A ja ti kažem da će ti tvoji iz prakse dobit uplatnice, a platit će i kamate.
Ne želim nikome zlo niti loše, poanta priče je da su nezaposleni na malim OPG nahebali. Gledam to na poslu, ljudi dobivaju uplatnice i za po 5 članova OPG-a. Prije je bilo, ajmo svi, sve upišite u OPG i starce šta leže u krevetu, a sada od 2010. ili 2011. treba plaćat doprinose a ljudi to ne znaju.
Ulazak poljoprivrednika u sustav oporezivanja
Važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja
Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09., s izmjenama i dopunama u NN 153/09. i NN 60/10., obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju Zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
U račune poreznih obveznika (RPO) dužan je prijaviti se nositelj Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji predaje Zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim prihoda od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga (npr. košnje trave), ovisno kojom se poljoprivrednom proizvodnjom OPG bavi. Ako su ovi prihodi manji od 85.000,00 kuna ne predstavljaju obvezu prijave u RPO.
Prijavom u RPO, nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost, npr. obrt, dakle obvezan je plaćati porez na ostvareni dohodak na kraju obračunskog razdoblja. Osim toga, dužan je plaćati i obvezne doprinose odnosno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prijavu u RPO, OPG treba obaviti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu.
Koji način oporezivanja izabrati?
Ovisno o veličini OPG-a, poticaju koje ono prima, planovima o budućem poslovanju, visini prihoda koji ostvaruje u jednoj poslovnoj godini, a poslovna godina računa se od 1. siječnja pa do 31. prosinca, OPG treba donijeti odluku o načinu oporezivanja. Ako je riječ o OPG-u s godišnjim prihodom otprilike do 85.000,00 kuna, a u ukupne prihode ubrajaju se svi primici na žiroračun od poticaja, prodaje roba ili usluga (ističemo na žiroračun, jer se poticaji više neće isplaćivati na tekuće račune niti štedne knjižice kako je to do sada bilo moguće, već isključivo na poslovne žiroračune), tada je to !,mali OPG" i može izabrati dva načina oporezivanja, i to: porez na dohodak kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga te paušalno oporezivanje.
Porez na dohodak
OPG koji se odluči za ovakav način oporezivanja dužan je vodi-njige, utvrđivati rezultat poslovanja - dohodak/gubitak prema iskazanim primicima/izda-cima u poreznom razdoblju, sukladno načelu blagajne, što znači da u primitke ulazi sve ono što je naplaćeno u poreznom razdoblju, dakle primljeno na žiroračun u razdoblju od 1. siječnja pa do 31. prosinca, a u izdatke sve ono što je plaćeno u istom razdoblju i odnosi se na djelatnost poljoprivrede, a ne odnosi se na kupnju dugotrajne imovine jer za to postoje određeni zakonski propisi koji ne dopuštaju da se u izdatke knjiži kupnja dugotrajne imovine, već samo njihova otpisana vrijednost. Ovakav način oporezivanja za "mali OPG" je nepovoljan, s obzirom na to da iziskuje troškove u smislu računovođe, koji će na temelju zakonskih propisa ažurno evidentirati poslovne promjene, obračunati amortizaciju, izrađivati porezne prijave na kraju godine, davati porezne savjete i, dakako, mjesečno naplaćivati svoju uslugu.
Mjesečni predujam poreza na dohodak ovakvom poreznom obvezniku određuje se nakon predaje prve porezne prijave, što znači da prve godine nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak određuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika, donošenjem rješenja, a na temelju ostvarenog dohotka koji je prijavio u svojoj poreznoj prijavi nakon prve godine poslovanja. Ukoliko je ovaj predujam prema procjeni poreznog obveznika previsok a primici u drugoj godini poslovanja znatno niži od prethodne godine, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenjem predujma poreza na dohodak, i to na temelju izvatka iz J svojih poslovnih knjiga iz kojih dokazuje smanjeni dohodak u odnosu na doneseno rješenje. Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Paušalno oporezivanje
"Mali OPG" može izabrati paušalni način oporezivanja, ako je SAM prijavljen kao nositelj OPG-a, dakle nije u supoduzetništvu s još nekim od članova kućanstva. Ovo je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može
prijeći 85.000,00 kuna. Važno je napomenuti da Porezna uprava ima uvid u žiroračune poreznih obveznika i može, ukoliko primijeti da je prihod na žirora-čun ovakvog poreznog obveznika veći od 85.000,00 kuna, ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti novo rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, a porezni obveznik dužan je voditi poslovne knjige koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali u tom slučaju i prijaviti se u sustav Poreza na dodanu vrijednost.
Tko je obavezan prijaviti se u PDV?
Već u prethodnom poglavlju mogli ste primijetiti daje obveznik Poreza na dodanu vrijednost ili ukratko PDV-a onaj OPG koji ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini.
Dakle, sada je već jasno da obveznik PDV-a mora i voditi poslovne knjige. Prijavu u registar PDV-a porezni obveznik dužan je učiniti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu, osim u slučaju da se u tijeku godine prijavi u Registar poljoprivrednih proizvođača, ili pak registrira obrt, trgovačko društvo ili zadrugu. Tada obveznik PDV-a može postati u tijeku godine, dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti.
"Mali poljoprivrednici" koji tijekom godine ostvaruju primitke - isporuke roba ili usluga ispod 85.000,00 kuna trebaju biti oprezni pri donošenju dobrovoljne odluke o ulasku u sustav PDV-a, jer su u sustavu PDV-a nakon dobrovoljnog ulaska dužni ostati sljedećih pet godina. Za ulazak u sustav PDV-a mogu se odlučiti ako tijekom godine planiraju kupiti dugotrajnu imovinu značajne vrijednosti na temelju koje mogu priznati pretporez, ili ukoliko već unaprijed znaju da će povećati primitke od isporuke roba/usluga ili pak proširiti djelatnost.
Porezni obveznik koji je u prethodnoj godini ostvario primitke veće od 85.000,00 kuna po sili zakona dužan je prijaviti se u registar PDV-a. Prijavu u registar obveznika PDV-a potrebno je obaviti na obrascu P-PDV.
Obvezni doprinosi
Ovisno o izboru načina oporezivanja, svaki porezni obveznik dužan je uplaćivati za sebe kao nositelja obvezne doprinose. Obvezni doprinosi su: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. U vrijeme kada uplaćuje obvezne doprinose poreznom obvezniku priznaje se i staž osiguranja.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva ima tri mogućnosti i osnovice za plaćanje doprinosa: djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno i djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige
Na temelju rješenja nadležne ispostave Porezne uprave, djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige dužna je plaćati obvezne doprinose od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 4243,80 kuna, a ukupni doprinosi iznose 1506,55 kuna, uplaćuju se na propisane uplatne račune do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 212,19 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 636,57 kn,
• doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 21,22 kn.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja plaća porez paušalno dužna je plaćati obvezne doprinose na osnovicu od 3086,40 kuna, ukupni doprinosi iznose 1095,67 kuna, također se uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1, stup 15% iznosi 462,96 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 154,32 kn,
Izlazak iz sustava oporezivanja moguć je samo brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, jer se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti
• doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi 462^96 kn,
• doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite na radu 0,5% iznosi 15,43 kn.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik
Poljoprivrednici koji se nisu prijavili u porezne obveznike, a obvezne doprinose uplaćuju radi staža osiguranja, na temelju rješenja dužni su to učiniti od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 2700,60 kuna. Doprinosi ukupno iznose 17,5% odnosno 472,61 kunu, prema sljedećoj specifikaciji:
• doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi 135,03 kn,
• doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% iznosi 202,55 kn.
Što savjetovati malim poljoprivrednicima?
tz svega navedenog važno je dobro promisliti prije donošenja odluke o ulasku u sustav oporezivanja, što ovisi, kao što sam već napomenula, o visini predviđenog prihoda, investicijskom ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, s tim da se nikako ne smiju smetnuti s uma i rashodi koji će se svaki mjesec morati uplaćivati ulaskom u sustav oporezivanja. Stoga, oprez s donošenjem odluke i sretno!
