U zrnuU klasu ili zrnu? Ak je u klasu, neće mu ništa biti.
U zrnuU klasu ili zrnu? Ak je u klasu, neće mu ništa biti.
Pa imaš lemkena, zakaj si straho..U klipu berem..bc572...vecina je prema.dolje pa nece biti problem vlaga...ali mislim da je poprilicno blato pa.ce.mi sigurno nabiti zemlju...bit ce koma.orat...
Al znam da je bila rasprava ovdje da se lakse cisti kad je vlazno pa moguce da i zato....
Ne postoji opcija da se kukuruz posuši na tavanu. Jedino ak je vlaga 15 16. Ostalo je nemoguće. Pokušali smo na razne načine. Na kraju ga bacis ili potrujes živinu.U zrnu
Lljepo objašnjeno svaka čast !🫡Ima tu više faktora koje moraš uzeti u obzir a oni najvažniji su temperatura na kojoj će biti taj kukuruz skladišten i vrijeme koliko dugo ćeš skladištiti tako vlažan kukuruz. Postoje tablice za to. Onda da li je prostorija ispod grijana (to znači da će onaj doljnji kukuruz do deke biti - zapravo - na toplom) i da li ima neke ventilacije na tom tavanu? I da, koliko si spreman podnijeti gubitaka u suhoj masi kukuruza kojeg skladištiš? Ja ne bih umješavao ovo drugo u kukuruz jer ako dođe do kvarenja sve će se pokvariti, a ovako odvojeno će ti barem ostati nešto nepokvareno. I da taj vlažni kukuruz troši prvi, odmah, a ono suho ostavi za kasnije.
Tablica 53.2 na drugoj strani ovog linka daje neke okvirne vrijednosti - pazi temperatura je izražena u farenheitima:
Da prebrza razgradnja biljnih ostataka je problem i sitno sječkanje bitno utječe na brzinu razgradnje. Druga stvar koja bitno utječe je zaoravanje biljne mase, to jest miješanje sa tlom - i u tom slučaju razgradnja je daleko brža nego kada biljni ostaci ostanu na površini / slabije izmješani. Osim toga oranjem biljni ostaci dospjevaju na dno brazde i tako dolazi do anaerobne razgradnje koja je nepoželjna, dok biljni ostaci na površini razgrađuju se aerobno, štite tlo od isušivanja i previskoh temperatura ljeti i niskih temperatura zimi. Gruber je negdje na sredini između pluga i no-till-a jer poslije gurbera biljni ostaci ostaju u cijelom profilu obrade, a podosta toga ostaje i vani (to najviše ovisi u koliko redova i kako su raspoređene radna tijela - 'rijeđe' ili 'gušće'). Inače u SADu kod finog sječkanja kukuruzovine problem je i vjetar jer na ravnicama vjetar može te fino isječkane biljne ostatke koji ostaju na površini jednostavno nagurati na jedan kraj parcele (nešto poput zapuha snijega) i onda imaš dva problema jedan je što nema biljnih ostataka kao pokrov na tlu a drugi problem je hrpa biljnih ostataka na kraju parcele. Osim toga 'tepih' koji se stovri finim sječkanjem velike mase kukuruzovine radi ozbiljne probleme no-till sijačicama pa su se neki proizvođači ponovno okrenuli berbi kukuruza bez sječkanja.Inače pratim ove u USA / SAD i oni za povećanje žive materije u tlu (mokrobi, bakterije i dr) pokušavaju podići udio tj postotak humusa u tlu. i osnovno zapažanje je ako se žetveni ostatci usitne previse dolazi do prebrze razgranje te suha tvari i stvara se CO2 pri tome. E sad kažu da proces razgradnje treba produžiti kako bi se stvorilo sto više humusa i da bakterije imaju jesti sto cijelu zimu tj svih 12mjeseci, a ne da to prerade preko zime i onda na proljece populacija im opadne. Prvo savjetuju ne koristii nikakve preparate za ubrzanje razgradnej jel diretno utječu na smanjenje humusa i onda savjet je ne usitnjavati ostatke da bi se usporila razgradnja istoga. Na taj način se stvara humus a ne CO2 .
Francuzi imaju slučan koncept...