ponoviti po 100X ali nemojte se ljutit 8)

1. Sto da bacim oko vocki sada? Kakva prihrana?
Tj. koje gnojivo da kupim?
Ima svega od voca,od sljiva mladih i starih do krusaka, jabuka,tresanja i kestena ima.
Oko mladih sljiva koje smo uzeli u jesen je stari stajski gnoj bacem okolo njih,ali ne pretjerano.

2. I dali bi bilo dobro okreciti vocke vec sada?
Vidim da je moj susjed na brdu danas sve "prebojao".

3. Imam i 10ak malina i kupina,pa me za njih zanima sto i njima baciti.
Danas sam ih skreso malo tj. skratio.

4. I za mladu lozu me zanima takoder .

Hvala unaprijed.

 

[Žuti]

Osnovna gnojidba za trajne nasade

obavlja se tijekom jeseni obično nakon berbe u vočnjacima i vinogradima.

Nnavedenom gnojidbom unosimo osnovna hranjiva - fosfor,kalij,kalcij- poznat po svojoj slaboj pokretljivosti.
Fosfor i kalij unosimo putem NPK mineralnih gnojiva koja se razlikuju po svom omjeru , jer se aktivne tvari
hranjiva nalaze u različitim koncetracijama .
Za potrebe osnovne gnojidbe odabiru se vrste NPK s nižim koncetracijama dušika u odnosu na fosfor i kalij .
Omjeri koncentracija NPK u osnovnoj gnojidbi kreću se 1:2:3 , 1:2:2 , 1:3:2.
Brojevi naznačeni na vrećama označavaju postotak aktivne tvari u mineralnom gnojivu.
Tako mineralno gnojivo NPK 8-26-26 znači da 100 kg. navedenog gnojiva sadržava 8kg. dušika , 26 kg. fosfora
izraženog kao P2O5 i 26 kg. kalija izraženog kao K2O .

Izbor vrste NPK prvenstveno ovisi o kemijskom sastavu tla , odnosno koncetraciji pristupačnih
hranjiva u tlu . Tako se na tlima siromašnim fosforom , te siromašnim do srednje opskrbljenim kalijem
koriste NPK 10-30-20 ili NPK 8-26-26.
Ako je riječ o uzgoju na karbonatnim tlima , tada se primjenjuju formulacije koje sadrže sumpor , poput
NPK ( SO3 MgO ) 7-14-21 (14,2) . Općenito za osnovnu gnojidbu voćnjaka , vinograda i maslinika
tijekom jeseni preporučuju se formulacije : NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 , NPK 5-15-30 , NPK 10-30-20
Najtočnije je obaviti gnojidbu na temelju potrebnih hranjiva koja su nedostatna , a izračunaju se prema kemijskoj
analizi tla .
Ako nije poznat status hranjiva ( nema kemijske analize tla ) potrebno ga je prepoznati prema tipu tla koje se odlikuje
svojstvenim fizikalno-kemijskim svojstvima , ili preme spoznaji da je za srednje do visok prinos i prirast voćaka po
hektaru potrebno unijeti 100-120kg. dušika , 50- 70kg. fosfora izraženog kao P2O5 i 100-150kg. kalija izraženog kao
K2O. Iznimka je koštićavo voće ( marelice , breskve , višnje , trešnje , badem ) koje traže i od200do 250kg
kalija , ovisno o tipu uzgojnog tla .

Tako će se rano u jesen u voćnjacima i vinogradima unijeti 500-600kg. /ha. NPK 7-20-30 ili 400-500 kg./ha.
NPK 8-26-26 ili 300-400 kg./ha. NPK 10-30-20.
Za koštićavo i neko lupinasto voće, a tu spadaju marelica , trešnja , breskva , višnja , badem , količine NPK
gnojiva veće su zbog većih potreba za kalijem , pa se unosi 750-800kg.7ha. NPK 7-20-30
ili NPK 5-15-30 ili 600-750kg./ha. NPK 8-26-26 ili 500-600 kg./ha. NPK 10-30-20 ili 400-550 kg./ha.
NPK 6-18-36.

AKO SE ZASEBNA STABLA GNOJE

NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 tada za voćku staru tri godine treba dodati po stablu 700g. za 5-godišnju
1200g. , a za 10-godišnju 2,4kg. a za 20-godišnju voćku 3,6- 4,5 kg. .

Ako su tla dobro opskrbljena kalijem a malo fosforom , tada će se gnojiti s NPK 10-30-20 ili NPK 8-26-26
pa će se tako za voćku staru 3-godine dodati 250-300 g. , za 5-godišnju 400-600g. za 10-godišnju 700-900g.
za 20-godišnju 1600-2000g.

Osnovna gnojidba vinove loze obavlja se sa 400-600kg./ha. visokokoncentriranim NPK gnojiva , a ako se
gnoji po trsu tada se dodaje :
NPK 10-30-20 60-65g. po trsu
NPK 8 -26-26 60-75g. po trsu
NPK 5 -20-30 80-100g. po trsu
NPK 5 -15-30 80-100g. po trsu
NPK 7 -20-30 80-100g. po trsu
NPK 7 -14-21 115-140g. po trsu

Ako se u jesen nestigne obaviti osnovna gnojidba ona se obavlja rano u proljeće

 

[bobostar]

Potpisujem što je Žuti napisao, te bih još dodao:

• ako je moguće, dobro je dodati i mikroelemente zajedno sa granulrianim NPK gnojivima u jesenskoj gnojidbi. Na našem tržištu baš i nema puno takvih preparata (mješavine mikroelemenata u praškastom obliku) a jedan u ponudi je Oligogreen; 1 kg na 200-250 kg NPK gnojiva (dobro se prima za granule jer je praškat) je sasvim dovoljno ili varijanta 2 je kupiti već gotovo NPK gnojivo sa mikroelementima (primjerice Ortfrutcal, više na: http://www.gnojidba.info/gnojiva/ortfrutcal/).
  
• Zašto mikroelementi u jesenskoj gnojidbi drvenastih kultura (voćaka)? Iz nekoliko razloga; prije svega, važno je napomenuti da je korijen voćaka aktivan dok temperatura tla ne padne ispod 7-8[FONT=&quot]° C (što u ovim klimatskim prilikama (toplo kako je sada) dozvoljava aktivnost korijena gotovo cijeli zimski period); drugo, ima dovoljno vlage tijekom zime (ono što u vegetaciji nedostaje) pa je pokretljivost mikorelemenata dobra (vodom se prenose kroz cijelu zonu korijena) i treće; nema aktivne nadzemene vegetacije, pa se usvojeni mikroelementi "skladište" u trajnim (drvenastim) organima - staro drvo, korijen. Ovo je naročito važno kod koštičavih voćaka (šljiva, trešnja) koje prvo cvatu a onda tek listaju, te u proljeće nije moguće dodati mikroelemente (folijarno) prije cvatnje.[/FONT]
• [FONT=&quot]I za voćke je svakako preporučiti NPK gnojiva koja sadrže kalij u sulfatnom obliku. To su gnojiva sa tzv. "S" oznakom; NPK 5:20:30S (izvrsno gnojivo koje je Petrokemija radila). Drugo, dobro gnojivo je Patentkali, koji uz navedeno sadrži i Mg-sulfat. Nažalost, ako nema ništa drugo, biti će dobro i standardno NPK gnojivo; 7:20:30 ili 8:26:26.
  [/FONT]

 

[drmr]

Ok,hvala na odgovorima.
Ali Vi tu spominjete osnovnu/jesensku gnojidbu.

Mene zanima sto sad dati ili eventualno u proljece?

 

[bobostar]

Ok,hvala na odgovorima.
Ali Vi tu spominjete osnovnu/jesensku gnojidbu.

Mene zanima sto sad dati ili eventualno u proljece?

Pa dok je ovakva klima (ovako visoke temperature zraka a i tla) još traje period "jesenske" gnojidbe. Znači, dok god temp. tla u zoni korijena ne padne ispod 7-8 C, a površinski sloj tla se ne ledi, traje period "jesenske" gnojidbe odnosno period aktivnosti korijena, i onda važe pravila jesenske gnojidbe. :mrgreen:

 

[drmr]

Pa dok je ovakva klima (ovako visoke temperature zraka a i tla) još traje period "jesenske" gnojidbe. Znači, dok god temp. tla u zoni korijena ne padne ispod 7-8 C, a površinski sloj tla se ne ledi, traje period "jesenske" gnojidbe odnosno period aktivnosti korijena, i onda važe pravila jesenske gnojidbe. :mrgreen:

Yes Sir 8)

 

[Žuti]

Ok,hvala na odgovorima.
Ali Vi tu spominjete osnovnu/jesensku gnojidbu.

Mene zanima sto sad dati ili eventualno u proljece?

Pa kada je zima ovako blaga ( topla ) , možeš raditi sve što nisi stigao u jesen , oranje , frezanje , gnojidba , može se i saditi , ako nije jako blato

Mada bi najbolje bilo da je sada , - 10 , - 15 ° C , i da ima 20 - 30 cm snijega , jer moglo bi se dogoditi da pošto sad nema snijega i minusa , da sve to bude u trećem mjesecu kada budemo trebali rezati :rolleyess:

 

[Njoko]

Za sada ne valja ništa vode u slojevima preko 50 cm nema,akumulacija vode u dubljim slojevima zemlje je jako bitna po svemu sudeći ja krećem u navodnjavanje cisternom jer su mi sada bunari prepuni vode.Gnojivo nikako ne može otiči u dublje slojeve.

 

[gradskikauboj]

2. I dali bi bilo dobro okreciti vocke vec sada?

To bi bilo jako dobro s obzirom na ovakve neuobičajene temperaturne oscilacije za ovo doba godine.
Imaš po dućanima za kupit gotovo vapneno bjelilo, nutra dodaj chromosula 80 i soli i peri po voćkama. Prethodno sva ispucala mjesta i rupe zamaži sa voćarskim voskom.

 

[Podravec]

Jedna informacija za voćare (a i ostale) koji su u integriranoj proizvodnji: objavljene su nove tehnološke upute u integriranoj proizvodnji za 2012 g. na stranicama ministarstva

http://www.mps.hr/default.aspx?ID=7085

 

[Gustavo]

Posadio bih još oko 100 stabala jabuke u proljeće, koju sortu predlažete, imam zlatni delišes, idared i nešto greeny smith, zanima me i gdje i pošto ima kvalitetnih sadnica.

 

[ilegalac]

Posadio bih još oko 100 stabala jabuke u proljeće, koju sortu predlažete, imam zlatni delišes, idared i nešto greeny smith, zanima me i gdje i pošto ima kvalitetnih sadnica.

neznam odakle si
ako slavonija, preporučam erdut hadrović
a sorte imaš ove "poluekološke"
ja sa 3-4 prskanja "odličnu" kvalitetu imam
a zovu se enterprise,julia,goldrush,pilot,katarina,piros,florina ...

 

[Njoko]

Posadio bih još oko 100 stabala jabuke u proljeće, koju sortu predlažete, imam zlatni delišes, idared i nešto greeny smith, zanima me i gdje i pošto ima kvalitetnih sadnica.

Posadi PRIMA to ti jabuka otporna na krastavost podloga mm 106,mislim da takvu podlogu imaš,odlična je.
http://poljoprivreda.info/?oid=4&id=400

 

[Gustavo]

Posadi PRIMA to ti jabuka otporna na krastavost podloga mm 106,mislim da takvu podlogu imaš,odlična je.
http://poljoprivreda.info/?oid=4&id=400

Jel ima neka otporna na glodavce

 

[bobostar]

Jel ima neka otporna na glodavce

Ima.
NJemački lovački terijer. :mrgreen:
Ako je od dobrih lovačkih roditelja, tamani barem 20-30 miševa/voluharica na dan.
Čudo od životinje; samo ako ima lovački nagon (da nije neka "papučarska" varijanta).:mrgreen:

 

[ilegalac]

Ima.
NJemački lovački terijer. :mrgreen:
Ako je od dobrih lovačkih roditelja, tamani barem 20-30 miševa/voluharica na dan.
Čudo od životinje; samo ako ima lovački nagon (da nije neka "papučarska" varijanta).:mrgreen:

varijanta kokošar:lol::lol::lol: