vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
A kaj je to samson regulator?
Odlucio sam se na ovu Plusovu shemu, po svemu sudeci rafi i nema posebnih kemijanja, kako ljudi kazu isprobana je. Gore na izlaz prema radijatoru ide.isto jedna pumpa ako se ne varam? buduci da je nema na shemi.Pa dobro kad me baš zezaš, evo i te moje recimo prve, dobre sheme, naravno ovdje nema pridruženog solarnog itd:
View attachment 55070
Nadam se da je svima na njoj sve jasno, ako nije tu sam slobodno me pitajte.
Lijevani, gusnati je bolji u svakom slučaju od običnog limenog....jedina mana mu je dosta mala iskoristivost od 70%, da je barem 90-95 %.Pozdrav društvo, u potrazi sam za kotlom za centralno grijanje.
Interesira me dali imate neku preporuku koj odabrati?
Meni su za oko zapela ova dva.
Kotao za centralno grijanje Termomont TKU3 W PRO 35
Kotlovi za centralno grijanje na drva - Energetski A razred. Kotlovi Termomont PRO za centralno grijanje 35kW - visoka učinkovitost i trajnost. Vrhunska kvaliteta i osigurana dostava na dresu kupca.termometal.hr
Kotao na kruta goriva Terma Craft 4000/6, 35-38 kW, gusnati | Fero-Term
Kotao na kruta goriva Terma Craft 4000/6, 35-38 kW, gusnati iz Fero-Term ponude Kotlovi na kruta goriva. Naruči odmah po cijeni od samo 959,65 €. Brza dostava i povrat robe unutar 14 dana.www.fero-term.hr
Dali odabrati lijevani ili vareni?
nemaju malo ložište, naravno da su dobri za drva,lože se i drvima i stoga je i manja snaga i iskoristivost, meni se sače gornji dio nikad nije zaštopao jer imam pravilnu radnu temp.kotla, izmjenjivač im je cijeli članak, iole prosječan gusani kotao je meni bolji od najboljeg limenog. a limeni kotlovi prorđaju najviše zbog NEZNANJA . NE ZNAJU napravit proračun toplinskih gubitaka kuće, ne znaju pravilno odabrati snagu peći u ovisnosti od vrste goriva, pa po tome dimenzionirati dimnjak, ne znaju da drva moraju biti suha ispod 20% vlage, ne znaju da radna temp.u kotlu peći ne smije pasti ispod 65*C zbog kondenzacije.Gusani kotlovi, bar ovi bivši Viadrus i Dakon (Buderus), su kotlovi za ugljen, ne lignit, već antracit, dakle za "kratko plamena goriva" i kao takvi nisu dobri za loženje drvima.
Imaju premalo ložište te nema dovoljno prostora za dobro izgaranje drva, imaju izmjenjivač premale površine, s rebrima koja se lako zapune čađom i katranom. Samim time, imaju loše izgaranje, s visokom temperaturom ispuha i, posljedično,niskim stupnjem iskorištenja.
I najlošiji limeni kotel je bolji od ovakvog gusanog.
E sad, zakaj limeni kotlovi procure? Radi najčešće loženja nedovoljno suhim drvima, regulacije temperature vode Samsonom, koji prigušuje dotok zraka. Kao posljedica toga, loše razvijanje gorivih plinova i nepotpuno izaranje, isparavanje i kondenzaciju vode/octene kiseline na stjenkama kotla, koji polako nagrizaju metal.
Dakle, bar Centrometal EKO CK ako se nema za pirolitičnog.
Ovo je točno, to nitko ne spori. Sve drugo je na strani limenog kotla, konstruiranog za drva, a ne za ugljen (kakvi su bili pri nama prodavani kao kotlovi na drva).ZJ što se otpornosti na temperaturu koroziju i koroziju u kiselo atmosferi tiće, tu je daleko veća postojanost i otpornost GUSA....
A i zadržavanje postignute temperature na gusnatom kotlu je daleko duže i zbog toga ima veću iskoristivost i u manjoj potrošnji goriva u odnosu na kotlove izrađene od ravnog običnog lima. gus ima u svom sastavu i Cr, koji mu i daje tu karakteristiku da čim duže drži toplinu.Ovo je točno, to nitko ne spori. Sve drugo je na strani limenog kotla, konstruiranog za drva, a ne za ugljen (kakvi su bili pri nama prodavani kao kotlovi na drva).
Zato procure jer su napravljeni od nekvalitetnog lima.E sad, zakaj limeni kotlovi procure? Radi najčešće loženja nedovoljno suhim drvima, regulacije temperature vode Samsonom, koji prigušuje dotok zraka. Kao posljedica toga, loše razvijanje gorivih plinova i nepotpuno izaranje, isparavanje i kondenzaciju vode/octene kiseline na stjenkama kotla, koji polako nagrizaju metal.
neškolovani , svijet već jako dugo leti za uštedama , a na štetu kvalitete....ovo što pričaš za krom su čiste gluposti.....da si jedanput napravio čelik legiran sa preko 1%Cr, onda bi znao šta govorim....Cr kao legura je vrlo vrlo skup, Ni još skuplji , o Mo da i ne govorim ...pa kupi paket malo boljih Cr elektroda, pa budeš videl, naravno da ti to znaš , pa ipak si ti jedan neškolovani majstor...ta karakteristika Cr u gusu mu daje za pravo da toplina teže prelazi smjerom zrak - gus -voda ..a tu iskoristivost pada školovni , tako da to nije prednost
Zašto kotlu treba funkcija zadržavanje topline ? to je bez veze, toplinu treba čim prije predeti vodi ..bilo bi najbolje da je debeo 0.002 mm a to je nemoguče .
općenito svijet izgleda nije zainteresiran za kotlove takvih oblika i namjene jer koliko malo pratim puno stvari jer pojednostavljeno u izradi da bi bilo isplativije a to baš nejde u trku s uštedama ili bilo čime da zadovolje korisnike ..uvjek je netko drugi kriv , ako nitko baka koja loži i dugo drži otvorena vrata .
o ZJ , sad stvarno bubaš, pa imaš odljevke i od čelika, i od Al i od mesinga, ali su gusnati isto odljevi .Toplinski kapacitet vode je puno veći nego željeza (bilo kakvog), a kak limeni ima bar 3x više vode, u prednosti je, tak da to nije bitno. Voda mu daje veću "toplinsku inerciju" nego metal.
Odljevci su puno osjetjiviji na nagle promjene temperature nego lim. To i sam znaš.
Kad bi se u (ovim jeftinim kućnim) kotlovima koristil tzv. kotlovski lim. a ne neki Č.0362, Č.0545 i slični "pleh", onda bi i oni duje trajali čak i s krivim načinom kurenja.
Zato se čelični kotlovi često (u samogradnji) oblažu šamotnim pločama, koje poboljšavaju kvalitetu izgaranja, kao i sprečavaju vatri "lizanje lima", pa je onda degradacija lima znatno manja. Uz to je ravnomjernije zagrijavanje ploha lima u kotlu, pa su i zavari manje napregnuti silama uzrokovanim toplinskim rastezanjem.
Da bi smanjili rošenje kotla, drva trebaju biti jako suha i sitno cijepana, a kotel mora raditi na punoj snazi. Pri takvom režimu na stijenkama kotla nema gareži i katrana, već samo finog praha.
A da bi to mogli postići u svim režimima grijanja, uz peć treba biti obavezno ugrađen akumulator topline.
Kak god se kotel dimenzionira, uvijek je prejak kad je vani toplo ili preslab kad je vani hladno. Najčešće je ono prvo, a onda ga se obično "šopa" vlažni(ji)m kvrgamadrva tak da dugo gori, a temperatura vode smanji na regulatoru propuha (Samsonu). U takvom režimu imamu poplavu iz kotla, ali i iz dimnjaka.
Druga greška, koju većina napravi, je preveliki promjer dimnjaka (čak i ako je pravilno izoliran), pa se onda dim rosi i u dimnjaku te stvara kvrge katrana i smole koje se ponekad zapale... a znamo do čega može dovesti "eruptivni požar" u dimnjaku.