Hranidba stoke

[bogec]

Taj sustav sa talijanskim ljuljem i kukuruzom je intenzivan i ništ nije lošiji nego i sa drugim kulturama koje Bogec zagovara, s čijim se mišljenjem slažem. Samo onda obrok mora sadržavati i proteinska konc. krmiva (sačme ili pogače) Kulture poput graška, lucerne i djetelina jednom riječju leguminoze sadrže više bjelančevina od ljulja, a premda zvuči paradoksalno lakše je od njih napraviti kvalitetnu sjenažu i lakše je izbalansirati obrok na temelju voluminoze. Kukuruzna silaža kao energetsko krmivo dobro se upotpunjuje sa sjenažama leguminoza. Jasno paše i sa sjenažom ljulja ali ako nam je cilj npr. ostvariti 20l mlijeka i uzdržne potrebe iz voluminoze uz sjenažu ljulja i kukuruznu silažu moramo dodati nekog bjelančevinastog krmiva. Kao što ne postoji jedistven i najbolji sustav obrade tla,tak i ne postoji jedinstveni sustav hrandbe. Treba uzeti u obzir i s kojom površinom zemlje farma raspolaže, mehanizacijom, radnom snagom...

Leguminoze nisu nove kulture. Ti si Branimir z podravine pa pitaj starje ljude kak su oni nekad delali. Buš se iznenadil kakov je to bil plodored. Djeteline su v njemu bile obavezne.

dobro veliš, pošto je ljulj i kukuruz u izmjeni kultura to je isto tako intenzivni način uzgoja, bolje nego držat ljulj 5 godina dok drač ne naraste, il kukuruz pa do kukuruza prazno

nema univerzalnog obroka, moj obrok se temelji na voluminozi, a ovisno o visini proizvodnje dobiju kuncentrirani dio

o da sjenaža od leguminoza se super dade napravit, i bez inokulanata

ovo moje pisanje je bilo u smislu kako bolje gospodariti zemljom uz primjenu naknadnih i međuusjeva, jer skoro svi stočari muku muče sa zemljom, a npr siju pšenicu za prodaju zrna, ali pomaci su mizerni, tako mizerni da se tome ne čudim više jer ljudi nemaju volje ništ napravit i dolaze kod mene vidjet i onda me pitaju a šta to sve sijem kad ima smjese u dučanu i običnih livada za uzet u najam, i šta da ja velim na to pametno, ništa, šutim i dalje radim svoj posao.

što se tiče kaj su nekad sijali, rekla je moja baka da su i oni sijali sirak, perko, grahoricu i da se je to poznalo na mlječnosti, znači to što ja pričam nije ništa novo samo neka modernija verzija

 

[Branimir 105 s]

Taj sustav sa talijanskim ljuljem i kukuruzom je intenzivan i ništ nije lošiji nego i sa drugim kulturama koje Bogec zagovara, s čijim se mišljenjem slažem. Samo onda obrok mora sadržavati i proteinska konc. krmiva (sačme ili pogače) Kulture poput graška, lucerne i djetelina jednom riječju leguminoze sadrže više bjelančevina od ljulja, a premda zvuči paradoksalno lakše je od njih napraviti kvalitetnu sjenažu i lakše je izbalansirati obrok na temelju voluminoze. Kukuruzna silaža kao energetsko krmivo dobro se upotpunjuje sa sjenažama leguminoza. Jasno paše i sa sjenažom ljulja ali ako nam je cilj npr. ostvariti 20l mlijeka i uzdržne potrebe iz voluminoze uz sjenažu ljulja i kukuruznu silažu moramo dodati nekog bjelančevinastog krmiva. Kao što ne postoji jedistven i najbolji sustav obrade tla,tak i ne postoji jedinstveni sustav hrandbe. Treba uzeti u obzir i s kojom površinom zemlje farma raspolaže, mehanizacijom, radnom snagom...

Leguminoze nisu nove kulture. Ti si Branimir z podravine pa pitaj starje ljude kak su oni nekad delali. Buš se iznenadil kakov je to bil plodored. Djeteline su v njemu bile obavezne.

Bez brige znam ja kak se to delalo v Podravini bilo je nekad uz djeteline i graška, al sve je to onda išlo na malo.
I dan danas u dijelovima podravine gdje uspjeva je "detelja" važni dio plodoreda. Kod mene recimo su tla dosta kisela i djeteline i lucerna baš i ne uspjevaju. Tak da me tu najviše interesira grašak.
Koje bi se onda bjelančevinasto krmivo trebalo nadodati kukuruznoj silaži i sjenaži ljulja i u kojem omjeru bi se te komponente trebale davati u obroku :?:

 

[bogec]

bok dečki
evo i mene nisam bio na forumu nekoliko dana jer ste vidili šta sam radio s bobom.
i ja se isto pridružujem društvu što ima nesuglasica u obitelji u vezi stočerstva što da vam kažem slika govori više od 1000 riječi,
nedavno sam bio na jednoj farmi od 70-ak krava i malo sam se raspito kakva je kod njih ishrana krava,a odgovor je slijedeči:svaka krava dobije 40 kg "mješavine" sijena (dts)kukuruzne silaže(silirana krajem 7 mjeseca)i sjenaže, koncentrata(19% biodar)i šrot od kukuruza,zobi ,ječma i stočnog graška.to sve dobiju u obroku.to sve ubaci u miks prikolicu i izmiješa te im da za jesti na hranidbeni stol.
pitanje je slijedeče:da li je tako dobro praviti smjesu za krave?

sve ti ovisi kako je izvedena hranidba krava, neki imaju tako da koncentrirani dio dobiju kod mužnje, a neki daju sve skupa, uglavnom ako sastav hrane zadovoljava onda nije problem kako če se dozirati i na koji način , pogotovo putem mixerice jer krave ne mogu baš prebrat šta im paše

a to šta piše na etiketama smjesa u postocima to je mucho relativna stvar, npr soja može imat 46% proteina, ali isto tako i podosta manje ali etiketa je ista

 

[bogec]

Bez brige znam ja kak se to delalo v Podravini bilo je nekad uz djeteline i graška, al sve je to onda išlo na malo.
I dan danas u dijelovima podravine gdje uspjeva je "detelja" važni dio plodoreda. Kod mene recimo su tla dosta kisela i djeteline i lucerna baš i ne uspjevaju. Tak da me tu najviše interesira grašak.
Koje bi se onda bjelančevinasto krmivo trebalo nadodati kukuruznoj silaži i sjenaži ljulja i u kojem omjeru bi se te komponente trebale davati u obroku :?:

na moje primjeru od 100% sjenaža ljulja je 40% , sjanaža graška 30% , silaža sirka ili kukuruza 30%
to je cca moj omjer

grašak spada u među kulture a daje jako velike prinose kvalitetne hrane, i stvarno ga je lako ukomponirat

sad sve više i veliki tovljači bikova ( čitaj big bossovi) siju grašak jer im je isplativije nego neke komponente smjese

 

[Branimir 105 s]

Bez brige znam ja kak se to delalo v Podravini bilo je nekad uz djeteline i graška, al sve je to onda išlo na malo.
I dan danas u dijelovima podravine gdje uspjeva je "detelja" važni dio plodoreda. Kod mene recimo su tla dosta kisela i djeteline i lucerna baš i ne uspjevaju. Tak da me tu najviše interesira grašak.
Koje bi se onda bjelančevinasto krmivo trebalo nadodati kukuruznoj silaži i sjenaži ljulja i u kojem omjeru bi se te komponente trebale davati u obroku :?:

na moje primjeru od 100% sjenaža ljulja je 40% , sjanaža graška 30% , silaža sirka ili kukuruza 30%
to je cca moj omjer

grašak spada u među kulture a daje jako velike prinose kvalitetne hrane, i stvarno ga je lako ukomponirat

sad sve više i veliki tovljači bikova ( čitaj big bossovi) siju grašak jer im je isplativije nego neke komponente smjese

Jel je onda sirak u obroku neophodan ili se može samo sa ove tri komponente prije navedene?

 

[bogec]

Jel je onda sirak u obroku neophodan ili se može samo sa ove tri komponente prije navedene?

možeš ti grašak , kukuruz i ljulj, kak si iskombiniraš, ja kombiniram sirak i kukuruznu silažnu ovisno o ishrani, ali imam ih za cjelu godinu

mali intermezzo
ovo je mala gina, ona voli spavat i papat, stara je pola dana
Obrisan neispravan link.

 

[Čerevec]

Branimir- zemeš si tablice hranidbene vrijednosti pojedinih krmiva, tam ti pišu i potrebe krava za energijom, proteinima i mineralima. I izračunaš si obrok. Najbolje bi bilo dati krmiva na analizu i onda znaš točno s čim raspolažeš. A potvrdu dali je obrok usklađen videl buš po sadržaju uree v mleku, koja t zapravo govori i o metabolizmu svake pojedine krave. Ovak od prilike ak bi krava pojela 15kg kukuruzne silaže i 15 kg sjenaže ljulja trebala bi dobiti još jeno 0,5 kg sojine sačme i to bi bilo za jeno 15 kg mlijeka. Nemoj me držati za reč, nisem računal. Kad bi zračunal ti bi se parametri vjerovatno promenili, ali štel sem ti prikazati kaj sem mislil. Ali ak bi uz kukuruznu silažu imal sjenžu neke od leguminoza nebi trebal za za tu proizvodnju ništ dodavat od koncentrata, a krave bi možda i više pojele, ja sem naime primetil da moje rejši jedu sjenažu detelje nego ljulja. Jasno za vekšu proizvodnju od 15l dodaval bi koncentrata odnosno smesu za mlečne krave.

 

[Čerevec]

Nesem prije videl kaj je Bogec pisal- to je u biti to, samo kaj on ima i energetsku i bjelančevinastu komponentu obroka iz silaža i sjenaža. A dok nemaš širok spektar voluminoze moraš se snalaziti z koncentratima, kaj opet ponavljam nije loše, ali je malo skuplje.

 

[Branimir 105 s]

Da se vratim opet na grašak odnosno smjese. Jel ima razlike u kvaliteti sjenaže kod ozimog i jarog.
S kojom žitaricom daje sjenažu najbolje kvalitete?(ovu s 15% proteina)

 

[bogec]

Da se vratim opet na grašak odnosno smjese. Jel ima razlike u kvaliteti sjenaže kod ozimog i jarog.
S kojom žitaricom daje sjenažu najbolje kvalitete?(ovu s 15% proteina)

ima neke male razlike, ali to je u malom postotku, ova moja sjenaža sa 15% proteina je od graška maksimirskog ozimog i pšenice sana.
sa crnom zobi nisam dao na analizu jer nije bila bala otvorena

jari graškovi su uglavnom zrnaši ali imaš sad i listaša za sjenažu, ali isto tako se napravi super sjenaža i od zrnaša, tj graška vitičara

jari grašak ti dođe nešto kasnije za košnju od ozimog

a ima sjenaža graška i sa večim postotkom proteina i sa još večim prinosima, to je maksimirski rani

 

[cabage]

Nisam stočar, ali u matematiku se nešto razumijem. Koliko treba kravi krmiva za proizvodnju 20 litara mlijeka ne znam točno, čitam neke tablice, a sve to može varirati. Uglavnom koliko vidim, 40 kg sjenaže može dati 20 litara mlijeka.
Sada tu dolazi do izražaja matematika. Ako nema te sjenaže, zamolio bih bogeca da izračuna koliko treba smjese i po kojoj cijeni da se opet postigne ta litraža.
Po ovome što ja vidim kako se može proizvesti silaža kukuruza, sjenaža sudanske trave, sjenaža graška i žitarica, s koje površine ispadne koliko, dolazim do zaključka da je isplativije vjerojatno hraniti volumioznim krmivom nego smjesama.
Sad ću vam ja dati primjer koliko se može s hektara intenzinog ratarenja dobiti krme za hranidbu krava.

- stočni grašak i jećam cca 40 t sjenaže

- kukuruzna silaža 75 t

Da ne bude zabune, to je proizvodnja u jednoj godini, ne u dvije. Nakon što je pokošen i pospremljen grašak u silose, odmah je orano i sijan kukuruz.
Trošak za taj grašak i nije nešto strašan bio, 130 kg sjemena po 6,10 kn, 120 kg jećma s tavana, 600 kg sedmice i 150 kg kan. Kukuruz 75000 zrna, 400 kg 15-ica i ništa više. Rastao je ko lud po tom grašku. Mislio sam ga prihraniti, ali bilo je kišno vrijeme tjedan dana i kad sam došao na njivu s traktorom, bio je visok preko metra, tako da od te priče ništa.
I po ovim sadašnjim cijenama umjetnog gnojiva treba se zapitati nije li ipak isplativije uložiti u zemlju nego u smjesu, od koje krave mogu imati i posljedice, ako se previše dade u obrok.

 

[ŠANANA]

Bogec, imam problemčić, krave mi imaju nekak slabo mlijeko, mliječna mast i proteini pali ispod prosjeka, poludel sam, znaš kaj jedu kod mene + Camisan, kaj nepraviti, bilo je dobro dok nisu jedan mjesec imale proljev, sumljam da je to uzrok, tu bi sigurno sjenaža popravila stvar :!: :?: :scratch
I Inače jedno 2 mjeseca prek ljeta su mi imale slabo mlijeko, a kosil sam im stalno zelenu lucernu, nekaj im konstantno fali, a ja nemrem dokučit kaj!


Bil sam neki dan u Jakšiniču, ASSCO je 351 kn, kaj bi se s njim moglo postič s obzirom da jedu silažu i sjeno???

 

[bogec]

Nisam stočar, ali u matematiku se nešto razumijem. Koliko treba kravi krmiva za proizvodnju 20 litara mlijeka ne znam točno, čitam neke tablice, a sve to može varirati. Uglavnom koliko vidim, 40 kg sjenaže može dati 20 litara mlijeka.
Sada tu dolazi do izražaja matematika. Ako nema te sjenaže, zamolio bih bogeca da izračuna koliko treba smjese i po kojoj cijeni da se opet postigne ta litraža.
Po ovome što ja vidim kako se može proizvesti silaža kukuruza, sjenaža sudanske trave, sjenaža graška i žitarica, s koje površine ispadne koliko, dolazim do zaključka da je isplativije vjerojatno hraniti volumioznim krmivom nego smjesama.
Sad ću vam ja dati primjer koliko se može s hektara intenzinog ratarenja dobiti krme za hranidbu krava.
- stočni grašak i jećam cca 40 t sjenaže
- kukuruzna silaža 75 t
Da ne bude zabune, to je proizvodnja u jednoj godini, ne u dvije. Nakon što je pokošen i pospremljen grašak u silose, odmah je orano i sijan kukuruz.
Trošak za taj grašak i nije nešto strašan bio, 130 kg sjemena po 6,10 kn, 120 kg jećma s tavana, 600 kg sedmice i 150 kg kan. Kukuruz 75000 zrna, 400 kg 15-ica i ništa više. Rastao je ko lud po tom grašku. Mislio sam ga prihraniti, ali bilo je kišno vrijeme tjedan dana i kad sam došao na njivu s traktorom, bio je visok preko metra, tako da od te priče ništa.
I po ovim sadašnjim cijenama umjetnog gnojiva treba se zapitati nije li ipak isplativije uložiti u zemlju nego u smjesu, od koje krave mogu imati i posljedice, ako se previše dade u obrok.

ovako da sad ne računam na široko i dugačko, susjeda mi ima 12 krava nema sjenaže nikakve, znači zelena trava, silaža i sjeno, smjesa ju dođe mjesečno 13000kn ima vindijin silos, jebote život ima mljeka manje od mene duplo a skoro cjela mljekara ode na smjesu.
malo veči primjer susjedno selo cca 40 komada u lauf štali , 20 tona mjesečno smjese, i više jer mu je to osnova u obroku, sve mukta niko ništ ne sije

i onda kad se ja ne bunim onda su svi u čudu jer sam ja svoju hranu proizveo u velikim tonažama, cjele godine izbalansiran obrok, i ne dajem gotove novce od mljekare za smjesu

eto vidiš da su kukuruzi nakon graška super i bez prihrane

uvjek je bila voluminoza jeftinija od koncentrata i uvjek če biti, a stvarno ima se širok spektar kultura, od ugljikohidratnih do proteinskih

npr vrlo kvalitetna krma se dobije siliranjem kukuruza i cjele stabljike soje, to je tzv sendvič silaža, sve u jednom

 

[bogec]

Bogec, imam problemčić, krave mi imaju nekak slabo mlijeko, mliječna mast i proteini pali ispod prosjeka, poludel sam, znaš kaj jedu kod mene + Camisan, kaj nepraviti, bilo je dobro dok nisu jedan mjesec imale proljev, sumljam da je to uzrok, tu bi sigurno sjenaža popravila stvar :!: :?: :scratch
I Inače jedno 2 mjeseca prek ljeta su mi imale slabo mlijeko, a kosil sam im stalno zelenu lucernu, nekaj im konstantno fali, a ja nemrem dokučit kaj!
Bil sam neki dan u Jakšiniču, ASSCO je 351 kn, kaj bi se s njim moglo postič s obzirom da jedu silažu i sjeno???

fali proteinske komponenete, i pošto nešto fali sve drugo ide nizbrdo, jer lanac je jak kolko je jaka najslabija karika :!: :!: :!:
radi se o sintezi proteina, česta promjena sezonske ishrane, vručine, dovodi do smanjene sinteze proteina.

taj camisan je kolko ja znam neki jači super, nije mineralno vitaminski dodatak.

u asscu je sastav takav da uz održavanje mlječnosti visoke proizvodnje, poboljašva plodnost, i regulira sintezu proteina

slabo mljeko češ poboljšat tako da pojačaš silažu i brašno, jer ima energiju, pa čemo vidjet šta je sa proteinima

 

[ŠANANA]

To sam i mislil, brašnasti dio smo več povečali, a sad silaža, više nesmijem dati neg kaj dajem, bikovi dost maznu, lagano več vidim da nam i nje možda nebude dosta, na sjenu krave slabo daju, nika ne štima, bude napeto do 4 mjeseca ko vrag, neuznam kak budemiz tog fakin sranja isplival, bude hitno neko nabavljanje sjenaže il sva bude palo u vodu, sranje kod mene s tom hranom dok ju nemaš vremen pripremit, jeb*** škola, bila je matura i sve ostalo, ništ si nisam stigao, ubit ču se :? :? :? :x :x :x :x :x :evil: :evil: :evil:

Dođem u prvi razred s mlijekom i sad reko napokon da mi plate kak se spada, a nisam niti trepnuo evo sranja do grla!

Predprošli je mjesec bilo dobro mlijeko, stvarno krivim taj proljev prošli mjesec, vidjet ču ovaj mjesec kak bude mlijeko, pa ču donosit neke konkretnije zaključke kak daljke, samo nek bude dobro da mi plate moje, da si nabavim par bala sjenaže da prehranim to nekak!!!!KRIZA me puca!!!!!

 

[cabage]

Evo, i ja sam upravo napravio dobro djelo, koje bi moblo pomoći napose stočarima i proizvođačima kukuruza. Naime, upravo sam smazao dvije porcije kukuruznih pahuljica s mlijekom.
Pa i to spada u hranidbu stoke :lol: :lol: :lol:

 

[ŠANANA]

E pa ta sam i ja bome večerao jer nisam imal ništ drugo, zmiksal sam si žitne i čokoladne i vudri, zmazal sam se ko beba, al sam se naždrl ko stoka!!!! :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

 

[Čerevec]

Evo ja sem sad malo računal iz tog računa sem zaključila da proizvodnja smjese graška i žitarica košta 3100 kn. Na to sem nadodal trošak košnje, okretanja i baliranja ( računajuči 15bal/ral) i zišlo je 5300kn. Kad sem odbil vodu (70% u sjenaži) i na bazi 15% proteina u suhoj tvari došel sem do zaključka da 1 kg proteina iz sjenaže graška i žitarica košta 3.75 kn, dok 1kg sirovih proteina iz sojine sačme košta 10,52 kn. Kolika je cjena sojine sačme? Ja sem del 3,80 kn.

 

[bogec]

E pa ta sam i ja bome večerao jer nisam imal ništ drugo, zmiksal sam si žitne i čokoladne i vudri, zmazal sam se ko beba, al sam se naždrl ko stoka!!!! :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

slabo, slabo

ja sam se najeo graha i zelja na čušpajz i tri komada kozletine, a sad žvrndam suhe kobasice i pijem gemištec od pola litre

ja pomažem više grana poljoprivrede od jednom

šanana u prelaznom razdoblju tj kad naglo zahladni, ljudi zatvore štale i tu nastaju nepovoljni uvjeti za krave i još ako je promjena hrane evo sračke (proljev) ko bič, ne zatvaraj štalu ni kad je jako zima, nek se sve lufta

 

[ŠANANA]

Ma svakako se više splati hraniti sa voluminozom nego sa gotovom smjesom i sojom!!!!


Ovaj iz kozarevca radi tu ''jeftiniju'' verziju ishrane, siliranje kukuruza i trava u silose, ima čovjek prostora i velike silose pa može kaj hoče, radi tako jer je jeftinije, a priča se se da ju govnima do grla pa....