Evo dvije slke koje dokazuju da je razvijanje šumskog skindera napravljeno u Tomo Vinkoviću.
Slike su nešto loše rezolucije pa se ne može iščitati tekst
Ovako pišem izvorni tekst iz prospekta kojeg imam uvezi razvoja šumskog skindera (a koji je u obliku slika stavljanih u mojem prethodnom postu) koji je razvijen sredinom 80-tih i proizveden krajem 80-tih god. u Tomo Vinkovići u suradnji sa kooperantima.
Citirani tekst glasi:
PRVA ISKUSTVA
Do šezdesetih godina prošlog stoljeća privlačenje drva obavljala je skori isključivo konjska sprega i samarica. Postupno u šumu uzlaze zglobni i adaptirani poljoprivredni traktori. Zglobni traktori prvenstveno su namijenjeni za rad u oplodnom-dovršim, dok su poljoprivredni traktori radili pretežno u prorednim sječama. No pokazalo se da poljoprivredni traktori unatoč svojim priključcima, nisu učinkoviti, a oboje kategorije traktora prave znatne štete u sastojini.
NEMA PRAVIH RIJEŠENJA
Godinama su hrvatski šumari posjećivali sajmove i izložbe – gledali, učili, ali i kupovali tuđe strojeve i opremu- - a sve za rad u našim šumama. Tako je i 1985 godine jedna grupa šumara posjetila sajam šumskih strojeva i opreme. Pregledavši izloženo opet su se suočili s mnogim put već viđenim - - nijedan izložak nije proizveden u Hrvatskoj, niti je prikladan za rad u prorednim sječama. Na povratku sa sajma održan je 18. svibnja 1985. god. U Vinkovcima inicijativni sastanak sedmorice istomišljenika nezadovoljnih postojećim stanjem. U žurnoj raspravi postavljena su sljedeća pitanja:
«Dokle ćemo tako?»
«Dokle kupovati tuđe?»
«Zar i mi nemamo znanja i ponešto poduzimljivosti?»
Suglasni da nema napredak bez rizika, jednodušno su odlučili:
«Osmisliti i proizvesti traktor, tu doma, kod nas, po mjeri naših šuma i sukladno našim mogućnostima, a za ostvarenje projekta upoznati i pridobiti odlučujuće čimbenike šumarstva»
Tog trenutka bila je to hrabrost bez pokrića, ali je prevladala spoznaja:
« Bolje je učiniti i za može bit neuspjeh ispaštati i pokajati se, nego li ne učiniti ništa – i kajati se!»
DRAGOVOLJCI IZRAĐUJU IDEJNI PROJEKT
U ostvarenje ideje i izrade idejnog projekta, na istome mjestu i pod vodstvom prof. dr. Stanislava Severa, okupili su se šumarski i strojarski stručnjaci:
1.Šumarski fakultet u Zagrebu – Katedra za strojarstvo
2.Članovi komisije za mehanizaciju u iskorištavanju šuma (pri Poslovnoj zajednici za šumarstvo – Zagreb)
3.Stručnjaci proizvođača traktora i traktorskih priključaka.
Nakon nepune dvije godine definiran je i izrađen idejni projekt šumskog zglobnog traktora pod radnim naslovom «TRAKTOR X»
ODABIR PROIZVOĐAČA PROTOTIPA
Tvornica traktora «Tomo Vinković» iz Bjelovara prihvatila je i 1. travnja 1987. god ugovorena je izrada prototipa u roku do 30. lipnja 1988. u dvije varijante:
1. traktor s vitlom i
2. traktor s dizalicom i klembankom.
Poslovna zajednica za šumarstvo Zagreb – objedinila je šumska gospodarstva Hrvatske (skoro sva – osim dva), koja su prihvatila sufinancirati izradu prototipa. U suradnji s «Tvornicom traktora» - izradu dizalice i klembanka prihvatila je «Tehnomehanika» iz Marije Bistrice, a izradu vitla tvornica «Bratstvo» iz Novog Travnika.
PROTOTIP PREDSTAVLJEN ŠUMARIMA
Od početka do konačne izrade prototipa iskrsavalo je niz konstrukcijskih problema, a osobito na priključnim uređajima – vitlu, dizalici i klembanku.
Obavljeno je niz dorada, prerada, provjera i proba u radionici proizvođača, kao i na radu u šumi tijekom 1989. god.
Prototip je u oboje izvedbe prikazan šumarskoj stručnoj javnosti na radu u šumi bjelovarske Bilogore, i od iste prihvaćen kao prikladno tehničko i ekološko rješenje, te ponio novo ime «Ecotrac»
Kasnilo se prema ugovorenom roku ishoda podržavala je strpljivost. Znalci kažu da je utrošeno vrijeme od 4 god. – od ideje do izrade provjerenog i za serijsku proizvodnju upotrebljivog prototipa – prihvatljivo i za naprednije od nas.
NAŽALOST – NEMA KRILA!
Prilikom prikaza rada traktora u šumi za šumarsku javnost među ostalim je rečeno:
«Traktor je zglobni, uzak, lagan ali snažan, ne pravi previše štete u sastojini, okretan i spretan…»
Na što je netko od nazočnih dobaci «I još da leti, bio bi pravi»!
SERIJSKA PROIZVODNJA I MUKE TANTALOVE
Nakon uspješne izvedbe prototipa i njegovog prihvaćanja od strane struke, prišlo se maloserijskoj proizvodnji. – 8. prosinca 1989. god. ugovorila je Poslovna zajednica za šumarstvo, Zagreb, proizvodnju 20 traktora «Ecotrac» s Tvornicom traktora Bjelovar» i rokom isporuke do konca 1990. god. Isporuka je obavljena do konca 1992. ili s dvije godine kašnjenja. – 11. lipnja 1993. god. ugovorio je JP «Hrvatske Šume» proizvodnju nove serije od 30 traktora «Ecotrac» s Tvornicom traktora Bjelovar i rokom isporuke do konca 1993. god. Isporuka je obavljena do konca 1995. god., i opet se kasnilo pune dvije godine.
RAZLOZI KAŠNJENJA ISPORUKE
Kašnjenje je uvjetovalo ratnim neprilikama i poznatim teškoćama gospodarstva, koje su bile izrazite naročito u strojo gradnji. Unatoč trudu i zalaganju, vrsni stručnjaci «Tvornici traktora» nisu mogli bitno utjecati na nepovoljne čimbenike.
PREKID PROIZVODNJE UNATOČ DOBRE VOLJE NARUČITELJA
U vrlo teškim ratnim uvjetima, naručitelj «Hrvatske šume» strpljivo su podupirale proizvođača i iznalazile novčana sredstva za kreditiranje ugovorene ali preko svake mjere dugo iščekivanje isporuke traktora.
Unatoč svim problemima željelo se nastaviti suradnju i novim narudžbama podupirati i omogućiti poboljšanje i proširenje proizvodnog programa. Nažalost, nakon ove isporuke proizvodnja je prekinuta, jer je proizvođač zapao u nepremostive teškoće.
NAKON ŠESTOGODIŠNJE STANKE – OHRABRUJUĆA VIJEST!
Nakon što je 1995. god. prestala proizvodnja, raduje nas da se «Ecotrac» opet proizvodi, ali sada u tvornici novog proizvođača «METAL SERVIS – TAD» u Bjelovaru.
Nadamo se, ne uz sve one probleme koji su pratili prethodnog proizvođača. Ovo je i prilika da se traktor poboljša, a proizvodni program prošiti. Neophodno je uključivanje i šumskih stručnjaka u razvojno-proizvodnom programu, jer i najvrsniji strojari ne mogu «pogađati» potrebe šumarstva.
Ako proizvođač i potrošač ne zajamče, šumski rečeno, potajnost razvoja i proizvodnje – ostat će ovo samo prolazna poticajnost bez sutrašnjice!
NE TRAŽIMO KRIVCA PO SVIJETU!
Jamačno ne možemo bez uvoznih strojeva i opreme, no dokazano je da ponešto možemo i doma proizvesti prikladno za rad u našim šumama.
Poznato je da Olaf, John i Helmuth zasluženo žive u obilju ovozemaljskog blaga. No, dobrim i tržišno konkurentnim uratkom omogućimo bi se i ponekom našem Štefu da za sebe i obitelj priskrbi – barem kruha i skromnog ruha! Ne proizvodimo li u Hrvatskoj, uzaludno je kukurikanje: «kupujmo hrvatsko».
...kao kriva Drina!!!
