Relativno sam nov u stocarstvu pa mi trebaju savjet sta i kako dalje. Kako sam po truci zavrsio tehnicki orjentiran faks biologija mi je problem. Pomaze mi malo znanje engleskog jer na internetu dosta toga moze da se nadje ali opet morate da imate neku osnovu o onome sto trazite.
Zivim u VU srijemskoj zupaniji, izmedju Vukovara i Vinkovaca(nesto blize Vukovaru). Momentalno hranim krave sa sijenom lucerne , kosenje je kod pocetka cvatnje lucerne i srotom u kojem je jecam i kukuruz u 50-5o zapreminskom omjeru, kako je ove godine u mom kraju jecam dobro rodio za razliku od kukuruza koji ima puno manji hektolitar, konkretno jecma sam imao po jutru blizu 4tone dok kukuruza manje od 4t ali je prakticno suh(pocetak grupe FAO 600 i kraj FAO500).
Dodajem u srot camisan kao vitaminsko mineralnu smijesu i nemam neke zamjerke na camisan.
Takodje proizvodnja jecma je jeftina bacam 150kg NPK tri petnajstice i nista vise i jedno prskanje od korova ako je potrebno i na oko tri jutra je bilo 12 tona (izmjereno na vagi), s tim da je ozimog bilo nesto vise od jutra , dvoredni jecam ,pivski, ozimi je bio sa tavana a jari sjemenski.
Kukuruz je puno skuplji za proizvodnju, skupo sjeme, dva prskanja prije nicanja oko 150kn po jutru i poslije motivel turbo oko 350 do 400 kn po jutru i oko 150 kg vise umjetnog gnojiva, vrlo nepovoljna godina susa i stres, motivel i cambio je imao negativno dejstvo na kukuruz a ambrozija i sirak su samo "okrznuti" zbog suse i visokih temperatura.
Momentalno muzem 6 krava simentalskih i krizanih simentalac crveni holstajn , neke su junice, neke krave druga laktacija , dvije treca laktacija jedna ima samo 7 litara mlijeka na dan, namuzem momentalno oko 120 litara mlijeka, zadnja analiza 4,25 masnoce i 3,68proteina prvi razred.
Nemojte mi samo predlagati da sijem grasak jer to su ovdije pokusali i to je vrlo neslavno propalo, zadnjih godina su ovdje ljeti suse i nema kise cak i kukuruz trpi, samo suncokret u zadnje dvije godine dobro rodi i to francuske sorte, sorte suncokreta od proizvodjaca pionir isto su pusiona i niko ih ovdije skoro vise ne sije razlika idu cak i do jedne tone po jutru manje , to je iz vlastitog iskustva prosle godine sa jedne parcele sam imao pionirovog suncokreta oko 1400kg po jutru dok je NK Brio(francuski) na jednoj parceli rodio 2400kg po jutru svaki gnojen sa 150kg tri petnajstice i nista vise i prskanje koje nije bas jeftino, ove godine prosjek je bio oko 2100kg po jutru za NK Brio, samo sam njega sijao(plodored je u pitanju , prosle godine se pojavila kukuruzna zlatica i bile su prve stete na kukuruzu a ove godine ko nije postovao plodored mogao je samo da zaore kukuruz).
Nesto sam citao da postoje vrste proteinskog suncokreta koji se silira zajedno sa kukuruzom ali s tim da suncokret mora da se silira prije cvetanja, a parcela mora da bude sijana pola-pola suncokret i kukuruz sto prakticno izgleda kao nemoguca misija da se pogodi da obe kulture budu siliranje isti dan a da budu u idealnom momentu obe za siliranje, silo kombajnom se vozi u krug jedan red kukuruza jedan tog proteinskog suncokreta. Takodje ne znam gdje bi nabavio ni sjeme tog suncokreta za silazu, tako da to opada.
Kukuruzna silaza isto je nuzno zlo tako da to ostaje ako ne bude dovoljno sijena lucerne (imam betonsko armirani silos za silazu kukuruza u stabljici star vise od 30 godina) ali se to godinama ne koristi i jako slabo ovdje neko i silira kukuruz u stabljici ko proizvodi mlijeko).
Sjenaze isto tako otpada jer nemam rolo balirku niti omatac a takodje i manipulacija sa tim balama je problem nemam prednji utovarivac , takodje i trave nisu neko rjesenje zbog susa koje su ovdije ljeti zadnjih godina ,ljulj nije ni rastao prosle godine zbog suse a takodje i trave se slabo ovdije siju nekako je najbolja lucerna zbog dubokog korijena i dobrog iskoristenja hranjivih sastojaka koje su sprane zimi u dublje slojeve koje kukuruz i ostale kulture nemogu da iskoriste zbog pliceg korjena ,a i ovdje dobro uspijeva zbog zemljista.
Mislio sam na soju kao dodatak srotu, prinos soje ne bi trebao da bude manji od 1500kg po jutru zrna soje, ima relativno male zahtjeve sto se tice umjetne gnojidbe kao i jecam a postoje i jako dobri translokacijski herbicidi za prskanje soje od korova(Pulsar 40) a i napravio bi kotao za tostiranje soje ako bi to popravilo "krvnu" sliku u proizvodnji mlijeka.
Takodje ako neko moze da mi da neke informacije o ekstrudiranju soje odnosno o dimenzijama spirale ili fotke uredjaja, a kako prijatelj ima relativno dobru radionu sa nekoliko glodalica i tokarskim strojem izradio bi mi free spiralu i cilindar, nasao sam da u srbiji proizvodi mala privreda ekstrudere za soju manjeg kapaciteta oko 100kg na sat, motor za pogon je oko 7,5kW, ali opet na internetu se vrte podaci da je bolje tostiranje(przenje) soje jer ostaje manje stetnih alkaloida u soji.
Ispricavam se sto je post malo konfuzan
, ako neko ima nesto da kaze samo neka kaze, slusam.
