To bi možda i stajalo kada bi mogao kupiti (na primjer) jednorednu sijačicu za kukuruz ili kada bi se proizvodili mikro kombajni...... (da, proizvodili su se ali cijena eksploatacije u odnosu na učinak je prevelika, pa se sada prodaju uglavnom veliki kombajni). Tome bi se možda moglo doskočiti rentanjem strojeva ili strojnim prstenom ali svi znamo kako je to u sezoni kada se treba obaviti posao na vrijeme. A onda ima ljudi koji baš, hm, i ne paze na strojeve pa se baš toj ekipi strojevi 'stalno kvare'. Kud ćeš sa takvima u strojni prsten? Možeš uzeti uslugu određenih operacija ali kvaliteta usluge jako ovisi o onome tko ju daje. I usluga se obično svodi na to da se što prije odradi pa da se ide raditi negdje dalje, bez obzira na kvalitetu (jer sezona je uvijek kratka).Meni nikad nije bila jasna kallkulacija da ako se vise zemlje radi onda se isplati. Profit se, a i minus se racuna vrlo jednostvno. Zarada ili minus po jedinici povrsine je isti na 10 i na 100 hektara
Ovo ti je odgovor, koji vrijedi jednako za nove i rabljene:Ali zato postoje i novi i rabljeni strojevi. Pa kako se tko uklopi
Sve u svemu praksa je pokazala da se koliko-toliko efikasno strojevi mogu iskoristiti tek od neke površine. I tu onda dolazimo da nekih površina koje su minimalno optimalne za posao.
Istina..ja u troškove proizvodnje OPG-a uračunavam sve ono što imam dodatno a ne bih imao da nemam opg. U troškove po hektru računam i doprinose, i knjigovođu, i registraciju strojeva, i gorivo auta i gorivo za obilaske njiva i troškove printanja/kopiranja pa do lampi u halama...nađe se tu jako puno stavki...kad bi krenili pisati sami sebi iznenadili bi se. Računam i po kratkoročnim/jednogodišnjim troškovima i dugoročnim npr guma mi je dugoročni trošak...ne mogu gumu ili npr generalku motora ili neki veći kvar računat u trošak za samo tu godinu 🤷♂️Drugi je par rukava da mnogi uopće ne znaju izračunati sve realne troškove koje imaju u proizvodnji, pa misle kako su profitabilni, a kada treba kupiti gume za traktor - onda se zgledaju..... Tema izračuna troškova proizvodnje mogla bi biti zanimljivo štivo.
Idu na veći obrt novca. Nije isto 5% zarade na 10tis eura i 5% zarade na 100tis eura. +druge pogodnosti, npr dobiju veći popust kod kupnje repromaterijala zbog količine, pa veće šanse za EU fondove itd. Ali ja kažem to ti je sve na mostu si dobio na ćupriji izgubio. Smatram da s obzirom na kompletnu trenutnu situaciju (od zemljišta pa do administracije) u Hr.poljoprivredi na 50ha možeš imat dosta veći postotak povrata uloženog novca nego na 100-150ha...Mogu i ovi sa 100+ ali za to im fali radne snage, jer 'nemoguće' je da 1 čovjek efektivno obrađuje (pod obrađuje ne mislim samo na onaj dio posla na njivi) 100ha i više.Meni nikad nije bila jasna kallkulacija da ako se vise zemlje radi onda se isplati. Profit se, a i minus se racuna vrlo jednostvno. Zarada ili minus po jedinici povrsine je isti na 10 i na 100 hektara