johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
Hajde @željac da probamo riješiti enigmu koja te muči.
Ovako su mene u školi učili,ali ja sam zadnji puta u školsku klupu kada se o tome govorilo sjela prije trideset i dvije godine,pa možda informacoje i neće biti najsviježije.
Krumpir se po roditeljskoj liniji svrstava u nekoliko kategorija - ona prva,super elita se dobiva sjetvom sjemena koje se uzima sa izolirane biljke jer je krumpir stranooplodna biljka i krišanjem dviju sorata dobiva se potomstvo sa puno različitih karakteristika.Ajmo te kerefeke preskočiti i reći - sjetvom sjemena dobivamo super elitu.Ona se dalje,u sljedećoj generaciji,ili proizvofnoj godini umnožava kao sjemenski materijal za dobivanje sjemenskog materijala za daljnje umnožavanje.I ta elita koja se uvjetno dobije - ako je sve u redu - nema bolesti koje bi je bacile u kategoriju niže - se opet slijedeće sezone koristi za umnožavanje sjemenskog materijala.Sadnjom elite dobivamo sjeme "A" kategorije,ilitiga "original"koji se koristi za merkantilnu proizvodnju.Sva daljnja umnožavanja donose karegoriju niže, generacije koje nisu daleko od svojstava matične biljke,ali sa sve većim postotkom bolestima zaraženih biljaka.Ili novih roditeljskih gomolja.To je osnovni problem,i to se naziva izrođenost sorte - očituje se značajno smanjenim prinosom u odnosu na genetski potencijal sorte,
Sjemenski se krumpir običo sadi na višim nadmorskim visinama jer su tamo uvjeti za pojavu razvoj bolesti znatno lošiji pa su bikjke zdravije.Sadi se ko i merkantia - kada vremenske prilike dozvoljavaju,a vegetacija se završava prije fiziološke zriobe desikacijom cime - kada je većina gomolja iznad promjera 28 mm,a oni najkrupniji ispod 60.To su kalibraže koje prolaze u prometu sjemenskom robom - sve iznad je merkantila i po takvoj se cijeni prodaje pa je neisplativo puštati biljku u fiziološku zrelost.
Ne vadi se odmah po desikaciji,potrebno je još tridesetak dana da se kožica gomolja ustabili kako nebi bio mehaničkih oštečenja prilikom vađenja i da bi se sačuvala skladišna izdržljivost gomolja.
O gnojidbi neznam šta reći,idemo nekom logikom - kraća vegetacija,manji prinosi,manje potrebnih hranjiva,ali sva u kratkom momentu.Nešto za povećanu mogučnost boljeg i izdašnijeg zametanja - cink u ranom stadiju rasta,u startu sav dušik,možda tek nešto malo u fazi nagrtanja.
I da,veličinu gomolja i momenat za desikaciju treba odrediti vizuelnim pregledom.A kako bi drugačije?
Ovako su mene u školi učili,ali ja sam zadnji puta u školsku klupu kada se o tome govorilo sjela prije trideset i dvije godine,pa možda informacoje i neće biti najsviježije.
Krumpir se po roditeljskoj liniji svrstava u nekoliko kategorija - ona prva,super elita se dobiva sjetvom sjemena koje se uzima sa izolirane biljke jer je krumpir stranooplodna biljka i krišanjem dviju sorata dobiva se potomstvo sa puno različitih karakteristika.Ajmo te kerefeke preskočiti i reći - sjetvom sjemena dobivamo super elitu.Ona se dalje,u sljedećoj generaciji,ili proizvofnoj godini umnožava kao sjemenski materijal za dobivanje sjemenskog materijala za daljnje umnožavanje.I ta elita koja se uvjetno dobije - ako je sve u redu - nema bolesti koje bi je bacile u kategoriju niže - se opet slijedeće sezone koristi za umnožavanje sjemenskog materijala.Sadnjom elite dobivamo sjeme "A" kategorije,ilitiga "original"koji se koristi za merkantilnu proizvodnju.Sva daljnja umnožavanja donose karegoriju niže, generacije koje nisu daleko od svojstava matične biljke,ali sa sve većim postotkom bolestima zaraženih biljaka.Ili novih roditeljskih gomolja.To je osnovni problem,i to se naziva izrođenost sorte - očituje se značajno smanjenim prinosom u odnosu na genetski potencijal sorte,
Sjemenski se krumpir običo sadi na višim nadmorskim visinama jer su tamo uvjeti za pojavu razvoj bolesti znatno lošiji pa su bikjke zdravije.Sadi se ko i merkantia - kada vremenske prilike dozvoljavaju,a vegetacija se završava prije fiziološke zriobe desikacijom cime - kada je većina gomolja iznad promjera 28 mm,a oni najkrupniji ispod 60.To su kalibraže koje prolaze u prometu sjemenskom robom - sve iznad je merkantila i po takvoj se cijeni prodaje pa je neisplativo puštati biljku u fiziološku zrelost.
Ne vadi se odmah po desikaciji,potrebno je još tridesetak dana da se kožica gomolja ustabili kako nebi bio mehaničkih oštečenja prilikom vađenja i da bi se sačuvala skladišna izdržljivost gomolja.
O gnojidbi neznam šta reći,idemo nekom logikom - kraća vegetacija,manji prinosi,manje potrebnih hranjiva,ali sva u kratkom momentu.Nešto za povećanu mogučnost boljeg i izdašnijeg zametanja - cink u ranom stadiju rasta,u startu sav dušik,možda tek nešto malo u fazi nagrtanja.
I da,veličinu gomolja i momenat za desikaciju treba odrediti vizuelnim pregledom.A kako bi drugačije?