-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Berači kukuruza - vučeni
- Temu pokrenuo ZJ
- Datum prvog posta
sa kojim traktorom? I koliko taj traktor napravi sati godišnje (ukupno)?
Deda Marek
Iskusan lik
- Tu od
- 25 Pro 2021
- Poruka
- 2,892
Kod mene se sije,ali prošle godine nisam videl više od dvije parcele da se beru u klipu. Niko više ništa ne hrani doma i sve ide u zrnu na prodaju
NEWHOLLAND
Iskusan lik
- Tu od
- 15 Srp 2010
- Poruka
- 5,766
Svi koji i hrane stoku ostavljaju u zrnu kuci. Manje posla poslje, duplo jeftinija zetva i brze se odradi. Berač na njivi nisam vidio 10-15 godina
NEWHOLLAND
Iskusan lik
- Tu od
- 15 Srp 2010
- Poruka
- 5,766
Isto toliko godina nisam imao vlagu vecu od 14-15%
Prosle godine ispod 10.
Prosle godine ispod 10.
luka
Aktivni član
- Tu od
- 3 Velj 2014
- Poruka
- 309
Jedan susjed kojem kombajniram sprema na tavan od garaže i dva put ju malo okrene lopatom vlaga oko 18
Što se tiče skladištenja 'vlažnijeg' kukuruza (inače ovaj pojam 'vlažni kukuruz' izrečen na ispitu iz sušenja i skladištenja - izaziva trenutan pad na ispitu, sa opaskom u tekici profesora) ima nekoliko faktora koji utječu na brzinu kvarenja, osim samog sadržaja vode u zrnu (pravilan izraz).
Prvo se kvare polovice i oštećeno zrno a tek onda cijelo zrno. Znači da se zrno bolje skladišti treba ovršiti i kasnije transportirati sa što manje oštećenja zrna.
Drugi bitan faktor je sama temperatura zrna - kada bi mokro zrno držao u zamrzivaču ono bi se puno sporije kvarilo, nego kada bi bilo skladišteno na toplom, postoje tablice kojima se može odrediti gubitak suhe tvari u odnosu na sadržaj vode, temperaturu okoline. Jer zrno je živo, ono diše i disanjem gubi suhu tvar. Što je zrno vlažnije taj gubitak je veći (brži), a ti gubitci disanjem postoje i kod suhog zrna (smatra se normalnim da osušeni kukuruz izgubi oko 1% svoje mase u godinu dana disanjem, makar je suh uskladišten). Zato je bitno primljeno mokro zrno što brže osušiti jer u suprotnom nastaju znatni gubitci u suhoj tvari.
Amerikaci recimo smatraju normalnim da se zrno koje će biti potrošeno do proljeća suši na 15-15.5 % sadržaja vode, tako se štedi energija (jer je najteže osušiti upravo tih zadnjih par postotaka vode iz zrna jer je ta voda čvršće vezana).
Da skladištim mokro zrno (ja to ne radim jer smatram da je riskantno) prvo bih odabrao hibride kraće vegetacije koji bi došli ranije i koji bi se što više osušili u polju, brao bi ih kada su maksimalno suhi (pazi kako je to pametno sročeno) i kada je hladno - ako se ne bi osušili u polju do nekog ciljanog sadržaja vode u zrnu. Zrno držati na hladnom, u tankom sloju gdje ima prozrake (ne da se osuši - nego da se stalno što bolje hladi) a zrno je inače dobar izolator topline, pa držanje mokrog kukuruza na tavanu kuće iznad prostorija koje se griju lako može izazvati kvarenje kukuruza na samom dnu sloja, gdje je toplo. Međutim danas je drugačija situacija nego nekada sa sušenjem kukuruza. Ima sve više malih sušara i samo sušenje nije više toliko skupo kao nekada. Ja mislim da se isplati sušiti kukuruz i skladištiti tako osušenog. Rizik od pojave pljesni gljivica, kvarenja je prevelik kod skladištenja mokorg kukuruza. Jedino ako ga se uspije dobiti iz polja sa 15 % i onda ovršiti sa što manje oštećenja. Uvijek se može pokušati a ako se procjeni da je previše vode u zrnu - preda se na sušaru.
Prvo se kvare polovice i oštećeno zrno a tek onda cijelo zrno. Znači da se zrno bolje skladišti treba ovršiti i kasnije transportirati sa što manje oštećenja zrna.
Drugi bitan faktor je sama temperatura zrna - kada bi mokro zrno držao u zamrzivaču ono bi se puno sporije kvarilo, nego kada bi bilo skladišteno na toplom, postoje tablice kojima se može odrediti gubitak suhe tvari u odnosu na sadržaj vode, temperaturu okoline. Jer zrno je živo, ono diše i disanjem gubi suhu tvar. Što je zrno vlažnije taj gubitak je veći (brži), a ti gubitci disanjem postoje i kod suhog zrna (smatra se normalnim da osušeni kukuruz izgubi oko 1% svoje mase u godinu dana disanjem, makar je suh uskladišten). Zato je bitno primljeno mokro zrno što brže osušiti jer u suprotnom nastaju znatni gubitci u suhoj tvari.
Amerikaci recimo smatraju normalnim da se zrno koje će biti potrošeno do proljeća suši na 15-15.5 % sadržaja vode, tako se štedi energija (jer je najteže osušiti upravo tih zadnjih par postotaka vode iz zrna jer je ta voda čvršće vezana).
Da skladištim mokro zrno (ja to ne radim jer smatram da je riskantno) prvo bih odabrao hibride kraće vegetacije koji bi došli ranije i koji bi se što više osušili u polju, brao bi ih kada su maksimalno suhi (pazi kako je to pametno sročeno) i kada je hladno - ako se ne bi osušili u polju do nekog ciljanog sadržaja vode u zrnu. Zrno držati na hladnom, u tankom sloju gdje ima prozrake (ne da se osuši - nego da se stalno što bolje hladi) a zrno je inače dobar izolator topline, pa držanje mokrog kukuruza na tavanu kuće iznad prostorija koje se griju lako može izazvati kvarenje kukuruza na samom dnu sloja, gdje je toplo. Međutim danas je drugačija situacija nego nekada sa sušenjem kukuruza. Ima sve više malih sušara i samo sušenje nije više toliko skupo kao nekada. Ja mislim da se isplati sušiti kukuruz i skladištiti tako osušenog. Rizik od pojave pljesni gljivica, kvarenja je prevelik kod skladištenja mokorg kukuruza. Jedino ako ga se uspije dobiti iz polja sa 15 % i onda ovršiti sa što manje oštećenja. Uvijek se može pokušati a ako se procjeni da je previše vode u zrnu - preda se na sušaru.
