Breskva

[Njoko]

Moram reagirati njoko, bez ljutnje.Slažem se za drin, polyamin i druge biostimulatore na bazi aminokiselina , ali ljudi voda ,voda i, voda.za pokretanje bilo kakvih fizioloških procesa voda je number 1., nema dvojbe.Sigurno da ce biostimulatori odraditi svoje iz iskustva znam ali bez vode tesko ista da će se popraviti kod bilo kakvih bolesti , nažalost.

Ma kakva ljutnja,samo sam htio reći da kod mene konkretno ima vode na dub od 50 cm (poćeo kopati vel bunar i morao stati rućno) u dr voćnjaku žmirci dr.gdje je brz prolazak vode u dublje slojeve pjeskovito tlo ali ovaj potez Đakovo-Našice-Brod nemamo baš SADA problema s vodom(bunar 50 cm od površine pun).Normalno kod velikih šokova da uz uporabu stimulatora potrebna i voda(kada je oslabljeno stablo).I da zakljućim slažem se s tobom i ja u ljetnim mjesecima dobro se pomućim s transportom vode do voćke jer nemam navodnjavanje pa cisternom razvozim :rolfer:

 

[bobostar]

ajde mi reci koliko je folijarnih prihranjivanja potrebno breskvi i u koje vrijeme,nisam do sada koristio ništa posebno pa me zanima' i naravno koja sredstva upotrebljavati,ima ih raznih? pošto ja radim ovako,u jesen NPK 7-14-21,7-20-30 i sl.,u proljeće KAN u tri navrata oko cvatnje i to je to,e sad valjalo bi i ta folijarna pa pitam koja i kada i koliko?

Što se tiče koštičavih voćki (breskva, šljiva, trešnja i dr.) najvažnija folijarna gnojidba je u jesen, cca. 15-20 dana prije pada lišća. Tada ide tretman sa mikroelementima (može neka mješavina, ali mogu i samostalni elementi); sa naglaskom na bor i cink. Preparata ima više (neću sada reklamirati).
Svrha?
Opskrba biljke borom i cinkom prije cvatnje. Kako koštićave voćke prvo cvatu pa listaju, u proljeće nije moguće dodati bor/cink prije cvatnje, pa se to odradi na jesen, prije pada lišća (tada se hraniva iz lista prenose u drvo). Najkasnije do pada prvog lista, ali je poželjno ipak nešto prije (pratiti vremensku prognozu i temp. zraka).
Rezultat?
Bolja i kvalitetnija cvatnja i oplodnja.
(vrijeme za ovo tretiranje je prošlo; ali to je škola za koštićavo voće)

Ostali folijarni tretmani: ovisi o problemima koji postoje.
Tijekom vegetacije neki od univerzalaca (20-20-20 i sl.) sa mikroelementima radi ravnotežne ishrane same biljke. Ne čine čuda, ali je to kao Cedevita; redovno konzumirati pa će zdravlje biti bolje.

Ostali specifični tretmani ovise o problemima (konkretan problem - konkretna folijarna gnojidba).
Evo nekoliko važnih tretmana:
1. Bor - nakon cvatnje za razvoj plodova. Organski bor (bor-etanolamin) može se kombinirati sa nekim zaštitnim sredstvima ili anorganski (boraks) sam.
2. Povećanje količine suhe tvari/šećera u plodu - kalij. Može kalij-sulfat (javim točnu koncentraciju) ili neko od postojećih/dostupnih gnojiva na tržištu. Od veličine ploda kao ping-pong loptica, 1-3 tretmana (ovisno o cijeni i raspoloživosti)
3. Magnezij - "motor" fotosinteze. Iako mnogi govore o željezu, zaboravlja se utjecaj magnezija. Folijarno, nakon cvatnje do početka zriobe plodova, nekoliko tretmana. Gnojivo; preporuka posebno formulirani magnezij (malo teže dostupno) ili Mg-sulfat.
4. I željezo prema potrebi (uglavnom ga ima u "univerzalcima" ako ako ne onda dodati posebno). Može folijarno ili preko tla. Napomena: Sequestren preko tla djeluje SAMO ako se ga unese u tlo ODMAH (sklon oksidaciji) i MIN. 20 mm vodenog taloga nakon aplikacija (čitaj: Sequestren samo prije sigurne kiše ili kod sustava za natapanje. Ostalo je BACANJE novca, i to poprilično !!!!).

Naravno ovo su generalni savjeti i svaki je voćnjak priča za sebe; znači za konkretan voćnjak i pravi savjet.

 

[RoyalMajestic]

Što se tiče koštičavih voćki (breskva, šljiva, trešnja i dr.) najvažnija folijarna gnojidba je u jesen, cca. 15-20 dana prije pada lišća. Tada ide tretman sa mikroelementima (može neka mješavina, ali mogu i samostalni elementi); sa naglaskom na bor i cink. Preparata ima više (neću sada reklamirati).
Svrha?
Opskrba biljke borom i cinkom prije cvatnje. Kako koštićave voćke prvo cvatu pa listaju, u proljeće nije moguće dodati bor/cink prije cvatnje, pa se to odradi na jesen, prije pada lišća (tada se hraniva iz lista prenose u drvo). Najkasnije do pada prvog lista, ali je poželjno ipak nešto prije (pratiti vremensku prognozu i temp. zraka).
Rezultat?
Bolja i kvalitetnija cvatnja i oplodnja.
(vrijeme za ovo tretiranje je prošlo; ali to je škola za koštićavo voće)

Ostali folijarni tretmani: ovisi o problemima koji postoje.
Tijekom vegetacije neki od univerzalaca (20-20-20 i sl.) sa mikroelementima radi ravnotežne ishrane same biljke. Ne čine čuda, ali je to kao Cedevita; redovno konzumirati pa će zdravlje biti bolje.

Ostali specifični tretmani ovise o problemima (konkretan problem - konkretna folijarna gnojidba).
Evo nekoliko važnih tretmana:
1. Bor - nakon cvatnje za razvoj plodova. Organski bor (bor-etanolamin) može se kombinirati sa nekim zaštitnim sredstvima ili anorganski (boraks) sam.
2. Povećanje količine suhe tvari/šećera u plodu - kalij. Može kalij-sulfat (javim točnu koncentraciju) ili neko od postojećih/dostupnih gnojiva na tržištu. Od veličine ploda kao ping-pong loptica, 1-3 tretmana (ovisno o cijeni i raspoloživosti)
3. Magnezij - "motor" fotosinteze. Iako mnogi govore o željezu, zaboravlja se utjecaj magnezija. Folijarno, nakon cvatnje do početka zriobe plodova, nekoliko tretmana. Gnojivo; preporuka posebno formulirani magnezij (malo teže dostupno) ili Mg-sulfat.
4. I željezo prema potrebi (uglavnom ga ima u "univerzalcima" ako ako ne onda dodati posebno). Može folijarno ili preko tla. Napomena: Sequestren preko tla djeluje SAMO ako se ga unese u tlo ODMAH (sklon oksidaciji) i MIN. 20 mm vodenog taloga nakon aplikacija (čitaj: Sequestren samo prije sigurne kiše ili kod sustava za natapanje. Ostalo je BACANJE novca, i to poprilično !!!!).

Naravno ovo su generalni savjeti i svaki je voćnjak priča za sebe; znači za konkretan voćnjak i pravi savjet.

Ovo sve nije loše što navodiš samo će kjudi shvatiti da ponaosob moraju ići sa pojedinim elementima.

Svega toga sem boraksa ima u đubrivima koje sam spominjao ( neću ni ja sad reklamirati) tako da u 2-3 tretmana folijarno, ili fertirigacijom zadovoljava potrebe breskve kako za makro tako i za mikro elemente.Kod kombinacija đubriva za voće, više sam za kombinaciju 20:8:20.

 

[dane001]

Ovako, ne znam koju količini đubriva bacaš u jesen i kako, te na osnovu čega to određuješ? Kan svakako u 2 navrata, u fazi pred cvatnju i u 5 mjesecu još jednom.Mada sam ja i za folijarno prihrnjivanje bar 2 puta i to najkasnije do 01 06 .Ovo je sve u cilju da se ne utječe na produženje sazrevanja plodova jer se lako desi da dušik produži sazrevanje plodova. Možda ne bi bilo loše proći i sa Kalij-sulfat-om 15 dana pred berbu plodova, radi boje i bolje diferencijacije pupova u 8 mj.
Folijarna đubriva koja ja preferiram su Haifina (polyfeed) 20:8:20 u koičini od 2kg/ha. Mogu se koristiti folijarno i fertirigacijom.Osim makroelemenata sadrže i najpotrebnije mikroelemente.
U slučajevima stresa kao što je sad koristiti biostimulatore i po mogućnosti navodnjavati.Bilo koja količina vode više od 15 l je dobrodošla.

oko kilu NPK po sadnici u jesen,i oko 800 grama KAN-a u tri navrata u ovo vrijeme,i svake treće godine bacim oko 100kg po stablu zrelog stajskog. znači dva puta folijarno i to je to? koju koncentaraciju Polyfeeda napraviti,nemam hektar na ovom manjem nasadu?

 

[dane001]

Što se tiče koštičavih voćki (breskva, šljiva, trešnja i dr.) najvažnija folijarna gnojidba je u jesen, cca. 15-20 dana prije pada lišća. Tada ide tretman sa mikroelementima (može neka mješavina, ali mogu i samostalni elementi); sa naglaskom na bor i cink. Preparata ima više (neću sada reklamirati).
Svrha?
Opskrba biljke borom i cinkom prije cvatnje. Kako koštićave voćke prvo cvatu pa listaju, u proljeće nije moguće dodati bor/cink prije cvatnje, pa se to odradi na jesen, prije pada lišća (tada se hraniva iz lista prenose u drvo). Najkasnije do pada prvog lista, ali je poželjno ipak nešto prije (pratiti vremensku prognozu i temp. zraka).
Rezultat?
Bolja i kvalitetnija cvatnja i oplodnja.
(vrijeme za ovo tretiranje je prošlo; ali to je škola za koštićavo voće)

Ostali folijarni tretmani: ovisi o problemima koji postoje.
Tijekom vegetacije neki od univerzalaca (20-20-20 i sl.) sa mikroelementima radi ravnotežne ishrane same biljke. Ne čine čuda, ali je to kao Cedevita; redovno konzumirati pa će zdravlje biti bolje.

Ostali specifični tretmani ovise o problemima (konkretan problem - konkretna folijarna gnojidba).
Evo nekoliko važnih tretmana:
1. Bor - nakon cvatnje za razvoj plodova. Organski bor (bor-etanolamin) može se kombinirati sa nekim zaštitnim sredstvima ili anorganski (boraks) sam.
2. Povećanje količine suhe tvari/šećera u plodu - kalij. Može kalij-sulfat (javim točnu koncentraciju) ili neko od postojećih/dostupnih gnojiva na tržištu. Od veličine ploda kao ping-pong loptica, 1-3 tretmana (ovisno o cijeni i raspoloživosti)
3. Magnezij - "motor" fotosinteze. Iako mnogi govore o željezu, zaboravlja se utjecaj magnezija. Folijarno, nakon cvatnje do početka zriobe plodova, nekoliko tretmana. Gnojivo; preporuka posebno formulirani magnezij (malo teže dostupno) ili Mg-sulfat.
4. I željezo prema potrebi (uglavnom ga ima u "univerzalcima" ako ako ne onda dodati posebno). Može folijarno ili preko tla. Napomena: Sequestren preko tla djeluje SAMO ako se ga unese u tlo ODMAH (sklon oksidaciji) i MIN. 20 mm vodenog taloga nakon aplikacija (čitaj: Sequestren samo prije sigurne kiše ili kod sustava za natapanje. Ostalo je BACANJE novca, i to poprilično !!!!).

Naravno ovo su generalni savjeti i svaki je voćnjak priča za sebe; znači za konkretan voćnjak i pravi savjet.

samo da znaš Bobostar ja sve ovo bilježim i proučavam i primjenjujem polako,ako krivo nešto napišeš neka ti je na duši. ma osnovna gnojidba folijarcem koja je potrebna svakom voćnjaku,netreba sada u detalje totalno,valjalo je i bez toga pa će i sa ovim. hvala na podatcima.

 

[zvonis01]

@bobostar
ajde daj mišljenje za šljivu u vezi gnojidbe i prihrane

 

[Kontam]

Meni je folijarna prihrana samo šminka za oko, lijepo izgleda a svašta prikriva Nema bez teške industrije i zakona matematike.

 

[dane001]

Meni je folijarna prihrana samo šminka za oko, lijepo izgleda a svašta prikriva Nema bez teške industrije i zakona matematike.

a šta a mikroelementima,nema toga u teškoj industriji. e još mi nisi rekao ono za lubenice.

 

[outlanderzg]

4. I željezo prema potrebi (uglavnom ga ima u "univerzalcima" ako ako ne onda dodati posebno). Može folijarno ili preko tla. Napomena: Sequestren preko tla djeluje SAMO ako se ga unese u tlo ODMAH (sklon oksidaciji) i MIN. 20 mm vodenog taloga nakon aplikacija (čitaj: Sequestren samo prije sigurne kiše ili kod sustava za natapanje. Ostalo je BACANJE novca, i to poprilično !!!!).

Doktore jel bi htio ovo iznad malo pojasniti? Zar nije sequestren dovoljno samo inkorporirati u tlo? Kod nas na obroncima Medvednice imamo veliki problem s alkalnim tlom. pH je često iznad 8. To tlo se naziva lapor i nastao je mješanjem gline i vapnenca. Imamo puno kalcija u tlu, a on blokira usvajanje željeza.Da vidiš kako su nam vinogradi žuti, o voćkama da i ne govorim. :roll: Ovo o sequestrenu me jako zabrinulo jer dodajem ga poprilično, a kako si rekao nije baš jeftin. Do sad sam ga uvijek ufrezao, ali nisam znao da moram prije kiše. Pa zar sam zaista bacio uzalud stotine kuna? Ima li neka povoljnija alternativa sequestrenu? Što napraviti kod već posađene kulture, a što se može napraviti prije sadnje za popravljanje pH (možda zelena galica), a da ne postane ekonomski neisplativo? Znam za kiseli treset, koliko bi trebalo njega ići na hektar da spustim ph sa recimo 8 na 6.5 za uzgoj npr. jabuka ili breskvi? Što saditi na takvim tlu bez spuštanja pH.

Oprosti što te gnjavim s tolikim pitanjima.

Željno čekam tvoj odgovor artyman:

 

[bobostar]

Ovo sve nije loše što navodiš samo će kjudi shvatiti da ponaosob moraju ići sa pojedinim elementima.

Svega toga sem boraksa ima u đubrivima koje sam spominjao ( neću ni ja sad reklamirati) tako da u 2-3 tretmana folijarno, ili fertirigacijom zadovoljava potrebe breskve kako za makro tako i za mikro elemente.Kod kombinacija đubriva za voće, više sam za kombinaciju 20:8:20.

Moj pristup folijarnoj gnojidbi je međusobno mješanje pojedinačnih gnojiva u pravom omjeru (onom koji treba biljci). Kupovina "univrezalaca" nije baš najpovoljnije riješenje. Ovako, uzmu se pojedinačna i složi se točno potrebna kombinacija i onda primjenti.

 

[bobostar]

@bobostar
ajde daj mišljenje za šljivu u vezi gnojidbe i prihrane

Generalno, gore rečeno za breskve vrijedi i za većinu koštičavih voćaka.
Prije svega je to rano jesenski tretman mikroelementima a otalo tijekom vegetacije prema potrebi (i problemima).

 

[bobostar]

Meni je folijarna prihrana samo šminka za oko, lijepo izgleda a svašta prikriva Nema bez teške industrije i zakona matematike.

Šminka da i to sa razlogom.
Kao i svugdje, tako i tu finese čine razliku; i još ako se ta razlika može dobro naplatiti na tržištu... onda je to to.
Naime, folijarna gnojidba nije jedino riješenje; ali u određenim uvjetima doista nema druge opcije.

 

[KOBAC]

jučer sreo kolegu! kaže 40tak bresaka se suši. samo gleda kako propadaju naočigled! ne zna o čemu se radi! lokacija mandičevac kraj đakova! brdo! eto oprez svi ostali!

mislio sam da se radi o problemu sa vlagom, ali evo sve brdske lokacije! i moj nasad je na brdu , ali svejedno mi je voda ležala dosta dugo na pojedinim mjestima! međutim ja nemam tih problema ( lijeska ), ali lane sam imao problem da mi se počelo sušiti 10tak velikih stabala, ali samo jedne sorte! nisam obračao pažnju jer i ta sorta baš i ne paše u nasadu ( rekoh bolje i da je nema )! ove godine sam ih "uglavu" orezao i vidim da se dobro oporavljaju. također su bile locirane na navišem dijelu voćnjaka!

sad me sve počinje pomalo zabrinjavati! ima informacija da se i u drugim dijelovima dešavaju odumiranja stabala. obet lijeska! za sad lijeska i breskva, da se nebi proširilo na ostalo!

 

[bobostar]

Doktore jel bi htio ovo iznad malo pojasniti? Zar nije sequestren dovoljno samo inkorporirati u tlo? Kod nas na obroncima Medvednice imamo veliki problem s alkalnim tlom. pH je često iznad 8. To tlo se naziva lapor i nastao je mješanjem gline i vapnenca. Imamo puno kalcija u tlu, a on blokira usvajanje željeza.Da vidiš kako su nam vinogradi žuti, o voćkama da i ne govorim. :roll: Ovo o sequestrenu me jako zabrinulo jer dodajem ga poprilično, a kako si rekao nije baš jeftin. Do sad sam ga uvijek ufrezao, ali nisam znao da moram prije kiše. Pa zar sam zaista bacio uzalud stotine kuna? Ima li neka povoljnija alternativa sequestrenu? Što napraviti kod već posađene kulture, a što se može napraviti prije sadnje za popravljanje pH (možda zelena galica), a da ne postane ekonomski neisplativo? Znam za kiseli treset, koliko bi trebalo njega ići na hektar da spustim ph sa recimo 8 na 6.5 za uzgoj npr. jabuka ili breskvi? Što saditi na takvim tlu bez spuštanja pH.

Oprosti što te gnjavim s tolikim pitanjima.

Željno čekam tvoj odgovor artyman:

Evo odgovora (jučer više nisam stigao, bijah preumoran).
Problem karbonatnih tala je gotovo neriješiv, pogotovo na velikim površinama (upravo je doktorat rađen na karbonatnim tlima Plešivice) jer zahtjeva vrlo velika ulaganja, a povećanje dobiti je vrlo malo.
Što se može napraviti?
Prije svega popraviti vodozračne odnose u tlu. Ovo je zahvat br. 1. Nažalost, većina karbonatnih tala (u HRV) je praškasto i to samo pogoršava stvar. Znači, podrivač u ruke, tj. za traktor i prozračiti tla (za one koje imaju nofci, tu su podrivači sa aktivnim radnim tijelom - proizvodi INO Brežice. Cijena? Hmmm...). Osim podrivača, može i upotrebom biljaka; naročito lupine (vrlo snažan i prodoran korijen), koji osim korijena, daje i puno nadzemne zelene mase (kasnije malčirati; ili unijeti u tlo; za to su se rotacijske motike pokazale izvrsne, puno bolje nego freze). I naravno odvodnja (radi se o brdima i to ne bi trebalo biti teško); barem osnovna - dublji jarak (kopanje malim bagerom; dub. cca. 50-60 cm, širina jarka oko 20-30 cm; ona najuža "žlica"); a ako ne onda i prava (cijevna). ALi oprez, radi se o praškastim tlima i prah dosta brzo začepi drenažne cijevi, pa je potrebno planirati i ispiranje cijevi (da ne bi bilo, nismo znali). I to je to; zraka imamo, a kada imamo zraka (kisika) stvari kreću na bolje.
Zašto je ovo bitno?
Jer u slabo prozračnim tlima ne dolazi do gubitka CO2 iz tla, koji onda reagira sa vodom i tvori ugljičnu kiselinu koja otapa CaCO3. Finalni produkt; velika količina Ca2+ iona i HCO3- iona (ne znam koji je lošiji).
Kada se riješi voda/zrak onda ostale mjere.
Sada malo gnojidbe. Prije svega Sequestren OUT !!!! U tlu ima sada i previše željeza (u literaturi poznato kao paradoks željezne kloroze; višak u tlu-nedostatak u biljci). Zakiseliti tlo i željezo će se pokrenuti.
Čime zakiseliti?
Kiselišom!!! Šalim se!
Prije svega je to Urea-sulfat; tekuće gnojivo koje se aplicira na/u tlo koje sadrži oko 21% S i izrazito je kiselo (pH nerazrijeđenog gnojiva je 1,00). Naravno, kao i sve ostalo, ni toga nema u HRV. Nula bodova.
Onda neko drugo kiselo gnojivo; sve na bazi sulfata (K-sulfat; Mg-sulfat, Zn-sulfat; Amonij-sulfat i na kraju ako nema ništa drugo Fe-sulfat; iako željeza ima dosta u tlu, ovo je zadnja opcija).
Kiseli treset?
Da (svi su inače treseti kiseli), ali pomak pH vrijednosti će biti mali (bolje išta nego ništa); neće biti mogućnosti spustiti sa 8 na 6,5; eventualno za 0,1-0,3 pH jedinice.
Naravno, i organska gnojidba (ta tla redovito imaju malu količinu humusa). Čime? Zrelim stajnjakom, prerađenim tvorničkim stajskim gnojem ili high-tech huminskim kiselinama.
I na kraju folijarna gnojidba (da, da baš folijarno) i to na bazi Mn (mangana) i Zn (cinka). Cink malo manje važan, ali mangana bi trebalo bar 3-4x tijekom vegetacije (potiče usvajanje Fe iz tla).
I naravno iz gnojidbe isključiti sva alkalna gnojiva (uglavnom na bazi nitrata i kalcija).
A mikrobiološki preparati?
Svakako (baš ih ja prodajem, ha, ha....).
Aplicirati u tlo, pogotovo kod sadnje voćaka i nakon uspostavljanja mikriznog odnosa biljka-gljivica-tlo, biljka će puno bolje "živjeti" na karbonatnom tlu (gljivice otapaju netopive fosforne i željezne spojeve i time dodatno zakiseljavalju tlo oko korijena biljke).

Nije baš jednostavno, ali ako je već karbonatno tlo problem, nema druge. Upornost i bit' će ipak rezultata.

p.s. Nije tajna da (skupi) Sequestren ne dijeluje u tlu ukoliko nema vlage; međutim to gotovo niti jedan trgovac neće spomenuti.

 

[outlanderzg]

Evo odgovora (jučer više nisam stigao, bijah preumoran).
Problem karbonatnih tala je gotovo neriješiv, pogotovo na velikim površinama (upravo je doktorat rađen na karbonatnim tlima Plešivice) jer zahtjeva vrlo velika ulaganja, a povećanje dobiti je vrlo malo.
Što se može napraviti?
Prije svega popraviti vodozračne odnose u tlu. Ovo je zahvat br. 1. Nažalost, većina karbonatnih tala (u HRV) je praškasto i to samo pogoršava stvar. Znači, podrivač u ruke, tj. za traktor i prozračiti tla (za one koje imaju nofci, tu su podrivači sa aktivnim radnim tijelom - proizvodi INO Brežice. Cijena? Hmmm...). Osim podrivača, može i upotrebom biljaka; naročito lupine (vrlo snažan i prodoran korijen), koji osim korijena, daje i puno nadzemne zelene mase (kasnije malčirati; ili unijeti u tlo; za to su se rotacijske motike pokazale izvrsne, puno bolje nego freze). I naravno odvodnja (radi se o brdima i to ne bi trebalo biti teško); barem osnovna - dublji jarak (kopanje malim bagerom; dub. cca. 50-60 cm, širina jarka oko 20-30 cm; ona najuža "žlica"); a ako ne onda i prava (cijevna). ALi oprez, radi se o praškastim tlima i prah dosta brzo začepi drenažne cijevi, pa je potrebno planirati i ispiranje cijevi (da ne bi bilo, nismo znali). I to je to; zraka imamo, a kada imamo zraka (kisika) stvari kreću na bolje.
Zašto je ovo bitno?
Jer u slabo prozračnim tlima ne dolazi do gubitka CO2 iz tla, koji onda reagira sa vodom i tvori ugljičnu kiselinu koja otapa CaCO3. Finalni produkt; velika količina Ca2+ iona i HCO3- iona (ne znam koji je lošiji).
Kada se riješi voda/zrak onda ostale mjere.
Sada malo gnojidbe. Prije svega Sequestren OUT !!!! U tlu ima sada i previše željeza (u literaturi poznato kao paradoks željezne kloroze; višak u tlu-nedostatak u biljci). Zakiseliti tlo i željezo će se pokrenuti.
Čime zakiseliti?
Kiselišom!!! Šalim se!
Prije svega je to Urea-sulfat; tekuće gnojivo koje se aplicira na/u tlo koje sadrži oko 21% S i izrazito je kiselo (pH nerazrijeđenog gnojiva je 1,00). Naravno, kao i sve ostalo, ni toga nema u HRV. Nula bodova.
Onda neko drugo kiselo gnojivo; sve na bazi sulfata (K-sulfat; Mg-sulfat, Zn-sulfat; Amonij-sulfat i na kraju ako nema ništa drugo Fe-sulfat; iako željeza ima dosta u tlu, ovo je zadnja opcija).
Kiseli treset?
Da (svi su inače treseti kiseli), ali pomak pH vrijednosti će biti mali (bolje išta nego ništa); neće biti mogućnosti spustiti sa 8 na 6,5; eventualno za 0,1-0,3 pH jedinice.
Naravno, i organska gnojidba (ta tla redovito imaju malu količinu humusa). Čime? Zrelim stajnjakom, prerađenim tvorničkim stajskim gnojem ili high-tech huminskim kiselinama.
I na kraju folijarna gnojidba (da, da baš folijarno) i to na bazi Mn (mangana) i Zn (cinka). Cink malo manje važan, ali mangana bi trebalo bar 3-4x tijekom vegetacije (potiče usvajanje Fe iz tla).
I naravno iz gnojidbe isključiti sva alkalna gnojiva (uglavnom na bazi nitrata i kalcija).
A mikrobiološki preparati?
Svakako (baš ih ja prodajem, ha, ha....).
Aplicirati u tlo, pogotovo kod sadnje voćaka i nakon uspostavljanja mikriznog odnosa biljka-gljivica-tlo, biljka će puno bolje "živjeti" na karbonatnom tlu (gljivice otapaju netopive fosforne i željezne spojeve i time dodatno zakiseljavalju tlo oko korijena biljke).

Nije baš jednostavno, ali ako je već karbonatno tlo problem, nema druge. Upornost i bit' će ipak rezultata.

p.s. Nije tajna da (skupi) Sequestren ne dijeluje u tlu ukoliko nema vlage; međutim to gotovo niti jedan trgovac neće spomenuti.

Bobo legendo hvala ti na ovome. Pojasnio si mi više nego svi oni profesori i asistenti na Agronomskom fakultetu zajedno. Kad sam pročitao sve ovo nekoliko puta došao sam do zaključka da ukoliko se želim baviti intenzivno poljoprivredom za mene ovdje nema budućnosti. Nisam napomenuo da ukoliko se želim proširiti i kupiti još brega 1m2 (metar kvadratni) poljoprivrednog zemljišta (brega, tolikog da jedva traktor bez priključka izađe gore) me košta oko 10€/m2 čitaj deset eura za m2, a tlo je znaš i sam kakvo. Ja za 10 000 € kupim maksimalno 0,15 ha, dok bi negdje u Slavoniji kupio minimalno 3-4 ha kvalitetne zemlje. Kod mene neki dan bio prijatelj iz Kutine i kad sam mu objasnio ovako kao sad i vama on mislio da ga zahebavam za cijenu zemlje.
Samo ima jedan probolem, teško ostaviti djedovinu. . Da nisam vezan za svoj kraj već me tu nebi bilo.

Doktore hvala još jednom!!!

 

[RoyalMajestic]

Moj pristup folijarnoj gnojidbi je međusobno mješanje pojedinačnih gnojiva u pravom omjeru (onom koji treba biljci). Kupovina "univrezalaca" nije baš najpovoljnije riješenje. Ovako, uzmu se pojedinačna i složi se točno potrebna kombinacija i onda primjenti.

Slažem se, to bi bilo najbolje, samo što su takve kombinacije dosta i skupe.Drugo što znači potrebna kombinacija??? Mislim da naši poljoprivrednici dosta zanemaruju ( a nebi trebali.... ) kemijske analize tla, te kemijska analiza lista, koja se radi u ljetnim mjesecima.Tek nakon toga ( a ni to nije baš 100% pokazatelj, ali je ipak pokazatelj) možemo analizirati o kakvim đubrivima će se raditi.Onaj ko se bude pozabavio u budućnosti Global-gap-om, moraće voditi evidenciju primjene đubriva, a iz iskustva znam da će ga to onda zaintrigirati ( a i moraće)kako što pravilnije i što kvalitetnije đubriti svoj voćnjak.

 

[breskvar]

...

...nisam našao nikakve crne točkice ispod kore, mislim na ovim stablima koja još nisu uginula...
...e sad, što se konačno desilo sa stablima? Po nekim saznanjima prerana rezidba uzrokuje sušenje stabala u većoj mjeri no ona kasna, također bakterijske infekcije prenose se često nedezinficiranim voćarskim alatom kod rezidbe...
...kod mene se desio mali paradoks; na mojoj najmanjoj parceli pod breskvom i nektarinom, koju sam prvu rezao (u siječnju, temperature u debelom minusu), starim nedzinficiranim škarama nije se osušilo niti jedo stablo!
...također, ova najveća parcela podijeljena mi je na 3 jednaka dijela. Sva osušena stabla nalaze se na prvom dijelu koji sam rezao sam, potpuno novim "felco" škarama. Kasnije mi se u rezanju bresaka na istoj parceli pridružio bratić koji je rezao svojim starim škarama. I na te 2/3 parcele nema niti jedno osušeno stablo. Tako da ne vjerujem da se bakterijska infekcija (ukoliko je o njoj riječ u mom slučaju) prenijela alatom za rezidbu, bar nije ove sezone...
...no, ono što me muči jest to, što i dalje ne znam što je točno uzrok sušenju stabala....

 

[Kontam]

Evo moj uzrok

 

[Njoko]

I ti kukaš da nemaš vode:rolfer:

 

[Kontam]

He he koji crnjak, prošla godina