Krumpir

[siki]

Jel vadi tko mladi krumpir u kontinentu? Hvala.

Prije pola sata sam išao psa prošetat po njivama da se istrči i vidio ljude da vade krumpir.

 

[johabica]

Jel vadi tko mladi krumpir u kontinentu? Hvala.

U mome kraju ne.A ima više razloga.Jedan od njih je što bi se sadnja morala napraviti u sedmom mjesecu kada su zbog visoke temperature tla uvjeti za formiranje gomolja veoma nepovoljni,pa se događa da se stolone,umjesto da formiraju gomolje,pretvaraju u lateralne stabljike i izlaze iz zemlje stvarajuči cimu. Ako uz to nemaš mogučnost navodnjavanja velika je mogučnost da će trud biti uzaludan.To ne znači da sadnja u nekim godinama neće biti uspješna,poklopi li se neka temperaturno i oborinski prosječna godina.

 

[Kontam]

Johabica a što se danas u povrću radi bez navodnjavanja? Neću raditi ako ne mogu navodnjavati. A ako bi navodnjavao jel bi se dalo skemijat što god? Kontao sam ali ne znam da li je izvodivo poslije šečerca ili ranog kupca lupiti krumpir, jel može?

Siki to te ja pitam Znači neko ima finu paru za zaraditi Recimo da je puterica 7 kn/glavica!!! Mladi krumpir bi išao kao lud za 5 kn/kg.

 

[siki]

Johabica a što se danas u povrću radi bez navodnjavanja? Neću raditi ako ne mogu navodnjavati. A ako bi navodnjavao jel bi se dalo skemijat što god? Kontao sam ali ne znam da li je izvodivo poslije šečerca ili ranog kupca lupiti krumpir, jel može?

Siki to te ja pitam Znači neko ima finu paru za zaraditi Recimo da je puterica 7 kn/glavica!!! Mladi krumpir bi išao kao lud za 5 kn/kg.

Eno ih još na njivi još uvjek vade mislim da imaju oko dva jutra.

 

[johabica]

Johabica a što se danas u povrću radi bez navodnjavanja? Neću raditi ako ne mogu navodnjavati. A ako bi navodnjavao jel bi se dalo skemijat što god? Kontao sam ali ne znam da li je izvodivo poslije šečerca ili ranog kupca lupiti krumpir, jel može?

Siki to te ja pitam Znači neko ima finu paru za zaraditi Recimo da je puterica 7 kn/glavica!!! Mladi krumpir bi išao kao lud za 5 kn/kg.

Sve se može ako se hoće i ako si spreman na rizik eventualnog neuspjeha.Obično je teško,pogotovo ako nemaš uvjeta, sačuvati sadni materijal do sedmog mjeseca jer klica živi i crpi gomolj.Bilo bi moguće ako se nalazi u kontroliranim uvjetima.Ranija sadnja se ne isplati jer rod dolazi prerano u berbu,pa se gubi smisao proizvodnje.Zato se u terminu sedmog mjeseca uzima kao sadni materijal sitna kalibraža izvađenog ranog krumpira.Ona je ionako sklona puštanju klica u uvjetima visokih ljetnih temperatura.Najbolje je ,kao i u normalnom terminu proizvodnje,gomolje stavit na naklijavanje u drvene ili plastične sanduke-mi radimo sa sanducima od grožđa.To znaš,ali da svejedno kažem,time dobijaš ujednačeni razvoj klica i osigurano jednolično nicanje i zadovoljavajući ujednačeni sklop.Ono na što moraš paziti je da se sadni materijal uzme od "O" kategorije,ili najmanje "R1"Na modifikaciju i izrođivanje su pogotovo sklone rane sorte, pa u F3 ili F4 generaciji dolazi do naglog pada karakteristika sorte i visine uroda,a baš su ti one potrebne za jesensku proizvodnju.Uzmeš li sortu duge vegetacije može se dogoditi u slučaju ranog mraza da se rast gomolja prerano prekine i izostane zadovoljavajući prinos.
Ako se odlučiš slijedeće godine za eksperiment,sadnju planiraj u drugoj polovici sedmog mjeseca kako bi se omogučilo formiranje gomolja u vrijeme kada temperatura tla počinje padati.Time dobivaš veću mogučnost formiranja većeg broja gomolja po sadnome mjestu.

 

[siki]

Jedno pitanje za proizvođače krumpira prije svega za Johabicu. Krumpir koji je sad izvađen sađen je početkom petog mjeseca dali je on i koliko izgubio na svojoj vrednosti kao sjemenski budući da je bio predugo u zemlji.

 

[johabica]

Jedno pitanje za proizvođače krumpira prije svega za Johabicu. Krumpir koji je sad izvađen sađen je početkom petog mjeseca dali je on i koliko izgubio na svojoj vrednosti kao sjemenski budući da je bio predugo u zemlji.

Time što je bio predugo u zemlji nije izgubio baš ništa,nego samo dobio.Produžila mu se dormantnost pa će kasnije krenuti sa klijanjem i ima veće šanse da klije ravnomjerno-to znači da se istovremeno aktiviraju sva oka,ili da neka,kao što se često događa -ne ostanu uspavana,čime se smanjuje broj stabljika po biljci,a time i mogući prinos.Problem bi bio da je došlo do retrovegetacije,pa da su gomolji u zemlji počeli puštati klice,što najčešće završava izlaskom iz zemlje,tj,nicanjem i stvaranjem cime.Takvi gomolji onda nisu pogodni za saditi.To se najčešće događa za veoma sušnih i toplih godina,kada nakon dugutrajnog perioda bez vlage slijedi period kišnih dana,sa povišenom temperaturom.Neke su sorte veoma osjetljive na to-poput Agrie-a neke ne reagiraju.
Ako ti je krumpirište bilo reletivno zdravo,i ako si barem zadnju zaštitu napravio bakrom(što je važno zato da se patogeni dolaskom kišnih dana ispiranjem ne prenose na gomolje u zemliji i omoguče zarazu),slobodno posadi to štp imaš.F1 i F2 generacija su još uvijek dovoljnog potencijala rodnosti da prinosom opravdaju sadnju.Ako i nisi nasad pri kaju štitio bakrom ove godine to ne bi trebao biti problem jer je godina bila vruća i suha.Veće je probleme radila alternarija za koju su ovo bili idealni uvjeti(kada se vlaga podigla na kritičnu visinu),jer se ona najbolje razvija u vremenu visokih temperatura i niske vlage.

 

[siki]

Johabica puno hvala na odgovoru. Ovo nije moj krumpir već mi čovjek hoće prodat sjeme a ja sam zainteresiran pošto je on sadio orginalno sjeme a ima belarosu marabelu i još neki mene zanima belarosa a i marabela nije loša neznam u kakvom je stanju bio kad je vađen a to je bilo neki dan pa ću vjerovatno reskirat pa šta bude.

 

[johabica]

Dobre su to sorte.Belarosa je izrazito krupna srednjerana sorta,a Marabel formira veliki broj gomolja sitnije ili srednje kalibraže,ali lijepog,glatkog oblika.Daš li mu u slučaju suše vode,ne može biti greške.Ako sve odradiš kako treba.
Nema potrebe zahvaljivati,moj je stav-ako se može pomoći-pomoći će se.

 

[siki]

Ono što se nauči u djetinjstvu to ostaje za cjeli život.
Ovo sve mi puno pomaže sadio sam marabelu znam da hoće da usitni ali bome ima i lijepi krupni komada a belarosu do sada nisam sadio i idem probat.

 

[care]

Drage kolege i ja spremam zemljiste za krompir na proljece sad sam navezao oko 20T ovcijeg djubra na 1/2ha ali me snijeg zeznuo pa nisam izorao ali budem za 3-4 dana i to odradio,struktura zemljista je svakakva a najvise je porozno tlo.E sad nisam u dogovoru sa bogom da znam hoce li biti kise ili ne.Interesuje me sta sijati od kasnih sorta crveni i bijeli.Covijek me nagovara na dezire i jos neku sortu bijeloga ali nisam zapamtio kako se zove.Sta vi predlazete i dal da jos nagnojim jer stajnjaka ovcijeg imam jos toliko samo se bojim da nebih kakvih korovcina navukao previse u zemlju.Posto je tolika koicina stajnjaka na njivi dal je potrebna prihrana nakon sadnje i scime,za folijarno neznam sta bi odradio.Koliko je ustvari potrebno sijemenskoga krompira ok znam da zavisi od kalibraze ali bar okvirno mi napisite.Hvala unapred.

 

[johabica]

Evo krumpiraši,bila sam jučer u Kauflandu i shvatila zašto mi koji radimo nečemo nikada imati para-nemamo ideja.Ili mozga?Ili je u pitanju samo nemogučnost sprječavanja onih koji zarađuju na našoj muci da nas pređu ko zadnje idiote.Radi se o ovome-vidim na odjelu povrća,uz krumpir u rinfuzi,pa pakiran po različitim kilažama i pakiranje od kilu i stodvadesetpet grama,iliti 1,150 kg po cileni od 5,99 kn.Ili 5kn za kilu.I to ne bi bilo nešto baš i previše neobično,jer smo već na svašta navikli,da u mome selu,centru proizvodnje krumpira u Hr. otkupna cijena nije 1,40.kn/kg.Onoga normalnoga,krupnoga.A otkupljuje se i onaj ispod kalibraže normalnog otkupa,iliti sitni,čak i ispod kalibraže sadnje,po 40 lipa za kg.E,takav sitni,za sadnju,čak i onaj koji ostaje za hraniti svinje(zapravo nema u vrečici ničega iznad promjera 38,a svi koji sade znaju o čemu govorim,košta 1,250 gr. 6 kn.Proizvod hrvatski,pakirnica hrvatska,sorta uobičajena,samo piše na deklaraciji da krumpir ne treba guliti,ili bi to značilo da se proizvod tretira kao posebna namjena.Da, da ne zaboravim,sorta je Cambera,uveliko rasprostranjena u proizvodnji,i nitko je u otkupu ne plača više od uobičajene cijene za sve druge sorte.Niti na bilo koji drugi način drugačije tretira.Ali eto,pakirničaru je lijepo palo na pamet kako od kupca napraviti idiota,što naravno ne može bez distributera,jer ni on nije toliko glup da ne vidi u kojem grmu leži zec i da ne uzme svoju krišku,domačicama je servirana fora za neguljenje,a,uostalom,samo bi idiotu palo na pamet ići guliti četerdeset krumpira u jednoj kili,pa kada ih oguliš ostane ti četerdeset deka za pojesti,ako i toliko.
Tako se fino uz malo mozganja napravi recept kako iz ničega i na tuđemu zaraditi deset puta više od onoga tko radi.I tko onda kaže da hrvati neće izači iz krize.Pa vidi,kako ima nekih pametnih.Mi budale se samo moramo ugledati na njih.

 

[bobostar]

Evo krumpiraši,bila sam jučer u Kauflandu i shvatila zašto mi koji radimo nečemo nikada imati para-nemamo ideja.Ili mozga?Ili je u pitanju samo nemogučnost sprječavanja onih koji zarađuju na našoj muci da nas pređu ko zadnje idiote.Radi se o ovome-vidim na odjelu povrća,uz krumpir u rinfuzi,pa pakiran po različitim kilažama i pakiranje od kilu i stodvadesetpet grama,iliti 1,150 kg po cileni od 5,99 kn.Ili 5kn za kilu.I to ne bi bilo nešto baš i previše neobično,jer smo već na svašta navikli,da u mome selu,centru proizvodnje krumpira u Hr. otkupna cijena nije 1,40.kn/kg.Onoga normalnoga,krupnoga.A otkupljuje se i onaj ispod kalibraže normalnog otkupa,iliti sitni,čak i ispod kalibraže sadnje,po 40 lipa za kg.E,takav sitni,za sadnju,čak i onaj koji ostaje za hraniti svinje(zapravo nema u vrečici ničega iznad promjera 38,a svi koji sade znaju o čemu govorim,košta 1,250 gr. 6 kn.Proizvod hrvatski,pakirnica hrvatska,sorta uobičajena,samo piše na deklaraciji da krumpir ne treba guliti,ili bi to značilo da se proizvod tretira kao posebna namjena.Da, da ne zaboravim,sorta je Cambera,uveliko rasprostranjena u proizvodnji,i nitko je u otkupu ne plača više od uobičajene cijene za sve druge sorte.Niti na bilo koji drugi način drugačije tretira.Ali eto,pakirničaru je lijepo palo na pamet kako od kupca napraviti idiota,što naravno ne može bez distributera,jer ni on nije toliko glup da ne vidi u kojem grmu leži zec i da ne uzme svoju krišku,domačicama je servirana fora za neguljenje,a,uostalom,samo bi idiotu palo na pamet ići guliti četerdeset krumpira u jednoj kili,pa kada ih oguliš ostane ti četerdeset deka za pojesti,ako i toliko.
Tako se fino uz malo mozganja napravi recept kako iz ničega i na tuđemu zaraditi deset puta više od onoga tko radi.I tko onda kaže da hrvati neće izači iz krize.Pa vidi,kako ima nekih pametnih.Mi budale se samo moramo ugledati na njih.

Johabica,
Nakon fakulteta osim u IT radio sam dvije godine i u Kanadi (baš onu u koji bi svi sada iselili), i budući da su vrlo slični mentalitetu (potrošačkom) kao južni susjedi (Amerikanci) imaju jednu zanimljivu izreku kako se čovijek može obogatiti:
Samo na dva načina. Ili vlastitom pameti ili glupošću drugoga.

Sada znaš zašto ne vrećici piše da se krumpir ne guli :mrgreen:

 

[bobostar]

Drage kolege i ja spremam zemljiste za krompir na proljece sad sam navezao oko .....,za folijarno neznam sta bi odradio.Koliko je ustvari potrebno sijemenskoga krompira ok znam da zavisi od kalibraze ali bar okvirno mi napisite.Hvala unapred.

Ovako, odokativno, folijarno bi ti vjerovatno nedostajalo magnezija, jer češ jačom gnojidbom stajnjakom unijeti dosta kalija (koji krumpir voli) ali onda ima problema sa magnezijem (koji je izvor energije).
2-3 tretmana realtivno jeftinog preparata i to je to.
Odokativno.
A za ostalo, ima tu krumpiraša 8)

 

[Kontam]

Ček jel nema u stajnjaku magnezija i ostalih fora? Zato i volimo stajnjak jer sadržava drastično više makro elemenata nego mineralna gnojiva? Poz

 

[bobostar]

Ček jel nema u stajnjaku magnezija i ostalih fora? Zato i volimo stajnjak jer sadržava drastično više makro elemenata nego mineralna gnojiva? Poz

Jedino ako su ovce redovito pile Donat Mg :weedman:

 

[Kontam]

A uuu nisko nisko. Ali ako ti kažeš da nema... Onda nema. Zato ja grunem kana

 

[siki]

Jedino ako su ovce redovito pile Donat Mg :weedman:

Šta misliš kakva bi onda bila janjetina sa ražnja.

 

[johabica]

Drage kolege i ja spremam zemljiste za krompir na proljece sad sam navezao oko 20T ovcijeg djubra na 1/2ha ali me snijeg zeznuo pa nisam izorao ali budem za 3-4 dana i to odradio,struktura zemljista je svakakva a najvise je porozno tlo.E sad nisam u dogovoru sa bogom da znam hoce li biti kise ili ne.Interesuje me sta sijati od kasnih sorta crveni i bijeli.Covijek me nagovara na dezire i jos neku sortu bijeloga ali nisam zapamtio kako se zove.Sta vi predlazete i dal da jos nagnojim jer stajnjaka ovcijeg imam jos toliko samo se bojim da nebih kakvih korovcina navukao previse u zemlju.Posto je tolika koicina stajnjaka na njivi dal je potrebna prihrana nakon sadnje i scime,za folijarno neznam sta bi odradio.Koliko je ustvari potrebno sijemenskoga krompira ok znam da zavisi od kalibraze ali bar okvirno mi napisite.Hvala unapred.

Hajde čovječe,vidim da već predugo čekaš nekakav odgovor,pa da pokušamo riješiti tvoje dileme.Gnoj si kako si naveo navezao,vjerojatno i zaorao,ako kažeš da je ovčji,to je po mome shvačanju,bez puno stelje,ili sasvim čist,znači da je jači od onoga sa steljom pa je količina dostatna,a ako i pojačaš količinu sada na jesen ili pred zimu ne možeš pogriješiti,jer će se to do roka kada se kod vas sadi već lijepo sve početi razgrađivati.Krumpir podnosi ph čak do 5,pa mu bez problema prije sadnje možeš rasipati(predsjetvena pripreme tla,prije roto ili frezanja ili tanjurače,kako već radiš)NPK 7-20-30 plus Kan ili UREA.Pošto si dobro pognojio organskim,količina može biti manja,400 kgNPK i 250 kg kana,ili 150 kg UREJE.ILi Možeš trideseticu zamjeniti sa pernaesticom,ali onda povečaj količinu,i malo smanji količinu dušika.Ono što je kod krumpira bitno je u stertu dati dosta dušika kako bi se podigla lisna masa i omogučilo formiranje stolona.Još jedna prihrana dušikom ide u vrijeme prije nagrtanja slogova,u vrijeme prije zatvaranja sklopa.Po mogučnosti prije kiše.
O savjetu o sadnji Dezirea bih ja malo razmislila,jer je to sorta izrazito duge vegetacije,a to znači da kasno formira gomolje i najjače nalijevanje se odvija u doba visokih temperatura i sušnog perioda.Ako uz to uračunaš i njegovu visoku osjetljivost na plamenjaču,gubi trku sa novijim sortama kraće vegetacije i višega prinosa.To naravno ne znači da ta sorta ne valja,i njome se može postiči 35-40 t/ha.Imaš rodnijih i otpornijih sorata,jedna od najjačih,iako posljednjih godina pomalo zapostavljena je Kondor,koji izuzetno dobro podnosi sušu,ali je osjetljiv na hladnoću u ljetnom periodu-što se rijetko događa,ali tada podbaci u pravom smislu riječi.Isto tako je tu i Belarosa,srednje vegetacije,izuzetno rodan,Roko,izuzetno rodan,Cambera...To su ti crvene sorte,a preporučljivo je saditi i crvenu i bijelu,kako bi imao mogučnosti zadovoljiti potrošače i jednog i drugog.Najranija,ustaljena bijela sorta je Adora,krupna,kasnija Laura,izvanredno kvalitetna Agria,ali ne podnosi dugotrajni beskišni period.Ima tu u Staroj Sušici sjemenarna,i koliko se sjećam,imaju prilično dobar asortiman,pa se malo raspitaj,ako je još uvijek direktor Nikola Šuljaga,vjerujem da će ti dati dobre upute.
Kojičina sjemena,kalibriranog ide otprilike 1300-1500 kg/ha,kalibraže 28-35.Međutim,kod nas je već par godina popularno uzeti kalibražu 35-55 i rezati na 3,4 strane,što iziskuje dosta posla,ali umanjuje troškove,pa je onda dovoljno 2000-2500 kg/ha,ali to ti ne mogu sa sigurnošću tvrditi,to ćeš morati otkriti sam,jer i unutar kile iste kalibraže broj gomolja može biti različit,zavisi i od sorte,oblika gomolja i drugih činbenika.
Ukoliko imaš još kakvih nedoumica,ili sam propustila navesti nešto što ti nije jasno,pitaj,ili ovdje ili na PP,pa ću ti reći.

 

[Kontam]

Johabica koliko gomolja kalibraze 28-35 ima u kili, onako cca? Hvala
Dokture jel ima gdje patent kalija kupiti? Pošto ne vidim kako dodati magnezij u normalnim količinama a ne juhicama. Poz