Centralno i ostalo grijanje

[vlč.puknuti]

A kaj je to samson regulator?

 

[MUHA]

Mislim da kad @Lee Champa napiše Samson misli na ovo

Regulator propuha Samson 3/4¨, (30015) - Jeftinije.hr

regulira dotok zraka neophodnog za sagorijevanje u toplovodnim kotlovima na kruta goriva poboljšava izgaranje i propuh u dimnjaku

www.jeftinije.hr

 

[vlč.puknuti]

Kontam on misli na sam"soon"

 

[MUHA]

Ja sam skontal ovak iz ovog posta

Centralno i ostalo grijanje

Postoje dva načina centralnog na drva. 1. Snaga kotla prema potrošnji kuće koja je proračunata za najnižu temperaturu tog kraja. Kako je rijetko kad najniža temperatura višak topline treba prebaciti u pufer. Tu volumen pufera do 500 litara, a on je spojen kao "slijepo crijevo". 2. Bez obzira na...

poljoprivredni-forum.com

 

[DjJelak]

Odlucio sam se za Plusovu shemu

Pa dobro kad me baš zezaš, evo i te moje recimo prve, dobre sheme, naravno ovdje nema pridruženog solarnog itd:
View attachment 55070
Nadam se da je svima na njoj sve jasno, ako nije tu sam slobodno me pitajte.

Odlucio sam se na ovu Plusovu shemu, po svemu sudeci rafi i nema posebnih kemijanja, kako ljudi kazu isprobana je. Gore na izlaz prema radijatoru ide.isto jedna pumpa ako se ne varam? buduci da je nema na shemi.

 

[H&S]

Pozdrav društvo, u potrazi sam za kotlom za centralno grijanje.
Interesira me dali imate neku preporuku koj odabrati?
Meni su za oko zapela ova dva.

Kotao za centralno grijanje Termomont TKU3 W PRO 35

Kotlovi za centralno grijanje na drva - Energetski A razred. Kotlovi Termomont PRO za centralno grijanje 35kW - visoka učinkovitost i trajnost. Vrhunska kvaliteta i osigurana dostava na dresu kupca.

termometal.hr

Kotao na kruta goriva Terma Craft 4000/6, 35-38 kW, gusnati | Fero-Term

Kotao na kruta goriva Terma Craft 4000/6, 35-38 kW, gusnati iz Fero-Term ponude Kotlovi na kruta goriva. Naruči odmah po cijeni od samo 959,65 €. Brza dostava i povrat robe unutar 14 dana.

www.fero-term.hr

Dali odabrati lijevani ili vareni?

Lijevani, gusnati je bolji u svakom slučaju od običnog limenog....jedina mana mu je dosta mala iskoristivost od 70%, da je barem 90-95 %.

 

[vlč.puknuti]

Kad bi ovi nasi copy/paste majstori napisali prednoste i nedostatke jednih i drugih lakše bi bilo odlučiti

 

[H&S]

Pa gus kao legura željeza je bolja zato što ima bolji kemijski sastav, ima veći % Cr u leguri, zato je gus specifički i teži , a zato ima i bolje toplinske karakteristike, jer kada se krom jednom zagrije, puno duže drži toplinu i temperaturu, tj. sporije se hladi u odnosu na peć izrađenu od običnog ugljičnog čelika, koji ima lošiji kemijski sastav kada je u pitanju izrada peći za grijanje i takva namjena...
Mana peći na gus je ta , da bi pod obavezno morao imati zaštitni termo kotlić, koji će odraditi zaštitu od pregrijavanja kotla i potencijalnog pucanja tog gusnatog kotla zbog prevelike brzine hlađenja u slučaju da nemaš taj termokotlić. Termokotlić je kotlić sa spiralom u kojem se kontrolirano mješa i kontrolirano rashlađuje pregrijana voda iz kotla sa hladnom vodom iz vodovoda ili hidrofora....i na taj način se sprečava oštećenje kotla peći od pucanja......Cijena termokotlića je bila 2008.godine cca 1000 kn, što dodatno poskupljuje investiciju, ali je takva termozaštita i fizički obavezna ali i garancijski, jer ti ni jedan majstor neće dati garanciju na gusnati kotao ako nemaš tako izvedenu zaštitu kotla....
Prednost gusnatog kotla je u manjoj potrošnji goriva, drva, ugljena....upravo zbog ovog Cr u sastavu gusa-sivog željeznog lijeva.
Nedostatak gusnatog kotla je znatno manjoj otpornosti na dinamička opterećenja, udarce, zna se da gus hoće puknuti ko repa.
Evo to su osnovne prednosti i mane , gusnatog ljevanog kotla u odnosu na kotao izrađen od običnog ugljičnog ravnog, zavarenog lima.
Ajmo sad neškolovani

 

[ZJ]

Gusani kotlovi, bar ovi bivši Viadrus i Dakon (Buderus), su kotlovi za ugljen, ne lignit, već antracit, dakle za "kratko plamena goriva" i kao takvi nisu dobri za loženje drvima.
Imaju premalo ložište te nema dovoljno prostora za dobro izgaranje drva, imaju izmjenjivač premale površine, s rebrima koja se lako zapune čađom i katranom. Samim time, imaju loše izgaranje, s visokom temperaturom ispuha i, posljedično,niskim stupnjem iskorištenja.

I najlošiji limeni kotel je bolji od ovakvog gusanog.

E sad, zakaj limeni kotlovi procure? Radi najčešće loženja nedovoljno suhim drvima, regulacije temperature vode Samsonom, koji prigušuje dotok zraka. Kao posljedica toga, loše razvijanje gorivih plinova i nepotpuno izaranje, isparavanje i kondenzaciju vode/octene kiseline na stjenkama kotla, koji polako nagrizaju metal.
Dakle, bar Centrometal EKO CK ako se nema za pirolitičnog.

 

[ZJ]

Zaboravih... Spomenuti gusani kotli sadrže relativno malu količinu vode, pa se vrlo lako i brzo pregriju u slučaju otkazivanja pumpe, kaj može dovesti do pucanja članka i najčešće uništenja cijelog kotla, imaju vodom hlađene roste (da bi drvo dobro iz gorjelo, mora mu biti toplo, a ne hladno).
Limeni kotli imaju količinu vode rijetko ispod 100 litri, i kao takvi puno teže "zakipe".

Priča o boljoj ili lošijoj vodljivosti je u cijeloj priči zanemariva.

 

[H&S]

Gusani kotlovi, bar ovi bivši Viadrus i Dakon (Buderus), su kotlovi za ugljen, ne lignit, već antracit, dakle za "kratko plamena goriva" i kao takvi nisu dobri za loženje drvima.
Imaju premalo ložište te nema dovoljno prostora za dobro izgaranje drva, imaju izmjenjivač premale površine, s rebrima koja se lako zapune čađom i katranom. Samim time, imaju loše izgaranje, s visokom temperaturom ispuha i, posljedično,niskim stupnjem iskorištenja.

I najlošiji limeni kotel je bolji od ovakvog gusanog.

E sad, zakaj limeni kotlovi procure? Radi najčešće loženja nedovoljno suhim drvima, regulacije temperature vode Samsonom, koji prigušuje dotok zraka. Kao posljedica toga, loše razvijanje gorivih plinova i nepotpuno izaranje, isparavanje i kondenzaciju vode/octene kiseline na stjenkama kotla, koji polako nagrizaju metal.
Dakle, bar Centrometal EKO CK ako se nema za pirolitičnog.

nemaju malo ložište, naravno da su dobri za drva,lože se i drvima i stoga je i manja snaga i iskoristivost, meni se sače gornji dio nikad nije zaštopao jer imam pravilnu radnu temp.kotla, izmjenjivač im je cijeli članak, iole prosječan gusani kotao je meni bolji od najboljeg limenog. a limeni kotlovi prorđaju najviše zbog NEZNANJA . NE ZNAJU napravit proračun toplinskih gubitaka kuće, ne znaju pravilno odabrati snagu peći u ovisnosti od vrste goriva, pa po tome dimenzionirati dimnjak, ne znaju da drva moraju biti suha ispod 20% vlage, ne znaju da radna temp.u kotlu peći ne smije pasti ispod 65*C zbog kondenzacije.
Neškolovan misli da sve zna, neće slušat struku, zato mu centrometal peć procuri za manje od 10 godina....i misli da je peć za centralno kanta za smeće, i sa smećem kuri peć.najdraži su mi oni koji kure tuline😂😂😂 feroterm takve najviše voli😂😂😂 kad majstor predlaže da se obavezno ugradi termozaštita kotla onda "veliki gazde"zgundaju kako je to skupo i nepotrebno, i takvima pamet pametnjakovičima obično i rukne i popuca kotao....ZJ što se otpornosti na temperaturu koroziju i koroziju u kiselo atmosferi tiće, tu je daleko veća postojanost i otpornost GUSA....

 

[Lee Champa]

A koji je problem sa tulinama?

 

[H&S]

jel trebaš tulina, stare robe, plastike, starih šlipera, impregniranih banderi od struje.....to ti je super, trule građe itd...😂😂😂

 

[ZJ]

ZJ što se otpornosti na temperaturu koroziju i koroziju u kiselo atmosferi tiće, tu je daleko veća postojanost i otpornost GUSA....

Ovo je točno, to nitko ne spori. Sve drugo je na strani limenog kotla, konstruiranog za drva, a ne za ugljen (kakvi su bili pri nama prodavani kao kotlovi na drva).

 

[H&S]

Ovo je točno, to nitko ne spori. Sve drugo je na strani limenog kotla, konstruiranog za drva, a ne za ugljen (kakvi su bili pri nama prodavani kao kotlovi na drva).

A i zadržavanje postignute temperature na gusnatom kotlu je daleko duže i zbog toga ima veću iskoristivost i u manjoj potrošnji goriva u odnosu na kotlove izrađene od ravnog običnog lima. gus ima u svom sastavu i Cr, koji mu i daje tu karakteristiku da čim duže drži toplinu.
gusani kotao se brzo zagrije ali se jako dugo hladi. limeni kotao se brzo zagrije ali se i jako brzo hladi, zbog toga ima veći zamor običnog čeličnog materijala koji nevoli termo šokove , učestala zagrijavanja i učestala hlađenja...jbg ali tak je..

 

[vlč.puknuti]

ta karakteristika Cr u gusu mu daje za pravo da toplina teže prelazi smjerom zrak - gus -voda ..a tu iskoristivost pada školovni , tako da to nije prednost

Zašto kotlu treba funkcija zadržavanje topline ? to je bez veze, toplinu treba čim prije predeti vodi ..bilo bi najbolje da je debeo 0.002 mm a to je nemoguče .

općenito svijet izgleda nije zainteresiran za kotlove takvih oblika i namjene jer koliko malo pratim puno stvari jer pojednostavljeno u izradi da bi bilo isplativije a to baš nejde u trku s uštedama ili bilo čime da zadovolje korisnike ..uvjek je netko drugi kriv , ako nitko baka koja loži i dugo drži otvorena vrata .

 

[ZJ]

Toplinski kapacitet vode je puno veći nego željeza (bilo kakvog), a kak limeni ima bar 3x više vode, u prednosti je, tak da to nije bitno. Voda mu daje veću "toplinsku inerciju" nego metal.
Odljevci su puno osjetjiviji na nagle promjene temperature nego lim. To i sam znaš.

Kad bi se u (ovim jeftinim kućnim) kotlovima koristil tzv. kotlovski lim. a ne neki Č.0362, Č.0545 i slični "pleh", onda bi i oni duje trajali čak i s krivim načinom kurenja.
Zato se čelični kotlovi često (u samogradnji) oblažu šamotnim pločama, koje poboljšavaju kvalitetu izgaranja, kao i sprečavaju vatri "lizanje lima", pa je onda degradacija lima znatno manja. Uz to je ravnomjernije zagrijavanje ploha lima u kotlu, pa su i zavari manje napregnuti silama uzrokovanim toplinskim rastezanjem.

Da bi smanjili rošenje kotla, drva trebaju biti jako suha i sitno cijepana, a kotel mora raditi na punoj snazi. Pri takvom režimu na stijenkama kotla nema gareži i katrana, već samo finog praha.
A da bi to mogli postići u svim režimima grijanja, uz peć treba biti obavezno ugrađen akumulator topline.

Kak god se kotel dimenzionira, uvijek je prejak kad je vani toplo ili preslab kad je vani hladno. Najčešće je ono prvo, a onda ga se obično "šopa" vlažni(ji)m kvrgamadrva tak da dugo gori, a temperatura vode smanji na regulatoru propuha (Samsonu). U takvom režimu imamu poplavu iz kotla, ali i iz dimnjaka.

Druga greška, koju većina napravi, je preveliki promjer dimnjaka (čak i ako je pravilno izoliran), pa se onda dim rosi i u dimnjaku te stvara kvrge katrana i smole koje se ponekad zapale... a znamo do čega može dovesti "eruptivni požar" u dimnjaku.

 

[Lee Champa]

Kupio sam kotao sa odsisnim ventilatorom i nemam dimnjak! Samo cijev manju os metra kroz zid.
Isto tako na kotlu samo za ložu.
Izračunajte koliko košta dimnjak!

 

[MUHA]

E sad, zakaj limeni kotlovi procure? Radi najčešće loženja nedovoljno suhim drvima, regulacije temperature vode Samsonom, koji prigušuje dotok zraka. Kao posljedica toga, loše razvijanje gorivih plinova i nepotpuno izaranje, isparavanje i kondenzaciju vode/octene kiseline na stjenkama kotla, koji polako nagrizaju metal.

Zato procure jer su napravljeni od nekvalitetnog lima.

Moj tata je napravil peč u firmi u kojoj je radil još za Tita. Ta peč je grijala kuču do dana kad u selu nije plin prošel. Tu zimu je grijjala plinska dok nije došel prvi račun za plin, a nakon toga je nastavila grijati stara Julka.
Grijala je 20, ako ne i više godina. potrošila ugljena, kojekakvog otpada, drva koja je moj tata na ramenu donesel iz šume, a ja u škripcu spilil ručnom pilom i takva mokra unutra stavljal....
Kad je napokon procurela tu zimu smo ju okrpili i sljedeče ljeto radili doma novu.
Stara je bila rađena od običnog crnog lima (unutarnja stijenka 4mm), a novu smo napravili od Kotlovskog lima kupljenog u Omegi za 1mm debljeg.
Progorela je za niti 10 let. Drva su bila ista a ugljena nije probala.

 

[H&S]

ta karakteristika Cr u gusu mu daje za pravo da toplina teže prelazi smjerom zrak - gus -voda ..a tu iskoristivost pada školovni , tako da to nije prednost

Zašto kotlu treba funkcija zadržavanje topline ? to je bez veze, toplinu treba čim prije predeti vodi ..bilo bi najbolje da je debeo 0.002 mm a to je nemoguče .

općenito svijet izgleda nije zainteresiran za kotlove takvih oblika i namjene jer koliko malo pratim puno stvari jer pojednostavljeno u izradi da bi bilo isplativije a to baš nejde u trku s uštedama ili bilo čime da zadovolje korisnike ..uvjek je netko drugi kriv , ako nitko baka koja loži i dugo drži otvorena vrata .

neškolovani , svijet već jako dugo leti za uštedama , a na štetu kvalitete....ovo što pričaš za krom su čiste gluposti.....da si jedanput napravio čelik legiran sa preko 1%Cr, onda bi znao šta govorim....Cr kao legura je vrlo vrlo skup, Ni još skuplji , o Mo da i ne govorim ...pa kupi paket malo boljih Cr elektroda, pa budeš videl, naravno da ti to znaš , pa ipak si ti jedan neškolovani majstor...

Toplinski kapacitet vode je puno veći nego željeza (bilo kakvog), a kak limeni ima bar 3x više vode, u prednosti je, tak da to nije bitno. Voda mu daje veću "toplinsku inerciju" nego metal.
Odljevci su puno osjetjiviji na nagle promjene temperature nego lim. To i sam znaš.

Kad bi se u (ovim jeftinim kućnim) kotlovima koristil tzv. kotlovski lim. a ne neki Č.0362, Č.0545 i slični "pleh", onda bi i oni duje trajali čak i s krivim načinom kurenja.
Zato se čelični kotlovi često (u samogradnji) oblažu šamotnim pločama, koje poboljšavaju kvalitetu izgaranja, kao i sprečavaju vatri "lizanje lima", pa je onda degradacija lima znatno manja. Uz to je ravnomjernije zagrijavanje ploha lima u kotlu, pa su i zavari manje napregnuti silama uzrokovanim toplinskim rastezanjem.

Da bi smanjili rošenje kotla, drva trebaju biti jako suha i sitno cijepana, a kotel mora raditi na punoj snazi. Pri takvom režimu na stijenkama kotla nema gareži i katrana, već samo finog praha.
A da bi to mogli postići u svim režimima grijanja, uz peć treba biti obavezno ugrađen akumulator topline.

Kak god se kotel dimenzionira, uvijek je prejak kad je vani toplo ili preslab kad je vani hladno. Najčešće je ono prvo, a onda ga se obično "šopa" vlažni(ji)m kvrgamadrva tak da dugo gori, a temperatura vode smanji na regulatoru propuha (Samsonu). U takvom režimu imamu poplavu iz kotla, ali i iz dimnjaka.

Druga greška, koju većina napravi, je preveliki promjer dimnjaka (čak i ako je pravilno izoliran), pa se onda dim rosi i u dimnjaku te stvara kvrge katrana i smole koje se ponekad zapale... a znamo do čega može dovesti "eruptivni požar" u dimnjaku.

o ZJ , sad stvarno bubaš, pa imaš odljevke i od čelika, i od Al i od mesinga, ali su gusnati isto odljevi .
pa nemreš vjerovat koliko neznanje neškolovanost, bubanje