Voćarstvo savjeti od A-Ž od 1-12mj

[Njoko]

Samo da nije tako jeftino posebno 7-20-30 koliko je sada cijena skoro pa ko zlato će biti

 

[Kontam]

Evo ga, znam da sam negdje pročitao

 

[code]

To je jako dobro , zato što gnojivo postepenu ulazi u zemlju kako se snijeg topi.

O kojem je gnojivu riječ? Ako je o umjetnom pogotov tipa 7-20-30,znaci sa p i k elementima,mislim da nema nekakve veze bacati po snjegu ili na suho...tak i tak p i k imaju vrlo malo kretanje kroz zemlju u godini....ako se nevaram 2-3cm...

Nije moja tvrdnja nego pročitana.

 

[Kontam]

Ne bi se složio prijatelju. Sva ta gnojiva su vodotopiva, voda im je mediji kroz koji prolaze, kad dođu do gline stanu, kako se krene gornji sloj sušiti tako krenu gore. Prošla su ona vremena dok se nije navodnjavalo, samo se bacala gnojiva. U ovako vlažnosti zemlje sve se otapa. U to sam uvjerio kad sam navodnjavao papriku bez folije, a između jaraka od paprike bacao 7-14-21 S, da vidiš kad baciš 22,5 l po dužnom metru što bude sa gnojivom

 

[batad]

Ja mislim da trujem glodavce temeljito i dugoročno (bez zatrpavanja rupa i sl).
Kod kuće pripremim mješung fsacirona , pšenice ili krupno mljevenog kukuruza i koja litra jestivog ulja. Na tetrapacima koji su skupljeni u toku godine odrežem pola gornje polovice
i tu ubacim mješung jer se glodavci vole zavlačiti u .... svašta. Nekad sam ubacivao i po jedan kamen - da bude teže, ali sada ne.
Onda zađem po voćnjaku i onda odokativno - gdje ima rupa postavim tetrapak uz stablo da ne smeta obradi, a gdje nema rupa i tu ostavim pokoji - preventivno.
Izdrži najmanje dvije godine a mišonje se sami poslužuju koliko im treba a zekonje i srne nemogu, mada .,.!??

 

[Žuti]

O kojem je gnojivu riječ? Ako je o umjetnom pogotov tipa 7-20-30,znaci sa p i k elementima,mislim da nema nekakve veze bacati po snjegu ili na suho...tak i tak p i k imaju vrlo malo kretanje kroz zemlju u godini....ako se nevaram 2-3cm...

Nije moja tvrdnja nego pročitana.

Vidi nisam neki stručnjak , čak mislim da ti znaš puno više nego ja .
Ustvari siguran sam u to .
Ali pa nemožeš mi reći da je isto baciti gnojivo oko voćke na zemlju ( travu ) i kiša nepadne 10 - 15 dana . I baciti gnojivo u snjeg koji se polako topi .
Čak ako bi gnojivo i zakopao oko voćke ( izfrezao , potanjurao ... ) moraš čekati da padne kiša , da bi se počelo topiti
To je moje mišljenje .

 

[code]

Vidi nisam neki stručnjak , čak mislim da ti znaš puno više nego ja .
Ustvari siguran sam u to .

Forum nije za dokazivanje tko ja pametnijim,nego da djelimo iskustva i zaključimo šta je pametnije-pa postajemo svi pametnij


Fosfor i kalij nisu lako pokretljivi u tlu, pa ako se dodaju u plići sloj, kao što je to kod tanjuranja gnojivo na toj dubini i uglavnom ostaje


-Fosfor i kalij se slabo pokreću u tlu (svega oko 2 cm godišnje) pa stoga nema opasnosti od njihovog ispiranja tijekom zime. Ako se ova hraniva unesu u tlo suviše plitko iz istog razloga neće se premjestiti u dublje slojeve.


Tako kaze naša petrokemija.Čuo sam puno puta da ljudi bacaju gnojivo po pšenici po snjegu (npk formulaciju),i smatram da nemoze biti koristi od toga jer i sam proizvodač kaze to sto sam naveo gore.

 

[Kontam]

Codexnox dobro ti to kažeš i to stoji, ali je ovdje medij voda koja kroz pukotine ide u dublje slojeve. Velike su oborine i velika je vlažnost zemlje, kad sam izvadio kolac kod nekih voćaka dole je voda bila. Naravno da ode i uz kolac i uz kanale od glista. Naravno da će se još uz proljetnu obradu tla to sve skupa izmješati. Doduše ja koristim nizozemska PK gnoijva sada. Problem je možda ako se radi stari tip voćnjaka, bez navodnjavanja i zatraviti, bez obrade tla, vjerujem da je tu sporo gibanje. No ako ti tjedno pustiš kroz sistem 100 litara po dužnom metru... Ako se nemaju tih mogućnosti onda se prave deponatori gnojiva, kao što je moj frend radio za višnju. Velika površina, nema navodnjavanja i to je to.

Pšenica ima plitki korijen, moralo bi biti koristi. Koliko se sječam uvijek gdje na parceli stoje palete sa gnojivo i gdje je pšenica ulegnuta od istih, na kraju bude najjača i najbolja pšenica. Naravno jer se uvijek nešto prosipa tamo. Poz

 

[code]

Nisam agronom,ili nekakav stručnjak ali takve stvari dosta znam jer sam pročitao.Sto se tiče prakse u pogledu kretanja fosfora ,nebitno u ratarskoj ili vocarskoj proizvodnji,isto nemam nekek konkretne zakljucke.

Ali imam jedan ljep primjer gdje sam poceo sa primjenom zaoravanja 7-20-30 ,i rezultat je bio vidljiv. Sljedeci tekst isto govori da godisnje kretanje je vrlo malo,i to valjda zakljucak na temelju pokusa.Ako je taj pokus raden vjerujem da je uračunata i kolčina oborina preko zime,ali opet neovisno o tome kretanje je malo.

Što se tiče gnojidbe vinograda fosforom i kalijem, stvari stoje drugačije. Naime, iako loza tokom jeseni i zime ne uzima veće količine fosfora i kalija, oni se neće isprati, jer se ova dva hranjiva čvrsto vežu u zemljištu. Štoviše, fosfor i kalij je potrebno unijeti što bliže korijenovom sustavu, tj. što dublje u zemljište. Istraživanja su pokazala da se fosfor i kalij vrlo sporo premještaju u dublje slojeve tla - godišnje svega 1-2 cm. Također je poznato da vinova loza ima najveću masu korijena razvijenu u sloju tla između 25 i 60 cm. Veća vinogradarska imanja osnovnu gnojidbu obavljaju na dubinu 40 cm pomoću deponatora iza traktorskog podrivača.



Tu se zaustavljam,i vjerujem da je najbolja primjena sa deponatorom,jer logicno je da gnojivo najbolje djeluje kada je najblize do korjena. Ali opet nekako sam zbilja skeptican u smislu da gnojivo baceno na snjeg ode dublje od cca 2cm. Naravno sve ovo je vezano za P i K, a N je druga prica.

 

[Kontam]

Hajde ga sad znaj. Za sve je potrebna voda. Formulaciju koju ja koristim je vodotopiva u vodi i kako sad da ne ode dole...

I kad se navodnjava na 100% vodotopivim gnojivima (100% na volumnu masu) prvo se prokvasi sloj, onda se vrši puštanje gnojiva i onda još ispiranje. Meni to sve liči na bujicu.

 

[code]

A kolega kontam,dobro si rekao "aj ga sad znaj". Zanima me općenito taj dio pa zato sudjelujem da dodemo do nekog zakljucka.

Nego ,kad sam bio mladi nisam volio kemiju(u skoli),a sada bih volio znati neke stvari koje su bitne u pogledu naseg posla.


Evo kako ja to otprilike zamisljam:

Bacis kraj voćke(ili neke druge biljke) par zrnaca P i K,dode kiša i ono se istopi i pretvori u "nista",stoji na povrsini zemlje kao hranivo,nije vidljivo. Kada dode kiša ,predpostavljam da je "specificna" tezina velika i kisa to nemoze digniti i prenjeti u onu rupu koju si naveo da je ostala od kolca ili gliste(druga stvar ako direktno uspes u rupu ). Znaci takva primjena na povrsinu,bez obzira na kolicine padalina nece uci u tlo na onu dubinu koja je centar odakle biljka uzima hranivo.

Kazim ti primjer bacanja gnojiva na zitarice po snjegu,ljudi to primjenjuju vrlo cesto,ja komentiram "nije pametno",ali ljudi kazu bilo dobro zito,vrijedi ti i tako dalje. Osobno smatram da je to cisto bacanje resursa-i to skupih.


Sto se tice navodnjavanja,hm.... ako je p i k slabo pokretan u zemlji,onda u svakom obliku hraniva P i K je takv,jer taj element je takav. Ali ,kao sto piše gore u tekstu, ti elementi uopce nisu za prihranu nego za osnovnu gnojidbu.


Sve u svemu,zanimljivo .

 

[Kontam]

He he,

100% identični instrument imaš i ti. Imaš gnojiva i udri za domaći uradak Naravno trebalo bi tu još EC metar i Ph metar ali treba kreniti od nečeg Ujutro ću još dok se slegne izmjeriti.

 

[code]

Domaci uradak,super.

 

[dane001]

pozdrav ljudi,dobra teme,svaka čast ideji. i treba mi malo voća,ubiše me ovi na povrću i plastenicima. e ovako,imam par ispravaka netočnih navoda i nekoliko savjeta,možda pomognu nekome. prvo,kaže netko prska nakon orezivanja,naravno,troši se manje sredstva,ali pod uvjetom da te grane iznese napolje iz voćnjaka prije prskanja,drugo,ja prskam u drugom ili tećem mjesecu a orezujem mjesec dana poslije tako da je to kod mene nemoguče,kao treće ja orezujem praktički pred bubrenje pupova jer tako odgađam cvatnju i manja je mogućnost da se pupovi smrznu,to mi je spasilo nasad prošle godine,četvrto,kao što Kontam kaže,krečenje zbog temperaturne razlike po danu i noći ali i jako je bitno reći da okrečena biljka odbija svjetlost i sprečava zagrijavanje biljke i time opet odgađa cvatnju i vegetaciju,opet manja vjerovatnost smrzavanja,ali ja i dalje mislim da se breskva nesmije krečiti a i nije potrebno osim navedenog ako se obave sve potrebne zaštite,peto,crveno ulje je skupo ali nije ni bijelo jefitno,ja ne koristim ni jedno ni drugo,a te nametnike poslije svejedno uništite kad svejedno morate prskati protiv tripsa i protiv uši,tako da ja mislim da je to nepotrebno što se tiče ulja,da je jeftinije da ali ovako ne.

 

[branko64]

Breskva
Plavo prskanje bresaka i kajsija
11.01.2011
Usled nastalih vremenskih uslova preporučuje se tretman bakarnim preparatima, u dozama, kako je to preporučeno u obaveštenju od 17.10.2010. Tretmane bi trebalo uraditi najkasnije do 13.januara. Razlozi su: - trenutni povoljni vremenski uslovi za razvoj patogena (bakterija i gljiva) koji izazivaju oboljenja kore, a na breskvi ovim tretmanom se smanjuje i potencijal prouzrokovača kovrdžavosti lišća (Taphrina deformans) - deposit bakra bi bilo dobro obnoviti, ako su tretmani rađeni pre više od mesec dana, jer su obilne padavine sprale bakar od predhodnog...
detaljnije ...

Pozdrav svima,potpuno se slažem s Vama g Kontam i preporučam svima koji imaju nasade breskve da ovih dana poprskaju bakrom.Predpostavljal sam ovakvo mišljenje.Iz vlastitog iskustva znam da je to tako,uvjerio sam se prošle sezone.Sutra prskamo

 

[Njoko]

Pozdrav narode evo i mene.
Čitao sam Vaše teme i znate što je dobro svatko izražava svoj stav i svoje mišljenje to je pravo svakog a onaj tko čita neka primjeni šta mu više odgovara.
Svaka gnojidba je dobra gnojidba bila ona zaoravanjem ili samo posipanjem po površini.
Gnojivo će sebi svakako naći put zato imamo glodavce koji nam prave rupice po voćnjaku ha ha ha, npr. ja svoj voćnjak prije gnojidbe izrežem zemlju u voćnjaku s crtalom od pluga,imam pomićnog slavonca ostavim samo crtala 2 kom koji urezuju zemlju otprilike 10 cm.
Taj naćin je brz i efikasan osobito ako vam je voćnjak na kosom terenu kiša kada topi gnojivo normalno prvo se sljeva u ta 2 ili 4 izreza to je već provjerena metoda i funkcionira osobito zbog slabe pokretljivosti P K gnojiva.

 

[fforce32]

Da se i ja javim alaj ste me zeznuli njko72 i kontam danas sam i trovao i krečio, ljep dan i dosta se umorio.
Bilo je puno rupa nisam mogao sve to zatvorit,ali sam stavio u skoro svaku za svaku,okrečio i sada idem bacat stajski gnoj nabavio sam jednu đubretaru đubra pa da razbacam iza nedelje,tako ti je to neradiš godinama ništa a onda odjednom sve .
Divim se vama voćarima malo većim, ja sam samo hobi al voćnjak zna umorit odoh spavat laku noć.

 

[Njoko]

Sada vidiš da voćar nema lagan posao ja ti sutra stavim neke slikice ja baš ovih dana razbacujem stajsko gnojivo samo cirha 75 tona danas izračunao,pa da vidiš kako je težak taj posao ovo ti je bila nula od posla,ali za svaku pohvalu što se trudiš i nećeš više dozvolit da imaš voćke a ništa ne poduzimaš,ali ti spavaš tako si rekao pa laku noć.

 

[Njoko]

pozdrav ljudi,dobra teme,svaka čast ideji. i treba mi malo voća,ubiše me ovi na povrću i plastenicima. e ovako,imam par ispravaka netočnih navoda i nekoliko savjeta,možda pomognu nekome. prvo,kaže netko prska nakon orezivanja,naravno,troši se manje sredstva,ali pod uvjetom da te grane iznese napolje iz voćnjaka prije prskanja,drugo,ja prskam u drugom ili tećem mjesecu a orezujem mjesec dana poslije tako da je to kod mene nemoguče,kao treće ja orezujem praktički pred bubrenje pupova jer tako odgađam cvatnju i manja je mogućnost da se pupovi smrznu,to mi je spasilo nasad prošle godine,četvrto,kao što Kontam kaže,krečenje zbog temperaturne razlike po danu i noći ali i jako je bitno reći da okrečena biljka odbija svjetlost i sprečava zagrijavanje biljke i time opet odgađa cvatnju i vegetaciju,opet manja vjerovatnost smrzavanja,ali ja i dalje mislim da se breskva nesmije krečiti a i nije potrebno osim navedenog ako se obave sve potrebne zaštite,peto,crveno ulje je skupo ali nije ni bijelo jefitno,ja ne koristim ni jedno ni drugo,a te nametnike poslije svejedno uništite kad svejedno morate prskati protiv tripsa i protiv uši,tako da ja mislim da je to nepotrebno što se tiče ulja,da je jeftinije da ali ovako ne.

Slažem se s tobom i ja ću ove godine orezivat pred bubrenje,ova godina bi mogla biti zeznuta svake godine neko elementarno sranje,jednom suša,pa poplave, led,a ove godine baš se bojim mraza,mislim da to niti osiguranje nepokriva.Gledaj prskanje je strašno skupo to svi mi jako dobro znamo svake godine veće cijene,ali bez njega jednostavno neide pa gdje se može odgoditi zašto ne,ali prskanje bakrom prvenstveno radi bakterijske paleži sve ok dok je nema ali nedaj bože da je ima onda katastrofa.

 

[bruno]

orezivanje vočkica i okopavanje oko istih

Pozdrav svima koliko Vas ima
Zasadio sam par višnjica, marelica, breskvica... i zanima me da li mi itko može objasniti kako ispravno orezivati grane, koje i kako. Pokoja slićica bi bila dobrodošla ali ne one idealizirane ,, nego po mogučnosti realističnije i to kako kod mladih stabala, tako i kod starijih.
U knjizi sam pročitao da se vočka ne sadi dublje od granice podloga-plemka, pa me zanima kako okopavati oko vočke ( s koje udaljenosti od vočke i koliko duboko ) iz straha da se ne ošteti korijen ( nigdje ne piše da vočka mora okomito puštati korijenje ).
Za sada toliko i hvala