Kukuruz 2025

[mikiai]

U klasu ili zrnu? Ak je u klasu, neće mu ništa biti.

U zrnu

 

[Matija_E30]

U klipu berem..bc572...vecina je prema.dolje pa nece biti problem vlaga...ali mislim da je poprilicno blato pa.ce.mi sigurno nabiti zemlju...bit ce koma.orat...
Al znam da je bila rasprava ovdje da se lakse cisti kad je vlazno pa moguce da i zato....

Pa imaš lemkena, zakaj si straho..
Sam ti poberi i pospravi.. Ima poslje i drugih posli za delati 👏👏

 

[llmb0611]

@Matija_E30 kak velis, ima odmah dalje posla, cim poberes...

 

[Matija_E30]

Znači da ste brali denes? Potegla je zemlja vodu, a?

 

[llmb0611]

Pa poteglo je donekle...bilo malo mokro jos ali islo je...
Ve me malo muci kaj bu do vikenda vjerojatno stajala na prikolici jer nisam.jos motora slozil ali mislim da joj nist nebude...

 

[Matija_E30]

Ju je dobro strebilo? Ak je čisti klip onda joj nema kaj biti.
Još ak je prikolica z drvenim stranicama 😀

 

[llmb0611]

Strebilo je dobro..prikolica od gnoja nije do vrha puna, jedna je kombinirana metalno-drvena i jedna je cista drvena...bumo nekaj prije valjda odmetali rucno kaj bum mogel s lopatom...

 

[mladenko]

U zrnu

Ne postoji opcija da se kukuruz posuši na tavanu. Jedino ak je vlaga 15 16. Ostalo je nemoguće. Pokušali smo na razne načine. Na kraju ga bacis ili potrujes živinu.

 

[Ivan KC]

Kod nas bude vlaga 15-16 ovogodišnjem kukuruzu tek na godinu u svibnju.
Ovo kaj se sad kombajnira je oko 25-28 %.

 

[llmb0611]

25-28% pa kak? to mi djeluje jako puno. ja ove godine nemam zrno, ali 17-19% sam obično bral zrno...

 

[Ivan KC]

Tak, kukuruz je još zelen.
Ne znam kad se bude osušil, a cijena za takvu vlagu je mizerija.
A problem je kaj ga nemam gdje svega uskladištiti u klipu, a plačati kombajn i davati ga za 130e/t nema prevelikog smisla.

 

[llmb0611]

Urea ili? obično je po urei zeleni dugo

 

[Marko355]

Na tavan smije bez brige sa 15 posto vlage, pogotovo na tu debljinu. Znam ljude koji stavljaju puno deblje i sa16-17 posto vlage, ali ja nikad nisam preko 15 posto stavljao na tavan.

 

[Bilogorac1]

Ima tu više faktora koje moraš uzeti u obzir a oni najvažniji su temperatura na kojoj će biti taj kukuruz skladišten i vrijeme koliko dugo ćeš skladištiti tako vlažan kukuruz. Postoje tablice za to. Onda da li je prostorija ispod grijana (to znači da će onaj doljnji kukuruz do deke biti - zapravo - na toplom) i da li ima neke ventilacije na tom tavanu? I da, koliko si spreman podnijeti gubitaka u suhoj masi kukuruza kojeg skladištiš? Ja ne bih umješavao ovo drugo u kukuruz jer ako dođe do kvarenja sve će se pokvariti, a ovako odvojeno će ti barem ostati nešto nepokvareno. I da taj vlažni kukuruz troši prvi, odmah, a ono suho ostavi za kasnije.
Tablica 53.2 na drugoj strani ovog linka daje neke okvirne vrijednosti - pazi temperatura je izražena u farenheitima:

https://extension.sdstate.edu/sites/default/files/2019-09/S-0003-53-Corn.pdf

Lljepo objašnjeno svaka čast !🫡

 

[MilanZetor]

Nabrali danas jednu sušaru. Prinos bolji nego što sam očekivao, ali vlaga malo velika, 21-21.5.

P9889 je bio oko 4t po rali tu sam očekivao dosta manje, P0217 bude 5-6t.

 

[avialias]

Inače pratim ove u USA / SAD i oni za povećanje žive materije u tlu (mokrobi, bakterije i dr) pokušavaju podići udio tj postotak humusa u tlu. i osnovno zapažanje je ako se žetveni ostatci usitne previse dolazi do prebrze razgranje te suha tvari i stvara se CO2 pri tome. E sad kažu da proces razgradnje treba produžiti kako bi se stvorilo sto više humusa i da bakterije imaju jesti sto cijelu zimu tj svih 12mjeseci, a ne da to prerade preko zime i onda na proljece populacija im opadne. Prvo savjetuju ne koristii nikakve preparate za ubrzanje razgradnej jel diretno utječu na smanjenje humusa i onda savjet je ne usitnjavati ostatke da bi se usporila razgradnja istoga. Na taj način se stvara humus a ne CO2 .

Francuzi imaju slučan koncept...

 

[iwanho]

Dakle preporuka da se kod zaoravanja žetvenih ostataka dodaje urea je pogrešna?
Izgleda da su najpametnij bili naši stari. Samo štalski gnoj i nič drugo.

 

[Jourek]

Pretpostavljam da plug nije opcija (SAD)

 

[Axial]

Inače pratim ove u USA / SAD i oni za povećanje žive materije u tlu (mokrobi, bakterije i dr) pokušavaju podići udio tj postotak humusa u tlu. i osnovno zapažanje je ako se žetveni ostatci usitne previse dolazi do prebrze razgranje te suha tvari i stvara se CO2 pri tome. E sad kažu da proces razgradnje treba produžiti kako bi se stvorilo sto više humusa i da bakterije imaju jesti sto cijelu zimu tj svih 12mjeseci, a ne da to prerade preko zime i onda na proljece populacija im opadne. Prvo savjetuju ne koristii nikakve preparate za ubrzanje razgradnej jel diretno utječu na smanjenje humusa i onda savjet je ne usitnjavati ostatke da bi se usporila razgradnja istoga. Na taj način se stvara humus a ne CO2 .

Francuzi imaju slučan koncept...

Da prebrza razgradnja biljnih ostataka je problem i sitno sječkanje bitno utječe na brzinu razgradnje. Druga stvar koja bitno utječe je zaoravanje biljne mase, to jest miješanje sa tlom - i u tom slučaju razgradnja je daleko brža nego kada biljni ostaci ostanu na površini / slabije izmješani. Osim toga oranjem biljni ostaci dospjevaju na dno brazde i tako dolazi do anaerobne razgradnje koja je nepoželjna, dok biljni ostaci na površini razgrađuju se aerobno, štite tlo od isušivanja i previskoh temperatura ljeti i niskih temperatura zimi. Gruber je negdje na sredini između pluga i no-till-a jer poslije gurbera biljni ostaci ostaju u cijelom profilu obrade, a podosta toga ostaje i vani (to najviše ovisi u koliko redova i kako su raspoređene radna tijela - 'rijeđe' ili 'gušće'). Inače u SADu kod finog sječkanja kukuruzovine problem je i vjetar jer na ravnicama vjetar može te fino isječkane biljne ostatke koji ostaju na površini jednostavno nagurati na jedan kraj parcele (nešto poput zapuha snijega) i onda imaš dva problema jedan je što nema biljnih ostataka kao pokrov na tlu a drugi problem je hrpa biljnih ostataka na kraju parcele. Osim toga 'tepih' koji se stovri finim sječkanjem velike mase kukuruzovine radi ozbiljne probleme no-till sijačicama pa su se neki proizvođači ponovno okrenuli berbi kukuruza bez sječkanja.
Francuzi poberu kukuruz bez sječkanja, rasipačem raspu pšenicu (ili neko drugu kulturu) po kukuruzovini i onda malčiraju da malč pokrije razbacano sjeme. To bi možda vrijedilo probati kod nas.

 

[iwanho]

Zanimljivi su ovi moderni načini obrade tla. Iako obrađujem zanemarivo površinu, zanimaju me noviteti. Naravno u mjeri u kojoj ih mogu primijeniti. Zbog premale površine i godine proizvodnje, neisplativo mi je kupovati druge strojeve. Zato bu plug kod mene ostal u upotrebi dokle god bum mogel orati. Kao i svaki drugi način obrade i oranje ima svojih nedostataka i prednosti. Ostavljanje malča na površini mi djeluje logično. Dok oranje kod jačih zima pridonosi smanjenju zemljišnih štetnika, malč ima obrnuto djelovanje.
Zadnjih nekoliko godina žetvene ostatke najesen pomalčiram, a zimsko oranje delam iza Nove godine kad su prvi povoljni uvjeti za oranje. Možda bi bilo bolje orati na proljeće, ali onda se gube dobrobiti od smrzavanja zemlje (nažalost sve je manje pravih studenih dana).
Ako je nepovoljno prejako usitnjavanje, onda trebam kod malčiranja kuruznice smanjiti broj okretaja malčera (kardan na 540, a broj okretaja motora kao za 540E). Kaj napraviti s rožjem od buča i dračem kojeg po bučišu sad imam puno? Bilo kakav prolaz malčerom to usitni previše.
Na kraju si uvijek postavim pitanje, koliko se može vjerovati novim načinima, kad se tek za 20-ak god obično otkriju slabosti koje nisu bile vidljive u početku.