Antifriz

[zwer]

Ako vam motor zakuha, znajte da ste ga sjb za polovicu, bila voda ili antifriz. Meni je na rajderu zakuhao 3 puta motor, i sad je za baciti.
Inace neki traktori rade na radnoj temp od 90-100 *C , pa zato koriste antifriz. Prije je u mom selu bio jedan jednocilindras i motor mu radi na 120*C, ali je gazda u njega sipao neku posebnu tekucinu iz italije.
Ja sam prije imao kolektore na kući i preko zime sam punio sa antifrizom, na kraju su mi krenuli zakuhati i voda ni imala cirkulacije, Nakon par godina su skinuti i u cijevima i ekspanziji sam naso nekaj gumeno i tvrdo velicine šake. Sad jel neko imao slicneg iskustva?

radnu temperaturu traktoru reguliraš termostatom. Imaš ih koji otvaraju već na 50°C pa sve do onih koji otvaraju tek na 90°C.... KOd mene osobno je termostat ~70C - znači radna 70-80°C ovisno o opterečenju..

druga stvar antifriz ima vrelište na minimum 120°C, ako je ispravan sistem (pritisak 2 bara) onda je i više, druga stvar je da antifriz ima veći toplinski kapacitet od vode i može primit veću količinu topline u kraćem vremenu...

o vodi znamo sve - potiče oksidaciju, taloži hrđu na svim mjestima, ne podmazuje, vrije na 100 /105°C u ispravnom sistemu.. Čim se jednom stavi voda u sistem taj rashladni sistem nikad više neće imat istu učinkovitost kao s antifrizom i po moje nikad više nije ispravan.....

 

[MARIETO88]

Ti si onda luđak početnik , potrudi se da uloviš konkurenciju jer su mjesta uskoro popunjena

A zkj bi bio?
Ti ocito nisi ucio kemiju! Završni rad u srednjoj mi je bio biodizel, pa znao sam otprilike kaj radim. Traktor radi normalno, samo kaj se pri punom gasu osjeti da je slabiji+ ljepo je mirisalo xD

Kod mene u Lici ide od -20 do -30, a na visim podrucijima cak od -30 .

 

[luka009]

Pa ak imaš toplu garažu onda ti po toj logici antifriz opće ne treba....

Al mislim čemu radit problematiku radi 50 kn antifriza pa si miran, nemaš brige radi hrđe u taloga po motoru i hladnjaku, produljuješ vijek vodnoj pumpi i hladnjaku itd...

@zwer ti mene nisi razumio:
Ja sam napisao koliko ti je vremena potrebno da svake godine sipaš vodu u stroj. Obzirom na malu cijenu (10 kn godišnje za antifriz) bolje je spavati 10 sati nego mrdati sa vodom i ništa te ne može iznenaditi.

To je moje mišljenje.

 

[zokii]

Nekoliko vas tu priča o nekim kvarovima koje bude izazvao stakloper.... a nitko nije rekao šta konkretno.....

 

[oficir]

Kod mješanja,cirkulacije po sistemu se bu pjenil i nema dovoljnog hlađenja,dok antifriz ima aditiv protiv pjenjenja i nema alkohola nego glikol.

Kaj misliš kaj taj alkohol i kiselina od arome kaj mečeju unutra u stakloper radi pakungu i crjevima od gume?
Kolko mi je poznato slkohol isušuje i stvrdnjava neke materijale a kiselost
nagriza,jedino kaj ti bu sve očistil iznutra.

 

[zokii]

Nisi naveo kvar. a daj mi molim te reci koliko si crijeva od pranja stakla na autu promjenio kada je stakloper toliko agresivan?

 

[zeljko kz]

Kaj glikol ne spada u skupinu alkohola ?

 

[Zetorboy]

Kod mješanja,cirkulacije po sistemu se bu pjenil i nema dovoljnog hlađenja,dok antifriz ima aditiv protiv pjenjenja i nema alkohola nego glikol.

Kaj misliš kaj taj alkohol i kiselina od arome kaj mečeju unutra u stakloper radi pakungu i crjevima od gume?
Kolko mi je poznato slkohol isušuje i stvrdnjava neke materijale a kiselost
nagriza,jedino kaj ti bu sve očistil iznutra.

aj mi onda objasni, kad stakloper "nagriza" kak onda ne pojede krov i haubu na autu, tj ne izgrize lak??

 

[zokii]

I na boci od antifriza je znak da nagriza kožu, dok na stakloperu toga nema.....

 

[oficir]

To su dvije različite vrste alkohola i drukčije se ponašaju i isparavaju.

Evo točne razlike kaj veli Wikipedija:
Najpoznatiji alkohol koji se koristi u medicini i piću je obični alkohol. Zato je on i najčešći alkohol dobivan industrijskim putem.

Kemijska reakcija za dobivanje etanola je alkoholno vrenje (fermentacija). To je prirodni proces kojim se šećer uz pomoć djelovanja kvaščevih gljivica (enzima koji djeluju kao katalizatori) pretvara u etanol i CO 2 .

Ostali su važniji alkoholi: metanol, propanol (propilni alkohol), pentanol (amilni alkohol) i trovalentni glicerol.

Metanol

Podrobniji članak o temi: Metanol Metanol (CH 3 -OH) je alkohol sa jednim ugljikovim atomom. Metanol je lako ispariva tekućina.

Etanol

Podrobniji članak o temi: Etanol Etanol (CH 3 -CH 2 -OH) je alkohol sa dva ugljikova atoma. Etanol je lako ispariva tekućina. Temperatura vrelišta mu je 78 °C.

Postoje i alkoholi s dvije ili više hidroksilne skupine, kao npr. etandiol i propantriol. No njihova uobičajena i mnogo češća imena su glikol i glicerol. Glikol se upotrebljava kao antifriz, a glicerol u kozmetičkim preparatima.

 

[zokii]

I što si ti nama sada pojasnio sa time? Još uvijek čekam moguće kvarove da se pripremim...

 

[Zetorboy]

Opet neznam zaš stakolper ne nagriza lak automobila?

 

[oficir]

I na boci od antifriza je znak da nagriza kožu, dok na stakloperu toga nema.....

To ne mora značit da ako nagriza ruke da smeta metalu i nekim legurama i obrnuto.
Lakovi su na drugoj bazi i otporni su donekle na takve tekučine al s vremenom izbljede.
Neče se gumeni djelovi raspast nego skrutnut i ispucat.

Kvar zbog staklopera bi mogla biti pregrijavanje nekih djelova motora gdje nema protoka zbog pjenjenja i povečano habanje i pucanje nekih djelova motora.

 

[Zetorboy]

Neznam, moj je auto star 15 godina, pa još nisam uočio tolke godine da je stakloper pojeo boju ili pojeo dio karoserije, ili da sam našao lokvu u garaži ispod auta... ili možda zato kaj ja uzimam skuplji, hmm.. ko če ga znat

 

[zokii]

Opet ništa konkretno..... već sam rekao da nakon sat vremena oranja nije bilo pjenjenja..... i nije bilo pregrijavanja.... pa i ako se počne grijati nebudem ga dalje ganjao nego ga pustio da se ohladi, a ionakostakloper bude nutra samo tokom zime, a tada neradim ništa teškoga da bi se grijao, a u ljeti je nutra voda..... tak da ti je teorija šuplja

I gdje piše da je stakloper agresivan prema metalima? nije top UKA ulje

 

[luka009]

Opet ništa konkretno..... a ionakostakloper bude nutra samo tokom zime, a tada neradim ništa teškoga da bi se grijao, a u ljeti je nutra voda..... tak da ti je teorija šuplja

I gdje piše da je stakloper agresivan prema metalima? nije top UKA ulje

1 - što zar ti misliš zimi koristiti stakloper, a ljeti vodu ????????

2 - na gumama i limu vozila stakloper se zadržava tri sekunde a ne tri godine. Kada se ovaj pokus napravi onda se može komentirati.

 

[zokii]

1. Da

2. Ne

 

[luka009]

Pa gdje ti je tu računica?

 

[edosoko]

Osim što rashladna tečnost nebi trebala da mrzne na niskim temperaturama, da dobro prima/predaje toplotu, da ima dobru cirkulaciju kroz sistem, da ima antikorozivna svojstva u različitim uslovima..........treba da spriječi nastajanje kavitacije
osim ovoga

ako u sistemu imaš izraženije džepove imat ćeš prividan prikaz temperature; kao kad fali tečnosti pa senzor očitava (ne očitava nikako) temperaturu daleko ispod radne

kod mene tečnost redovno mrzne na vjetrobranu sve dok ne proradi grijanje, možda što naglo isparava.....:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kavitacija

 

[oficir]

Evo jako zanimljivog teksta o nastanku i sranjima koja može izazvati kavitacija u diesel motoru,pročitajte cjeli tekst.
Wikipedija:

Manje je poznato da pojava kavitacije uzrokuje oštećenja i u većim dizelskim motorima. U motorima do kavitacije dolazi zbog visokog stupnja kompresije i male površine zidova cilindara. Vibracije zidova cilindara koje zbog toga nastaju, uzrokuju pojavu oblasti niskog i visokog tlaka u rashladnoj tekućini motora, što izaziva kavitaciju vanjskih zidova cilinadarskih prostora u motoru. Rezultat je pojava "pittinga" - ljuštenja zidova cilindara, što u uznapredovaloj fazi može da dovede do prodora rashladne tekućine u cilindar. Ovu pojavu moguće je izbjeći dodavanjem određenih kemikalija u rashladnu tekućinu, koje stvaraju zaštitni film na zidu cilindra. Taj film je izložen kavitaciji, ali se iznova sam izgrađuje dok god u rashladnoj tekućini ima dovoljno kemikalija.

Težnja za smanjivanjem dimenzija motora bila je uzrok konstrukcije manjeg obujma rashladne tekućine koja zbog toga mora da struji većom brzinom. Počevši od 1980., zbog navedenog je primećen utjecaj kavitacije i kod manjih benzinskih motora, posebno na dijelove motora izrađene od aluminija i njegovih legura. Sprječavanje ove pojave kod manjih motora vrši se dodavanjem inhibitora korozije (na bazi silikata) u rashladnu tekućine. Krajnji rezultat je ipak, povremeno stvaranje dubokih kratera koji čak mogu da probiju glavu motora, ako motor dugo radi na visokim brojevima okretaja, a time i na visokim temperaturama rashladne tekućine. Daljnja istraživanja pokazala su da se ova pojava može spriječiti dodavanjem organskih inhibitora korozije, a najbolje je konstruirati motor tako da rashladna tekućina se ne hladi u kavitacionom režimu, dakle veća količina rashladne tekućine u motoru, što joj omogućuje da funkciju hlađenja motora obavi strujeći manjom brzinom. [4]