• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Breskva

breskvar

Aktivni član
Tu od
25 Velj 2009
Poruka
1,150
evo sam danas detaljno pregledo sve redove i nisam našao više takvih listova pa dal da ja to preventivno ipak maznem ?
DA!
...jer ako ti se uvali pepelnica - brrrrrrrrrrrrrr
 

gec67

Član
Tu od
26 Ožu 2011
Poruka
768
DA!
...jer ako ti se uvali pepelnica - brrrrrrrrrrrrrr

danas sam orezo sve našo sam dva ploda sa bijelim pjegama sutra ujutro odmah idem špricat uzeo sam tekuči sumpor i topas 100ec al karenca na njemu je piše za jabuku 21 dan
neznam dal ima neki sistemik sa manjom karencom molim pomoč :prayer::prayer::prayer:
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
trebam pomoć i savjet!

nekoliko većih stabala ( lijeska 5g ) mi jednostavno nije potjeralo. kao da će se osušiti! sve je bilo u redu dok se cvijet nije počeo otvarati. i onda je stala ( nema listova ). pretpostavljam da su se " utopile", jer je bilo dosta vlage u voćnjaku. međutim ima takvih ( ali mladica ) i na višim dijelovima. kad prelomim grančicu unutrašnjost je smeđa, a okolo zelena. ne vidim drugih znakova bolesti na stablima. sve izgleda normalno. ima još takvih stabala, ali su uspjeli potjerati.

da li to vrijedi nečim od nekakvih stimulatora ( aminokiseline, megagrin ili sl. ili nečim drugim ) oprskati, kao folijarnu prihranu. ili da to čupam van. kod nas lješnjakara se dosta ljudi žali na takve probleme. ako ima neko nekakav savjet.

royal mayestic ili bobo jel imate kakvu "čudotvornu" vodicu!
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
danas sam orezo sve našo sam dva ploda sa bijelim pjegama sutra ujutro odmah idem špricat uzeo sam tekuči sumpor i topas 100ec al karenca na njemu je piše za jabuku 21 dan
neznam dal ima neki sistemik sa manjom karencom molim pomoč :prayer::prayer::prayer:

Ima preparat se zove folicur ew 250, izvanredan da drži pepelnicu i moniliju u isto vrijeme.karenca 7 dana za breskvu.Preparat nije reg za breskvu al je izuzetno dobar.Tekući sumpor bih izbjegavao zbog mješanja sa ostalim preparatima, te bi radije koristio chromosul, kalinosul, cosavet.....itd, dakle preparate praškastog karaktera.
Ukoliko se pepelnica ne smiri, moraće se ići u kratkom vremenu ponoviti ali ne ista kombinacija.Ovdje ako se ne varam (plastenik proizvodnja!!!!) uvjeti mikoroklimata su doveli do pojave pepelnice.
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
trebam pomoć i savjet!

nekoliko većih stabala ( lijeska 5g ) mi jednostavno nije potjeralo. kao da će se osušiti! sve je bilo u redu dok se cvijet nije počeo otvarati. i onda je stala ( nema listova ). pretpostavljam da su se " utopile", jer je bilo dosta vlage u voćnjaku. međutim ima takvih ( ali mladica ) i na višim dijelovima. kad prelomim grančicu unutrašnjost je smeđa, a okolo zelena. ne vidim drugih znakova bolesti na stablima. sve izgleda normalno. ima još takvih stabala, ali su uspjeli potjerati.

da li to vrijedi nečim od nekakvih stimulatora ( aminokiseline, megagrin ili sl. ili nečim drugim ) oprskati, kao folijarnu prihranu. ili da to čupam van. kod nas lješnjakara se dosta ljudi žali na takve probleme. ako ima neko nekakav savjet.

royal mayestic ili bobo jel imate kakvu "čudotvornu" vodicu!

Nažalost , stvarno mi je žao, al lanac i lomača što prije ljeka nema !!!!
Gljiva je uzela maha i zatvorila kompletnio sistem za ishranu i vodu.
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
Ma ima sada tih ...grinova na izvoz. A tek nebuloze koje pišu na stranicama...

Evo sve sa stranice Herbagrina (mikrema.hr):

Herbagreen Forte je potpuno prirodni proizvod obogaćen algama i prirodnim mineralom zeolitom namijenjen za folijarnu prihranu biljaka. Herbagreen Forte posebno djeluje na jačanje imuniteta i otpornosti bilja, čime preventivno djeluje na pojavu štetnika, te potiče brži i bujniji rast bilja. Herbagreen Forte izuzetno je dobar prirodni biostimulator i imunostimulator koji je posebno učinkovit u revitalizaciji i epitelizaciji oštećenih biljaka te u brzom prevladavanju raznih stresnih stanja (tuča, suša, mraz, niske i visoke temperature, oštećenja nastala mehanizacijom…)

Upotreba Herbagreena Forte posebno se preporuča kod kultura koje su pojačano osjetljive na napade štetnika i bolesti, poput: vinove loze, svih povrtlarskih kultura i osjetljivih sorti voća.
Općenito, kod svih kultura, ukoliko dođe do stresnih situacija i nepovoljnih klimatskih uvjeta (suša, poplava, tuča i sl.) preporučuju se tretmani Herbagreenom Forte u kraćim vremenskim razmacima od navedenih.



OSNOVNI SASTAV HERBAGREENA FORTE
CaCO3 (kalcijev karbonat)- 36,0 %
MgCO3 (magnezijev karbonat)- 5,00 %
P2O5 ukupni- 0,033 %
SiO2 (silicij dioksid)- 20,10 %
Al2O3 – 2,70 %
Fe2O3 – 1,09 %
Na2O ukupni- 0,21 %
N ukupni 0,0088 %
K2O ukupni- 0,55 %
SO4-2 - 0,310 %
Mikroelementi:
Mn ukupno- 3500 mg/kg
Zn ukupno- 72,11 mg/kg
Cu ukupno- 11,40 mg/kg
Teški metali*
Ni ukupno- 2,55 mg/kg Hg ukupno- tragovi
Cd ukupno- 1,22 mg/kg As – 0,30 mg/kg
Pb ukupno- 9,76 mg/kg Cr ukupno- 2,90 mg/kg
Mo- 0,022 mg/kg
Co ukupni- 0,874 mg/kg
* Količina teških metala nalazi se znatno ispod maksimalno dopustivih koncentracija, propisanih „Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima“



Herbagreen je potpuno prirodni proizvod, neškodljiv za ljude i životinje. Nema karence.
Način pakiranja: hobby linija Herbagreen Basic: bočice od 100g, 250g te gotova otopina u bočici sa štrcaljkom 500 ml profesionalna linija Herbagreen Basic i Herbagreen Forte: kartonska kutija 1 kg, natron vreće 5 kg, 20kg.

Moj komentar:
Što je točno:
1. Proizvod doista djeluje preventivno na pojavu štetnika.
Na koji način: Radi se o mljevenom magnezitu (MgCO3 + CaCO3) 41% + mljeveni silikat (SiO2) 20,10%. Kada to raspodijelite na površinu lista, stvara se mehanička (nema tu kemije jer kada bi se kalcit/magenzit mogli samo tako otopiti u vodi, onda bi se masovno koristili za folijarnu prihranu) zaštita, koja ukoliko sadrži mljeveni silikat (izrazito ošrtih bridova) onemogućavaju štetniku da se zadrži na listu, te onda štetnik traži neki drugi netretirani list. Na isti način, ta mehanička zaštita (dok stoji na listu i ne ispere je kiša) znatno smanjuje uspješnost prodora hife spore patogena u list. Ukoliko hifa ne uspije "ući" u list, spora se suši i patogen odumire. Klasika.

Što je netočno:
Sve ostalo.
Primjerice; zbroj komponenata ne čini 100%. Glavne tri komponenete (MgCO3, CaCO3 i SiO2) čine 61,1% a sve ostale zajedno znatno manje od potrebitih još 40%. Isparile?
Djelovanje u stresnim situacijama? Baš me zanima kako.....
Proizvod obogaćen ekstraktima algi? Da, a gdje je onda količina amninokiselina, hormona i ostalih organskih spojeva....
Ma... što reći. Konačno čarobna vodica.

Dosta radim u gnojidbi (i toga se ne sramim; bez obzira što sam na forumu pod nick-om; na blogu i portalu je dostupno puno ime i prezime) i jedina primjena takvih proizvoda (mljevenim magnezit ili kalcit sa dodatkom silicija) je u proizvodnji stolnog grožđa. Jedno od takvih područja gdje sam radio je pokrajna Puglia (IT, okolica Barija) gdje je na tisuće ha stolnog grožđa. Jedan od štetnika koji čini velike probleme je trips (ali i ostali koji bodu bobicu, te ona postaje netržišna). Kemijsko suzbijanje je veliki problem radi karence (ali i neobrađenih poljoprivrednih površina na kojima se štetnici nesmetano razmnožavaju) te upotrebom takvih preparata (10-15 prskanja tijekom rasta i dozrijevanja bobice) značajno smanjuju štete od takvih štetnika. I onda dan prije berbe, prskanje (atomizer pod tlakom) čistom, običnom vodom, za ispiranje taloga, kako bi isprano grožđe bilo čisto i spremno za berbu. I to je to.
Nikakav biostimulator, imunostimulator, revitalizator ili što god još ne.

Pa 'ko voli nek' izvoli.
Proizvod je dobar ali samo za određenu namjenu.

Hm, ovo bi moglo biti interesantno, ali me sad ineteresira kako se trips manifestira na bobi grozda, da li isto kao i na plodu nektarine!!!! Dali samo u fenofazi dozrijevanja grožđa ili.....
Možda bi bilo interesantno za Anarsiju, cidiy-u. Vjerovatno da bi se i smanjio ciklus tretiranja zbog samog ciklusa tretiranja breskve-nektarine.
Ineresira me samo ovaj zaštitnički dio jer ovo je drugo boza!!!!
 

gec67

Član
Tu od
26 Ožu 2011
Poruka
768
Ima preparat se zove folicur ew 250, izvanredan da drži pepelnicu i moniliju u isto vrijeme.karenca 7 dana za breskvu.Preparat nije reg za breskvu al je izuzetno dobar.Tekući sumpor bih izbjegavao zbog mješanja sa ostalim preparatima, te bi radije koristio chromosul, kalinosul, cosavet.....itd, dakle preparate praškastog karaktera.
Ukoliko se pepelnica ne smiri, moraće se ići u kratkom vremenu ponoviti ali ne ista kombinacija.Ovdje ako se ne varam (plastenik proizvodnja!!!!) uvjeti mikoroklimata su doveli do pojave pepelnice.

je plastenik da idem samo sa folicurom ili da mješam sa chromosulom ili... :prayer::prayer::prayer:
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
je plastenik da idem samo sa folicurom ili da mješam sa chromosulom ili... :prayer::prayer::prayer:[/QUOT


Obavezno sa folicurom ew 250 ( systemic) staviti i chromosul, radi toga jer je pepelnica već napravila ranice na listu te ušla u list.Systemic treba da zaštiti prodiranje gljivice u list a chromosul ( kontaktni) treba da napravi jednu zaštitu od daljnjeg širenja bolesti.

Ako je prskanje uspjelo vidjećeš da je bijela prevlaka na listovima posmeđila.
Koncentracije 0,1% folicur ew 250; chromosul 0,3%.
Ukoliko se u roku 2 -3 dana ne vide reakcije ( a trebale bi!!!) treba izvršiti sljedeće prskanje ali sa kombinacijom falcon ec 460 + stroby.
Koncentracija 0,04 % falcon + 0,02% stroby. Ovo su konc koje se koriste na 1000l vode ( provjerene su i učinkovite ). Interesira me na kojim sortama se pepelnica pojavila prvo ako možeš znati.
 

gec67

Član
Tu od
26 Ožu 2011
Poruka
768
samo sam primjetio na springcrestu a njega imam najviše i to od početka plastenika a tu je bunar fi 80 cm pa sam zato mislio da nije od vlage
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
Nažalost , stvarno mi je žao, al lanac i lomača što prije ljeka nema !!!!
Gljiva je uzela maha i zatvorila kompletnio sistem za ishranu i vodu.

hvala royal! jel to posljedica vlage, i da li je opasno za druge voćke ( kažeš lomača )? jel se vidi što na korjenu kad se izvadi? mislio sam ih ostaviti još ovu godinu i nagodinu van s njma ako se ne oporave!

što se dašava sa stablima koja su malo kasnije potjerala, da li je i njihov korjen napala "gljiva" i da li će biti problema u budučnosti!
royal, ako ti nije teško par rečenica napisati, ima nas dosta sa takvim problemima!:prayer:
 

demosten

Član
Tu od
20 Velj 2011
Poruka
211
@ kobac

Ja mislim da ti je to monilija laxa.
Ona je moje vočkice isto napala i poharala i ja sam moral odrezati sve što je bilo suho. I niže od toga što je suho.
Monilija laxa napada preko cvijeta ili otvorene rane za rijeme cvatnje. Lijek postoji samo preventivno ali ne i kurativno.

To je onoliko koliko ja znam a ja ne znam previše.

E sada moje pitanje. Moje breskvice je napala kovrčavost i nikako da je se sredim iste. Kaj je to:

dxobpc.jpg


Jel to kovrčavost lista.
Ja sam špricao protiv te kovrčavosti ali naš i ne pomaže.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Hm, ovo bi moglo biti interesantno, ali me sad ineteresira kako se trips manifestira na bobi grozda, da li isto kao i na plodu nektarine!!!! Dali samo u fenofazi dozrijevanja grožđa ili.....
Možda bi bilo interesantno za Anarsiju, cidiy-u. Vjerovatno da bi se i smanjio ciklus tretiranja zbog samog ciklusa tretiranja breskve-nektarine.
Ineresira me samo ovaj zaštitnički dio jer ovo je drugo boza!!!!

Mislim da to nebi bilo od koristi za breskvu (možda nektarinu, ali sumnjam).
Naime, radi se o tome da je to isključivo mehanička zaštita (talog na površini bobice) koje smeta insektima koji bodu bobicu (ostaje trag/ožiljak/plutasto tkivo i bilo što drugo što predstavlja problem kod trženja grozda; štoviše takvo se grožđe ne otkupljuje) i važan detalj zašto baš stolno grožđe - mogućnost ispiranja. Mislim da bi to zapelo kod breske/nektarine - trebalo bi oprati plodove (ne znam kako bi to utjecalo i na obojenost ploda).
Kako sam s time radio u IT, da je išlo i na breskve/nektarine vjerovatno bi već vidio/znao/čuo; tako da mogu reći da funkcionira samo na stolnom grožđu.

E sada, jedino ako netko želi probati, to je onda na vlastiti rizik. Nema druge.
 

KOBAC

Član
Tu od
13 Svi 2008
Poruka
419
demosten @ kobac

Ja mislim da ti je to monilija laxa.
Ona je moje vočkice isto napala i poharala i ja sam moral odrezati sve što je bilo suho. I niže od toga što je suho.
Monilija laxa napada preko cvijeta ili otvorene rane za rijeme cvatnje. Lijek postoji samo preventivno ali ne i kurativno.

mislim da će royal biti prije u pravu. monilija krene od vrha pa se spušta prema dolje i "polagano" ubija biljku. ovo kod mene je kao da ju je neko "ugušio" odjednom je stala! da li
velika vlaga generira te gljivice koje zatvore korijen, pa se ona jednostavno uguši! jedino što je bila normalna dok je bilo vlage, a kad je došlo normalno vrijeme onda se to desilo!
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
@ kobac

Ja mislim da ti je to monilija laxa.
Ona je moje vočkice isto napala i poharala i ja sam moral odrezati sve što je bilo suho. I niže od toga što je suho.
Monilija laxa napada preko cvijeta ili otvorene rane za rijeme cvatnje. Lijek postoji samo preventivno ali ne i kurativno.

To je onoliko koliko ja znam a ja ne znam previše.

E sada moje pitanje. Moje breskvice je napala kovrčavost i nikako da je se sredim iste. Kaj je to:

dxobpc.jpg


Jel to kovrčavost lista.

Definitivno jeste, na ovoj slici vidi se hipertrofija lista breskve koja dostiže svoj maksimum.Interesantna stvar kod Taphrine deformans je ta da gljiva ne radi sekundarne zaraze, dakle u uvijetima sadašnjim ne prenosi se na drugi list ili biljku.Kurativni lijek nažalost ne postoji, a jedina zaštita je preventivno prije kretanja vegetacije bakar, odnosno što sad prevladava u proizvodnji breskve naročito u Italiji,Španjolskoj i Francuskoj da se bakrom ide jedino u 10 mj (11 i 12mj ) ukoliko je bilo nekih jačih napada taphrine, clasterospriuma....itd u prethodnoj sezoni, a kasnije ( čitaj krajem 1mj početkom 2mj ) prije zelene točke organskim fungicidima ( chromodin s 65, dodin, delan, ziram itd).
Ziram je kod nas bio zabranjen do sad, al evo i za breskvare jedna dobra stvar uskoro nam se vraća na tržište što je izuzetno dobra stvar.
Ja sam špricao protiv te kovrčavosti ali naš i ne pomaže.
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
@ kobac

Ja mislim da ti je to monilija laxa.
Ona je moje vočkice isto napala i poharala i ja sam moral odrezati sve što je bilo suho. I niže od toga što je suho.
Monilija laxa napada preko cvijeta ili otvorene rane za rijeme cvatnje. Lijek postoji samo preventivno ali ne i kurativno.

To je onoliko koliko ja znam a ja ne znam previše.

E sada moje pitanje. Moje breskvice je napala kovrčavost i nikako da je se sredim iste. Kaj je to:

dxobpc.jpg


Jel to kovrčavost lista.

Definitivno jeste, na ovoj slici vidi se hipertrofija lista breskve koja dostiže svoj maksimum.Interesantna stvar kod Taphrine deformans je ta da gljiva ne radi sekundarne zaraze, dakle u uvijetima sadašnjim ne prenosi se na drugi list ili biljku.Kurativni lijek nažalost ne postoji, a jedina zaštita je preventivno prije kretanja vegetacije bakar, odnosno što sad prevladava u proizvodnji breskve naročito u Italiji,Španjolskoj i Francuskoj da se bakrom ide jedino u 10 mj (11 i 12mj ) ukoliko je bilo nekih jačih napada taphrine, clasterospriuma....itd u prethodnoj sezoni, a kasnije ( čitaj krajem 1mj početkom 2mj ) prije zelene točke organskim fungicidima ( chromodin s 65, dodin, delan, ziram itd).
Ziram je kod nas bio zabranjen do sad, al evo i za breskvare jedna dobra stvar uskoro nam se vraća na tržište što je izuzetno dobra stvar.
Ja sam špricao protiv te kovrčavosti ali naš i ne pomaže.

Ova zadnja rečenica mi promašila u replay-u
 
Tu od
20 Tra 2011
Poruka
106
hvala royal! jel to posljedica vlage, i da li je opasno za druge voćke ( kažeš lomača )? jel se vidi što na korjenu kad se izvadi? mislio sam ih ostaviti još ovu godinu i nagodinu van s njma ako se ne oporave!

što se dašava sa stablima koja su malo kasnije potjerala, da li je i njihov korjen napala "gljiva" i da li će biti problema u budučnosti!
royal, ako ti nije teško par rečenica napisati, ima nas dosta sa takvim problemima!:prayer:

Definitivno je moguće da je to posljedica vlage koja se pretjerano zadržala u tlu i koja je *ugušila* korijenov sustav, naročito na tipovima zemljišta gdje prevladava veća koncentracija gline ( pseudoglej). Prošlogodišnji uvijeti ( zima 2009-20010) su bili katastrofa za breksvu.Od izmrzavanja i asfikcije došlo je do desetkovanja nasada prošle godine, a i ove godine se vuku posljedice jer se kod nekih stabala desio i pseudomonas, fusiccocum....
Nije isključeno da je i do zaraza došlo usljed velikih rezova ( naročito vodopija).Takve rane koje u toku zime slabo kalusiraju ( zarastaju) izvanredan su preduvijet za infiltraciju mikroorganizama u samu biljku, te se najčešće ispoljavaju naredne godine.Kod mlađih stabala (1-2 godine) to je katastrofično, (neotporne) za razliku kod starijih stabala koji se manje više nose sa tim problemima.Međutim ima i izuzetaka, te moramo biti svjesni da ćemo svake godine zbog ovog ili onog imati situaciju da vadimo stabla koja pokazuju simptome: sušenja, rolovanja listova, bakterioza itd.
Sve je to ok ukoliko se radi o 1-2 % stabala u samom voćnjaku.
 

demosten

Član
Tu od
20 Velj 2011
Poruka
211
Jel to kovrčavost lista.

Definitivno jeste, na ovoj slici vidi se hipertrofija lista breskve koja dostiže svoj maksimum.Interesantna stvar kod Taphrine deformans je ta da gljiva ne radi sekundarne zaraze, dakle u uvijetima sadašnjim ne prenosi se na drugi list ili biljku.Kurativni lijek nažalost ne postoji, a jedina zaštita je preventivno prije kretanja vegetacije bakar, odnosno što sad prevladava u proizvodnji breskve naročito u Italiji,Španjolskoj i Francuskoj da se bakrom ide jedino u 10 mj (11 i 12mj ) ukoliko je bilo nekih jačih napada taphrine, clasterospriuma....itd u prethodnoj sezoni, a kasnije ( čitaj krajem 1mj početkom 2mj ) prije zelene točke organskim fungicidima ( chromodin s 65, dodin, delan, ziram itd).
Ziram je kod nas bio zabranjen do sad, al evo i za breskvare jedna dobra stvar uskoro nam se vraća na tržište što je izuzetno dobra stvar.

Ja sam špricao bakrom taman prije proljetnog buđenja s bakrom mislim početak 3 mjeseca.
Znači sada na jesen s bakrom opet po breskvi nakon kaj padne list i onda se nekim fingicidom po sred zime.

A ove listove da otrgnem ili budu sami otpali?
 

gec67

Član
Tu od
26 Ožu 2011
Poruka
768
Ja sam špricao bakrom taman prije proljetnog buđenja s bakrom mislim početak 3 mjeseca.
Znači sada na jesen s bakrom opet po breskvi nakon kaj padne list i onda se nekim fingicidom po sred zime.

A ove listove da otrgnem ili budu sami otpali?

gle imaš problem u tom što sigurno imaš više sorti kao i ja i mi kad tretiramo tretiramo sve odjedanput al svaka vočka nije u istoj fazi čitaj kak pravi majstori vočari prate i tretiraju sortu po sortu (OK kasno jesensko i rano proljetno kad su sve u stadiju mirovanja) ak si prošao pored mojih vidiš da su neke dobre a neke se sfrkale pogotovo par nektarina neke rane sorte što mi ih fragarija uvalila pod glohaven tak da ja sad idem i skidam takav list čak i odrežem cijelu grančicu ak baš nema na njoj zdravog lista a imam i takvih.
 

gec67

Član
Tu od
26 Ožu 2011
Poruka
768
Ima preparat se zove folicur ew 250, izvanredan da drži pepelnicu i moniliju u isto vrijeme.karenca 7 dana za breskvu.Preparat nije reg za breskvu al je izuzetno dobar.Tekući sumpor bih izbjegavao zbog mješanja sa ostalim preparatima, te bi radije koristio chromosul, kalinosul, cosavet.....itd, dakle preparate praškastog karaktera.
Ukoliko se pepelnica ne smiri, moraće se ići u kratkom vremenu ponoviti ali ne ista kombinacija.Ovdje ako se ne varam (plastenik proizvodnja!!!!) uvjeti mikoroklimata su doveli do pojave pepelnice.

evo zahvaljujem na preporuci sinoč sam iza 8 išo špricat jer mi temperatura u gornjoj zoni danju bila previsoka makar je bio cijeli dan hladan vjetar nego zašto pitaš na kojoj sorti se primjetila bolest ?

folicur-stvarno ne piše da je za breskvu šta bi mi amateri bez vas doktora
 
Posljednje uređivanje:

breskvar

Aktivni član
Tu od
25 Velj 2009
Poruka
1,150
...

...ja na svojim nektarinama radim preventivno prskanje protiv pepelnice obvezno 3 puta između 1. svibnja i 15. lipnja...
...i to uvijek kombinacija neki sistemik npr. Topaz, Bayleton i sumpor tj. Chromosul...
 

Najnoviji postovi

Na vrh