Lee Champa
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Tra 2019
- Poruka
- 11,308
A koliko kW trošiš za vodu?
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Centralno i ostalo grijanje
- Temu pokrenuo noviuposlu
- Datum prvog posta
Da štediš energiju. Razlika između običnog i termostatskog je u tome da sa običnim ventilom reguliraš samo protok kroz radijator bez obzira na teperaturu u prostoriji, znači kada je ventil otvoren radijator grije i kada je toplo u prostoriji. Termostatskim ventilom reguliraš temperaturu u prostoriji, kada se prostorija zagrije - ventil automatski sam zatvara protok vode kroz radijator i drži ga zatvorenim (ili pritvorenim) sve dok ne dođe potreba za energijom to jest kada se prostorija ohladi ili ako netko podesi ventil na veću temperaturu ventil otvara protok vruće vode kroz radijator.
Ali meni se nekako čini da ti to sve već odavno znaš....
Ja imam centralno na drva i termostatske ventile (doduše na 3 radijatora su obični i stalno su skroz otvoreni) uz malo jaču pumpu i čujem ponekada - kada se kuća ugrije - taj visokofrekventni šum u cijevima (kao neko pištanje). Većinom su Herz ventili ali imam dva danfosa i čini mi se kako se danfoss nešto jače čuje. Već +25 godina čekam da rikne pumpa i da pokušam ugraditi pumpu malo manjeg protoka i nikako to dočekati. Ispravnu pumpu iz principa neću skidati dole. Možda bih ugradio i pametnu pumpu ali bojim se toga radi loženja zdrevami. Zadnjih par godina promijenio sam sistem loženja (loži se svaki dan prema potrebi, a ne stalno) tako da je taj šum sada manji problem.
Zašto misliš da je prejak bojler i da je slabo izolirani kuća?
Lee Champa
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Tra 2019
- Poruka
- 11,308
Moraš kuću promatrati kao jednu izoliranu cjelinu. Termostatski na radijatorima ne štede energiju.
Ugradiš kugl ventile, podesiš prema želji po prostorijama, a odgovarajuću temperaturu održavaš temperaturom polazne vode.
Puno je to kW ugrađeno
Kod mene nema druge regulacije osim termostatskih ventila po radijatorima i samsona na peći. U različitim prostorijama potrebno je postići i onda održavati različite temperature zraka, a to se postiže upravo termostatskim ventilima. Čak i da se kugl ventil idealno podesi - to idealno ne može trajati jer se potrebe mijenjaju kroz vrijeme jer se situacija konstantno mijenja. Vani može biti minus deset ili plus deset, pa i u izoliranoj kući - osjeti se razlika. A svi želimo da nam je u prostoriji stalno neka ugodna temperatura. Onda može biti da je na početku loženja zid hladan, ali on nakon nekog vremena loženja postaje topao (toplinska inercija konstrukcije) i to traži korekciju u potrošnji energije u prostoriji. Možda netko otvori prozor ili vrata na par minuta da se prolufta.... Da li bi netko sve to mogao iskompenzirati običnim ventilom i po cijeloj kući? Vjerovatno bi, ali samo u teoriji. Ovako postavim termostatske ventile, malo ručno izreguliram četverpoutni (između peći i pumpe) - uglavnom prema vanjskoj temperaturi na osnovu dosadašnjeg iskustva (regulacija se uglavnom svodi na položaje 4/5/6 od mogućih 0-10), a to je temperatura polaza nekih 60 C i povrata 40ak C za tople zime kakve su kod nas. Hladna zima je - za moj pojam -35 C (i niže) rano ujutro/po noći. Ono kada izađeš iz grijane zgrade i udahneš hladni zrak i točno ga osjetiš u plućima prvih par udaha.
Da, termostatskim ventilom štedi se energija ali indirektno jer on ne dopušta situaciju pregrijavanja prostorije koje se obično riješava otvaranjem prozora / luftanjem prostorije. A kada je toplo - kao danas - termostatski ventili u većini prostorija (spavaonice) vjerovatno se neće niti otvoriti ako sada naložim. Ali onaj u dnevnoj sobi hoće jer je podešen na veću temperaturu. U kupaonama su ionako obični ventili koji su stalno full otvoreni. Minus za teromstatski ventil je da on može zaštekati, ali to se riješava laganim udaranjem po kućištu ventila i sa podmazivanjem iglice sa WD40 (dvaput po sezoni).
Posljednje uređivanje:
Ma kod plina nema problema, kada postigne zadanu temperaturu on se jednostavno ugasi. Ako je prejak malo češće će se paliti i gasiti (nešto kraći intervali rada) ali i to je bolje nego da je preslab pa da ne može zagrijati. Koliko može imati veću potrošnju ako se češće pali i kraće radi - a izgaranje nije optimalno samo u prvom trenutku paljenja? Plin je gorivo koje može trenutno proizvesti toplinsku energiju i trenutno prestati sa proizvodnjom topline, koliko sekundi mu treba od 0 do 100% snage pa da se opet ugasi na žižak? Meni na krutom gorivu potrebno je par sati za cijeli taj ciklus, plin to odradi u par sekundi.
Posljednje uređivanje:
Lee Champa
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Tra 2019
- Poruka
- 11,308
1. Velika greška je samson, on prigušuje dovod kisika i kotao cmolji. Ako ložiš na drva, kotao se mora rashajcati, a toplinu spremiti u spremnik
2. Unutar kuće, a između prostorija, ima uvijek "gubitak" i ne vidim potrebe za termostatskim!
E da, kotao cmolji - kada je slab pećikurac. Kada imamo iskusnog pećikurca onda je cmoljenje minimalno. A to znači znati odrediti koje će biti potrebe za toplinom i odokativno (pa i rukicom) 'procijeniti' drvo koje bacam u peć. A i iskusni pećikurac se zna ponekada prevariti. Pa onda nakon godina konačno složiš termofasadu na kuću i to ti onda shebe sve dosadašnje 'znanje'. Sa druge strane imam peć za centralno staru +30 godina i ne namjeravam ju mijenjati. Nove - navodno - baš i ne traju tako dugo. Prijatelji oko mene u 15 godina promijenili po 3 peći, a moja još traje i traje.... Tako da taj neprikladni samson ostaje do daljnjeg (zapravo ovo je već drugi samson na istoj peći).
E, da, spremnik..... razmišljao sam o njemu ali kako sam svaki dan doma mislim (a to je drek znati) da to i nema nekog smisla. Može se naložiti prema trenutnim potrebama - samo treba znati procijeniti koliko drveta baciti u peć. Spremnik bi bila velika investicija koja se u mojem slučaju vjerovatno ne bi nikada isplatila.
E, da, spremnik..... razmišljao sam o njemu ali kako sam svaki dan doma mislim (a to je drek znati) da to i nema nekog smisla. Može se naložiti prema trenutnim potrebama - samo treba znati procijeniti koliko drveta baciti u peć. Spremnik bi bila velika investicija koja se u mojem slučaju vjerovatno ne bi nikada isplatila.
Posljednje uređivanje od moderatora:
plus
Iskusan lik
- Tu od
- 7 Sij 2016
- Poruka
- 6,380
@Axial mogu se u večini tvojih opisa složiti s tobom. Ali imam svoje iskustvo i jasne stavove.
Totalno si u krivu po pitanju centralnog na drva i spremnika topline. Oni su radi puno razloga potrebni jedno dugom kao prst i nokat. Ne budem sad ulazio u studiozna pojašnjenja, da ne zamaram ljude.
Spremnik topline eliminira svaku potrebu "otvaranja prozora" radi uspostave normalne temperature unutar stambenih prostorija.
Ja sam bez spremnika oko 25 godina znao kroz otvorene prozore grijati bliski istok Varaždina, jer sam imao sistem bez spremnika.
Bezbroj smo puta da rashladimo sistem prisilno punili kadu s vrelom vodom i kupali djecu. (Naša kuća nije gladna topline, po tom je pitanju nedosanjani san bezbrojnim obiteljima.) Naši su se prvi centralaši ponašali komforno u našem novčaniku, ja o tome nisam ništa znao. Predimenzionirana i kriva (za etažno grijanje) peć u podrumu, bez spremnika topline, plus toga bojler 100 lit s kratkom spiralom odmah pokraj peći. Dok sam sve greške skužio, sve sam izmijenio iz temelja.
Imao sam 2011. prekrasne ljude kao savjetnike na jednom drugom forumu. Ja sam imao jasne spoznaje o problematici svojeg sistema, znao sam točno što želim, a što ne želim. Pomogli su mi "osmisliti moj današnji sistem grijanja". Sam sam jako puno eksperimentirao i istraživao. Sam sam i izvršio remont i izradu sadašnjeg našeg grijanja, sve od samogradnje spremnika zapremine 1300 lit, peći, do izvedbe zamjene za Ladomat. Na to je u roku nepunih 6 mjeseci dograđen i solarni sistem za PTV. I to sam morao sam "projektirati" jer su majstori samo blijedo gledali i kolutali očima. Jučer sam bacio oko na sate rada tog solarnog, prešlo je više od 30.000 radnih sati. Da kucnem o drvo ili čekićem sebi u glavu, ja sam sretan i zadovoljan.
Slažem se s tobom, nisu svi gazde dobri pečikurci i ja bi dodao da centralno nije baš za svakoga.
PS
Ja sam izbacio regulator zraka, tzv Samson, prije cca 10 godina i peć "kurim na punom gasu". Nemam katrana, smole, imam čisti dimnjak na svoje osobno zadovoljstvo i naših dimnjačara koji mi dolaze 2 put godišnje u kontrolu.
Totalno si u krivu po pitanju centralnog na drva i spremnika topline. Oni su radi puno razloga potrebni jedno dugom kao prst i nokat. Ne budem sad ulazio u studiozna pojašnjenja, da ne zamaram ljude.
Spremnik topline eliminira svaku potrebu "otvaranja prozora" radi uspostave normalne temperature unutar stambenih prostorija.
Ja sam bez spremnika oko 25 godina znao kroz otvorene prozore grijati bliski istok Varaždina, jer sam imao sistem bez spremnika.
Bezbroj smo puta da rashladimo sistem prisilno punili kadu s vrelom vodom i kupali djecu. (Naša kuća nije gladna topline, po tom je pitanju nedosanjani san bezbrojnim obiteljima.) Naši su se prvi centralaši ponašali komforno u našem novčaniku, ja o tome nisam ništa znao. Predimenzionirana i kriva (za etažno grijanje) peć u podrumu, bez spremnika topline, plus toga bojler 100 lit s kratkom spiralom odmah pokraj peći. Dok sam sve greške skužio, sve sam izmijenio iz temelja.
Imao sam 2011. prekrasne ljude kao savjetnike na jednom drugom forumu. Ja sam imao jasne spoznaje o problematici svojeg sistema, znao sam točno što želim, a što ne želim. Pomogli su mi "osmisliti moj današnji sistem grijanja". Sam sam jako puno eksperimentirao i istraživao. Sam sam i izvršio remont i izradu sadašnjeg našeg grijanja, sve od samogradnje spremnika zapremine 1300 lit, peći, do izvedbe zamjene za Ladomat. Na to je u roku nepunih 6 mjeseci dograđen i solarni sistem za PTV. I to sam morao sam "projektirati" jer su majstori samo blijedo gledali i kolutali očima. Jučer sam bacio oko na sate rada tog solarnog, prešlo je više od 30.000 radnih sati. Da kucnem o drvo ili čekićem sebi u glavu, ja sam sretan i zadovoljan.
Slažem se s tobom, nisu svi gazde dobri pečikurci i ja bi dodao da centralno nije baš za svakoga.
PS
Ja sam izbacio regulator zraka, tzv Samson, prije cca 10 godina i peć "kurim na punom gasu". Nemam katrana, smole, imam čisti dimnjak na svoje osobno zadovoljstvo i naših dimnjačara koji mi dolaze 2 put godišnje u kontrolu.
Posljednje uređivanje:
Baš smo o tome razgovarali i meni se termofasada neće nikada isplatiti u smislu uštede energije. Da se grijem na plin onda bi se to isplatilo, ali ovako mi je samo ugodnije ljeti a i zimi u kući.Pa ne isplati se ni termofasada (a i puno više košta)...a sad više ne znaš niti procijeniti komad drva
Rado sam i ja ponekada pročitao upise profesora za grijanje Ramazaya (mislim da je ispravan nick). Pa čak i dodao poneki komad šamota u ložište svoje stare peći (sa donjim bočnim izgaranjem), samo da nekako povećam temperature izgaranja i mogu reći da sam ugodno iznenađen sa ukupnim efektom (i jednostavnošću postupka). Moglo bi se tu svašta ali kako sam pisao ne bih se štel igrati sa pregrađivanjem svoje stare pećice dok još traje, zapravo kada čujem što je sve raja doživljavala sa ganc novim pećima nekako mi se ne da rastajati od nje, pa koliko traje. Inače bilo je tamo na FHR jako interesantnih samogradnji peći, automatika, nevjerovatno je što sve ljudi sami mogu osmisliti i napraviti.
Što se tiče akumulatora topline - kada bi išao na to riješenje onda bi morao ugraditi podosta automatike a to onda nema smisla integrirati sa ovom starom pećicom. Ima tu još jedan faktor a to su česti ispadi električne mreže, kod mene je sve složeno da radi bez struje kada (ne ako nego kada) to ustreba. I ne sa ispravljačem, nego prirodno, termosifonski. Jer i akumulator (za struju) ima neki svoj ograničeni kapacitet. Tako da samo ocjenio da automatika koju je potrebno ugraditi, podesiti i onda pomalo nadzirati nije za mene. Inače sam sklon jednostavnim riješenjima gdje god je moguće, ali da korektno obavlja posao i služi svrsi. Ugraditi ću svu tu automatiku i bolji kotao i uštedjeti koliko u odnosu na sadašnji sistem? Dva metra drva?
Čak i da idem na novi kotao siguran sam da ne bi uzeo pirolitički kotao jer on povlači za sobom sve to drugo jer samo tako ima nekog smisla. A i Ramazay je nešto spominjao da pirolize kao postupka ispod 50 kw snage teško ostvariti.
Ali zanimljivo je sve to, čovijek bi - na prvu - rekao da je loženje peći jednostavan posao, ali ako želiš i to raditi koliko toliko kako spada ima to svojih izazova.
