Hranidba stoke

[ŠANANA]

Dakle, ja tokom ljeta hranim sa zelenom masom, točnije svježom lucernom, svaki dan, a preko zimskih mjeseci jedu silažu i sjeno, to je jeko, jako loša ishrana za proizvodnju mlijeka, mislim ova zimska, lucerna preko ljeta može proči i krave se dost dobro doje.
Ali najvažnije je mješavina sjenaže, kako sam naučio od g. bogeca, e to mi je problem koji ču tek početi od prolječa savladavati, jer do sad nisam pripremio niti jednu balu sjenaže!, na moju veliku žalost, posljedice toga se debelo osječaju!

 

[bogec]

Ha dobro mislil sam da kosiš pa slike si stavio sirka na utovarki. Znači nisi pristaša zelene mase

one slike sirka u utovarki su od prošle godine , bila je manja parcela, a nisam imao ni balirku kao sada, pa smo drugi i treči otkos vozili friško doma, jer nismo imali tehničkih mogučnosti napravit drugačije, prvi otkos je bio dio u silosu
ali ove godine je sirak na podosta večim površinama , pa zadovoljava cjelogodišnje potrebe, i napravljena je sjenaža i silaža, ove godine nismo uopče kosili svežu masu

iako sirak kao svježa masa je od svih najbolji, jer se ne upari za vrijeme vručina , tako da se može dovesti doma za dva dana ili čak tri, da ne gubi na kvaliteti
sirak kao svježa masa uvjek preporučam, dok trave , lucernu i tak to ne preporučam jer se upari

ti češ imat puno krava, 50 komada, ja imam manje ali kad se priprema hrana odjednom dobije se ujednačena kvaliteta, jer se sve makne sa polja.

pazi to su sve tehnologije uzgoja kultura, načina ishrane i još puno stvari

branimir, buš ti bio jako dobar stočar, vidim pratiš kvalitetno teme, imaš kvalitetna pitanja, to cijenim

 

[Branimir 105 s]

moj stav je da krma mora biti dostatna za cjelu godinu, nisam pristaša sezonske ishrane, iz čistog razloga jer se traži vrhunska proizvodnja , a sa čestim mjenjanjem hrane i njene kvalitete i oblika primjene se krave moraju stalno prilagođavat a samim time i mikroorganizmi buraga
primjera radi, bakterije koje razgrađuju sjenažu trava , ne razgrađuju sjenažu npr graška, znači kod konzumiranja te hrane te se bekterije tek moraju razvit, kroz krači ili duži period, a onda u pravilu krave i proizvodnaj trpi, bar kod visokih proizvodnji mlijeka

Sve to stoji al nisam ja mislil na često mjenjanje hrane nego na ljetnu i zimsku hranidbu. Svojevremeno sam bio u posjeti na jednoj farmi krava u madžarskoj gdje primjenjuju upravo takvu ishranu. Normalno imaju dosta površina i rade zeleni krmni niz tako da krave hrane zelenom masom od ožujka do prvih mrazeva. Normalno da prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu i obrnuto obavljaju postepeno, Imaju odličnu proizvodnju, a u ljetnom periodu dosta uštede. Ne velim ja sad da je to dobro ili bolje od već navedenog nego da se i tako radi.

Ne stignem ja lifrat postove ko ti :blackeye Daj mi reci kak ti je onda izgledal obrok sa sirkom dok si hranio zeleno.

 

[ŠANANA]

To je po meni više starinski način, kad su nekad preko ljeta krave jele travu i sjeno, a preko zime silažu i sjeno, takav se način i meni ne sviđa, al kaj mogu kad je tak, najbolje je pripremat sjenažu cijele godine i s njome hranit krave cjele godine!

 

[Čerevec]

E Branimir daj reči kaj kaj su Madžari imali u zelenom krmnom nizu, a kaj u zimskoj ishrani?

 

[bogec]

Ne stignem ja lifrat postove ko ti :blackeye Daj mi reci kak ti je onda izgledal obrok sa sirkom dok si hranio zeleno.

pa ako oču pomoč moram i puno pisati, jer inače ne mogu pratit ni tih par tema koje pratim, a volim pomoći ako znam i umijem

ovako kad sam hranio sa sirkom u svježem stanju , sve je drugo bilo kao što sam u prijašnjim postovima nabrojao, jedino je sirka bilo manje.
sve druge komponente su bile za cjelu godinu, ljulj, grašak, silaža......

a ove godine i sirak imam za cjelu godinu, tak da je sve pospremljeno i koristi se čitavu godinu

brojao sam bale ljulja, imam bala sve do iduče zime, da uopče više ne kosim, a posijao sam još više, posijao sam još više graška, povečat ču sirak

jednu stvar sam primjetio kod sirka, osim što ga svi vole jest, telci su jako napredni, baš su bucmasti i bez brašna

za tvojih 50 krava za cjelu godinu bi bilo dovoljno cca 8 rali, tu negdje

 

[Branimir 105 s]

E Branimir daj reči kaj kaj su Madžari imali u zelenom krmnom nizu, a kaj u zimskoj ishrani?

E prijatelju da znam već bi napisal. Mi smo bili tam pred proljeće još su bili na zimskom režimu s najviše kukuruzne silaže nekakve sjenaže i pivskog tropa i koncentrata sve izmiksano u tmr. Za ljetnu smo jedva doznali i za ovaj niz pošto smo imali nekog slabog prevoditelja, a opet ovi kaj rade na farmi ne barataju latinskim.

pa ako oču pomoč moram i puno pisati, jer inače ne mogu pratit ni tih par tema koje pratim, a volim pomoći ako znam i umijem

ovako kad sam hranio sa sirkom u svježem stanju , sve je drugo bilo kao što sam u prijašnjim postovima nabrojao, jedino je sirka bilo manje.
sve druge komponente su bile za cjelu godinu, ljulj, grašak, silaža......

a ove godine i sirak imam za cjelu godinu, tak da je sve pospremljeno i koristi se čitavu godinu

brojao sam bale ljulja, imam bala sve do iduče zime, da uopče više ne kosim, a posijao sam još više, posijao sam još više graška, povečat ču sirak

jednu stvar sam primjetio kod sirka, osim što ga svi vole jest, telci su jako napredni, baš su bucmasti i bez brašna

za tvojih 50 krava za cjelu godinu bi bilo dovoljno cca 8 rali, tu negdje

Ma dobro bogec čekaj malo nemam ja još 50 krava i ko zna kad ih bum imal, viš kakvo je stanje danas se gradi i ima se para, a sutra opet ne. Kak sad stvari stoje moglo bi se dogodit da proizvodnja u šusu laktacija krene tek pred jesen na godinu tak da ima dosta vremena za pripremit se. A i direktor svemira još sve konce drži u svojim rukama tak da ćemo nove kulture uvodit dosta "postepeno".

 

[bogec]

Ma dobro bogec čekaj malo nemam ja još 50 krava i ko zna kad ih bum imal, viš kakvo je stanje danas se gradi i ima se para, a sutra opet ne. Kak sad stvari stoje moglo bi se dogodit da proizvodnja u šusu laktacija krene tek pred jesen na godinu tak da ima dosta vremena za pripremit se. A i direktor svemira još sve konce drži u svojim rukama tak da ćemo nove kulture uvodit dosta "postepeno".

vidiš ja več vidim unapred, jer gradiš štalu ,znači unapred planiraš sjetvenu strukturu.

ma lako čemo mi sa gospodarem svemira, dok se on bude bavio intergalaktičim pitanjima, ti dotle uzmi par rali u najam, nemoraš ni reč doma, ili kupi sjeme, tako češ ga metnut na gotov čin, i morat če se posijat

skupi nešto love i u akciju, moraš pokazat čvrstu odluku, i da si ti veči gospodar svemira od njega, samo ga moraš jednom nadmudrit i stvar je u tvojim rukama

 

[Branimir 105 s]

vidiš ja več vidim unapred, jer gradiš štalu ,znači unapred planiraš sjetvenu strukturu.

ma lako čemo mi sa gospodarem svemira, dok se on bude bavio intergalaktičim pitanjima, ti dotle uzmi par rali u najam, nemoraš ni reč doma, ili kupi sjeme, tako češ ga metnut na gotov čin, i morat če se posijat

skupi nešto love i u akciju, moraš pokazat čvrstu odluku, i da si ti veči gospodar svemira od njega, samo ga moraš jednom nadmudrit i stvar je u tvojim rukama

Dobro bogec dobro bude sve OK nisu stvari tak jednostavne, al nebi ja sad o tome to ćemo u temi "rješevanje obiteljskih nesuglasica na farmi krava". Velim ima još vremena morat ćemo mi osim sjetvene strukture mjenjat i cjelokupan način poslovanja kaj i nebu išlo glatko. Ne bi sad da ispadne da moj stari nije Ok ili slično, al za sve treba vremena pa ćemo se vjerojatno i na ovo uspjet prilagodit. Znaš i sam da promjene nisu jednostavne.
Al da ne duljim tema je hranidba stoke pa dečki rasturajte. Ja idem u zemlju snova 8)

 

[juxi]

vidiš ja več vidim unapred, jer gradiš štalu ,znači unapred planiraš sjetvenu strukturu.

ma lako čemo mi sa gospodarem svemira, dok se on bude bavio intergalaktičim pitanjima, ti dotle uzmi par rali u najam, nemoraš ni reč doma, ili kupi sjeme, tako češ ga metnut na gotov čin, i morat če se posijat

skupi nešto love i u akciju, moraš pokazat čvrstu odluku, i da si ti veči gospodar svemira od njega, samo ga moraš jednom nadmudrit i stvar je u tvojim rukama

Dobro bogec dobro bude sve OK nisu stvari tak jednostavne, al nebi ja sad o tome to ćemo u temi "rješevanje obiteljskih nesuglasica na farmi krava". Velim ima još vremena morat ćemo mi osim sjetvene strukture mjenjat i cjelokupan način poslovanja kaj i nebu išlo glatko. Ne bi sad da ispadne da moj stari nije Ok ili slično, al za sve treba vremena pa ćemo se vjerojatno i na ovo uspjet prilagodit. Znaš i sam da promjene nisu jednostavne.
Al da ne duljim tema je hranidba stoke pa dečki rasturajte. Ja idem u zemlju snova 8)

Vidim Branimir je u slicnoj situaciji kao i ja i upravo mi je odgovorio na nesto sto sam i ja mislio reci "rješavanje obiteljskih nesuglasica na farmi krava" a dok ja smognem snage, volje i finansija da nesto sam pokrenem meni godina prodje, sad me trenutno zima prestigla ali definitvno na proljece nesto se mora raditi po pitanju sjetve i ishrane ako se misli ozbiljno raditi na farmi, to mi je prioritet samo...

 

[ŠANANA]

Također, pridružujem se ekipi, ja s starim nemam frke, pomogne mi oko zemlje i strojeva, al ga kravice baš previše ne zanimaju i sve mi je prepustil, nego ja s mamom vodim ratove, je bi sve to malo usavršio i higijenski poboljšao, ma bi i ona, al se stalno nekaj dvoumi, budem ja dobio rat izgleda! :mrgreen:

 

[cabage]

Ovako, da ja nešto kažem, potpuno drukčije od svih vas :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:
Ja sam ove godine imao i pospremio 4 rali graška i jećma, ral sudanske trave u rolo bale, i jesenos sam posijao 2 rali boxera. Sve je to OK, dok ne shvatite da ja nemam ni jedne krave, ni jednog telca ni junice.
Bio sam kod bogeca i dok smo razgovarali o mojoj proizvodnji on i njegovi se čude kako ja sam sa ženom uspijem savladati 8 hektara povrća, gdje je sve ručni rad. E ljudi moji, ja vam imam takovu strašnu volju za posao, slično i moja žena. Vidjeli ste iz mojih postova kako izgledaju moje kulture.
Prava istina je da već dvije-tri godine razmišljamo o kupnji junica, jer nas ovaj posao na polju ubija. Moramo biti na suncu i kiši, nitko ne pita kako nam je. Prava istina je i da već dvije-tri godine ne kupimo junice jer se dvoumimo. Znam da bi mi drastično pao promet, jer pobogu, recite mi koliko mlijeka i od koliko krava moram prodati da bih recimo imao promet od 400 tisuća i više kuna, koliko imam sada.
I tako opet razmišljamo, bi ili nebi... :scratch :blackeye

 

[Čerevec]

Trebal bi imati oko 130000 l mlijeka i 26 krava, ako krave budu imale 5000l u laktaciji. Ako se misliš time baviti bolje kreni čim prije. Teško je odjedamput kupiti 30 krava. Mljekarstvo je definitivno isplativo, ali moraš biti spreman na velika ulaganja i spori obrtaj kapitala.

 

[tine]

Prava istina je da već dvije-tri godine razmišljamo o kupnji junica, jer nas ovaj posao na polju ubija. Moramo biti na suncu i kiši, nitko ne pita kako nam je. Prava istina je i da već dvije-tri godine ne kupimo junice jer se dvoumimo. Znam da bi mi drastično pao promet, jer pobogu, recite mi koliko mlijeka i od koliko krava moram prodati da bih recimo imao promet od 400 tisuća i više kuna, koliko imam sada.
I tako opet razmišljamo, bi ili nebi... :scratch :blackeye

Sigurno ti treba i u povrtlarstvu plodored.
Tu ti površine pod krmnim biljem odlično ulaze u kombinaciju.
I stajnjak i/ili gnojevka su ti poželjni za zemlju.

Ne moraš imat veliku stočarsku proizvodnju. A sa pametnim pristupom i ne visokim uloškom, može se organizirat tako, da te stočarska proizvodnja ne tereti puno u pitanju uloška rada.
Dobro je i imat malo razbijene izvore novca, pošto se može danas rentabilna kultura brzo pokazat ko gubitna.

Sigurno si i u SAD nešto video. I drugi bi. :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:
Možda pod ostalo napraviš svoju temu.

 

[juxi]

Trebal bi imati oko 130000 l mlijeka i 26 krava, ako krave budu imale 5000l u laktaciji. Ako se misliš time baviti bolje kreni čim prije. Teško je odjedamput kupiti 30 krava. Mljekarstvo je definitivno isplativo, ali moraš biti spreman na velika ulaganja i spori obrtaj kapitala.

Ovo pogotovo podvlacim i naglasim narodu, jer ovdje kod nas svi misle pravit biznis preko noci

 

[bogec]

Ovako, da ja nešto kažem, potpuno drukčije od svih vas :mrgreen: :mrgreen: :mrgreen:
Ja sam ove godine imao i pospremio 4 rali graška i jećma, ral sudanske trave u rolo bale, i jesenos sam posijao 2 rali boxera. Sve je to OK, dok ne shvatite da ja nemam ni jedne krave, ni jednog telca ni junice.
Bio sam kod bogeca i dok smo razgovarali o mojoj proizvodnji on i njegovi se čude kako ja sam sa ženom uspijem savladati 8 hektara povrća, gdje je sve ručni rad. E ljudi moji, ja vam imam takovu strašnu volju za posao, slično i moja žena. Vidjeli ste iz mojih postova kako izgledaju moje kulture.
Prava istina je da već dvije-tri godine razmišljamo o kupnji junica, jer nas ovaj posao na polju ubija. Moramo biti na suncu i kiši, nitko ne pita kako nam je. Prava istina je i da već dvije-tri godine ne kupimo junice jer se dvoumimo. Znam da bi mi drastično pao promet, jer pobogu, recite mi koliko mlijeka i od koliko krava moram prodati da bih recimo imao promet od 400 tisuća i više kuna, koliko imam sada.
I tako opet razmišljamo, bi ili nebi... :scratch :blackeye

da 8 hektara povrća ručnog rada ,je mucho mucho više rada nego sa recimo 30 krava, ali cabageovi proizvodi su savršeni

pošto sam vidio i uvidio da imaš volju, a i znanje, prihvačaš kvalitetne ideje i predloge, ti bi vrlo lako savladao tehnologiju stočarske proizvodnje, jer vidim i po pisanju da več puno znaš
a što je bitno i to jako bitno, imaš proizvodnju krme bolju od velike večine stočara, tu si več nadmašio mnoge.

moj savjet je ako bi kretao u tu proizvodnju, da si kupiš telad žensku, a ne junice, zašto baš tako :?: :!:
zato što bi imao postepeni prelazak na stočarsku proizvodnju, neke stvari bi uvidio jer bi odgajao životinju od mladosti, sve dok ne stekneš rutinu i iskustvo, a dok se to sve nebi oformilo i dalje bi imao povrčarstvo koje bi onda prelazilo u proizvodnju krmnih kultura.

poznavajuči te,išlo bi to tebi jako dobro več sad imaš hranu a nemaš ju kome dat jesti, a i super si usvojio tehnologiju brze rotacije kultura u intenzivnoj proizvodnji

 

[Branimir 105 s]

Da nastavimo temu. Ovdje se priča o premiksima, smjesama, silažama, sjenažama, krmnim kulturama, intenzivnoj proizvodnji itd...
Osobno sam prošao dosta farmi i kod nas i bližem inozemstvu i jednu sam stvar primijetio. Većina ljudi svoju proizvodnju temelje na dvije kulture kururuzu i ljulju, najviše talijanu. Procedura je jednostavna. Posije se ljulj, pokosi eventualno u jesen na proljeće jednom do dvaput, oranje, kukuruz za silažu, siliranje, opet oranje i opet ljulj.
Obrok je kukuruzna silaža i sjenaža najčešće u omjeru 2/3 : 1/3 te kupovna smjesa.
Konkretno jedna farma u Kozarevcu, Šanana će znati koja, da sad ne pišem prezimena, radi upravo tako s utroškom smjese od 4 kg dnevno postiže proizvodnju od 6500 litara mlijeka.
E sad ovo je dosta jednostavna proizvodnja, nemože se nazvati ekstenzivna i daje rezultate.
Mene sad zanima gdje tu ulaze ove, nazovimo ih nove kulture o kojima ovdje i u temi ratarstvo raspravljamo.
Nije mi sad namjera osporavati bogeca ili bilo koju stvar koju je napisao al me zanima kako, pogotovo na većim površinama (na kojim je baliranje u rolo bale nepraktično i skupo) uklopiti u plodored recimo sirak ili smjese s graškom.
Ili da preformuliram, uzevši u obzir par predhodnih postova u kojima je riječ o neslaganju generacija u pogledima na ovaj posao, kako argumentirati uvođenje "novih" kultura u plodored, ako i ove "stare" daju solidne rezultate.

 

[cika Mato]

bok dečki
evo i mene nisam bio na forumu nekoliko dana jer ste vidili šta sam radio s bobom.
i ja se isto pridružujem društvu što ima nesuglasica u obitelji u vezi stočerstva što da vam kažem slika govori više od 1000 riječi,
nedavno sam bio na jednoj farmi od 70-ak krava i malo sam se raspito kakva je kod njih ishrana krava,a odgovor je slijedeči:svaka krava dobije 40 kg "mješavine" sijena (dts)kukuruzne silaže(silirana krajem 7 mjeseca)i sjenaže, koncentrata(19% biodar)i šrot od kukuruza,zobi ,ječma i stočnog graška.to sve dobiju u obroku.to sve ubaci u miks prikolicu i izmiješa te im da za jesti na hranidbeni stol.
pitanje je slijedeče:da li je tako dobro praviti smjesu za krave?

 

[bogec]

Konkretno jedna farma u Kozarevcu, Šanana će znati koja, da sad ne pišem prezimena, radi upravo tako s utroškom smjese od 4 kg dnevno postiže proizvodnju od 6500 litara mlijeka.
E sad ovo je dosta jednostavna proizvodnja, nemože se nazvati ekstenzivna i daje rezultate.
Mene sad zanima gdje tu ulaze ove, nazovimo ih nove kulture o kojima ovdje i u temi ratarstvo raspravljamo.
Nije mi sad namjera osporavati bogeca ili bilo koju stvar koju je napisao al me zanima kako, pogotovo na većim površinama (na kojim je baliranje u rolo bale nepraktično i skupo) uklopiti u plodored recimo sirak ili smjese s graškom.
Ili da preformuliram, uzevši u obzir par predhodnih postova u kojima je riječ o neslaganju generacija u pogledima na ovaj posao, kako argumentirati uvođenje "novih" kultura u plodored, ako i ove "stare" daju solidne rezultate.

znam ja koja je to farma, jako dobro znam, a taj utrošak smjese je prosječni utrošak po grlu, jer krava koja doji u punoj laktaciji dobije oko 15kg dnevno, a ona pri suhostaju pol kile pa se dobije prosjek na ukupnom broju grla

jako je jednostavno uklopiti sirak i grašak u plodored, evo jednog primjera za jednu parcelu u jesen grašak, pokosiš, ide kukuruz, posiliraš, ide ljulj, pokosiš 2 puta ide sirak, ili grašak pa sirak pa ljulj pa kukuruz, pa jećam pa sirak, pa grašak, pa kukuruzi...............
nisu sve kulture na polju glavne kulture, tu su međuusjevi, naknadni usjevi i postrni usjevi

ako je baliranje nekom nepraktično, metne u silose, evo cabage je večinom metao sve u silose, isto i zoran

to što si vidio na farmama kod nas večinom su starije generacije one koje šefuju i određuju šta če se radit i sijat, e sad ta smjesa, to je najlakši dio i najskuplji, zapamti najskuplji, e tu npr grašak zamjenjuje kao voluminozna krma veliki dio proteina soje, sirak kao kultura je 100 puta konkurentnija od kukuruza i polako u svijetu zauzima mu mjesto, sve u svemu u intenzivnoj poljoprivredi nikad zemlja nije prazna, uvjek se sije, samo treba poznavat znamenitosti biljke

evo bio sam kod maria ljetos, i veli mi njegov tata da ima super kukuruze posijane po grašku, i je istina je, isto tako cabage može potvrdit kolko se može love okrenut na jednom polju sa intenzivnom proizvodnjom u kojem su bile sadržane kulture grašak i sirak

što se tiče izmjene ljulj i kukuruz, tu nema plodoreda, to se zove ponovljeni uzgoj, ljulj uvjek dolazi na isti sloj, a kad preorete kukuruz dolazi opet na isti sloj, tu polifagni štetnici - žičnjaci mogu prouzročit velike štete, a dolazi i do akumulacije djelatnih tvari od prskanja jer se stalno radi jedno te isto, to može proč godinu dvije ali oprezno sa ponovljenim uzgojom

evo neke karakterisitke sirka, potrebe za oborinama su oko 400mm kiše, a svud kod nas ima više, ako stuče led opet raste, širok raspon primjene od pola metra do preko 2 metra, ima više proteina od kukruza, tlo ostavlja u sipkom stanju
grašak, sjenaža graška i žitarica (moja) sadrži u suhoj tvari 15%proteina, znači tri kile moje suhe tvari zamjenjuje kilu suhe tvari soje, tu je več razlika, ako se radi bakterizacija grašak ostvalja u tlu dušik i to znatne količine..........

kod mene krave dobiju sjenažu ljulja, sjenažu graška i žitarica, silažu sirka a smjesu ne kupujem, super ne kupujem, bakterije u vitaminima rade svoje, i možda zato imam največu mlječnost po kravi, imam iskustvo da to izbalansiram i da iz krave izvučem dobit a da ona ostane u perfektnom stanju

još nešto u prilog grašku i sirku, svi se sječaju prošlogodišnje suše, svi jadikovali i kukali, svi osim mene, ja sam za stoku imao višak hrane, jer je grašak došao u normalnim uvjetima i super prinos, a sirak je uživao u suši.
onaj ko je išao samo na ljulj i kukuruz, još je na ljulju nakupio, ali kukuruzi su bili podosta loši kod večine, a opetr kod mene super kukuruzi makar sađeni po grašku jedan dio jer ih je držao dušik koji je ostavio grašak

al da sad ne duljim o svemu, ovdje pišem godinu i nešto sitnog, uvjek nastojim pomoči ljudima, pokazat što znam, to vam je lakši put od mojeg, kad sam sijao sirak a nikad ga nisam vidio a sad imam drugi prinos u svijetu, sve se može kad se hoče

 

[Čerevec]

Taj sustav sa talijanskim ljuljem i kukuruzom je intenzivan i ništ nije lošiji nego i sa drugim kulturama koje Bogec zagovara, s čijim se mišljenjem slažem. Samo onda obrok mora sadržavati i proteinska konc. krmiva (sačme ili pogače) Kulture poput graška, lucerne i djetelina jednom riječju leguminoze sadrže više bjelančevina od ljulja, a premda zvuči paradoksalno lakše je od njih napraviti kvalitetnu sjenažu i lakše je izbalansirati obrok na temelju voluminoze. Kukuruzna silaža kao energetsko krmivo dobro se upotpunjuje sa sjenažama leguminoza. Jasno paše i sa sjenažom ljulja ali ako nam je cilj npr. ostvariti 20l mlijeka i uzdržne potrebe iz voluminoze uz sjenažu ljulja i kukuruznu silažu moramo dodati nekog bjelančevinastog krmiva. Kao što ne postoji jedistven i najbolji sustav obrade tla,tak i ne postoji jedinstveni sustav hrandbe. Treba uzeti u obzir i s kojom površinom zemlje farma raspolaže, mehanizacijom, radnom snagom...

Leguminoze nisu nove kulture. Ti si Branimir z podravine pa pitaj starje ljude kak su oni nekad delali. Buš se iznenadil kakov je to bil plodored. Djeteline su v njemu bile obavezne.