• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

kupus

K

krlecrepaja

Guest
bobo znam sve to ali su ovo ekstremno visoke kolicine djubriva, sa ovim kolicinama bi kod nas kupus izgoreo...
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,661
bobo znam sve to ali su ovo ekstremno visoke kolicine djubriva, sa ovim kolicinama bi kod nas kupus izgoreo...


pa i nisu baš, otprilike tu negdje i jesu potrebe takve kulture...ako nisi dao 700 kg na jutro (ral) nebuš ni bral...tj. nećeš se baš pretrgnut u berbi...
što se tiče fertdolomita, to potpisujem 100%, ili njega ili ja upotrijebim dolomit iz kamenoloma pa tu nešto ušićarim...
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
bobo znam sve to ali su ovo ekstremno visoke kolicine djubriva, sa ovim kolicinama bi kod nas kupus izgoreo...
Ovisi o tipu tla i količini hraniva u tlu.
Jasno, ako imaš neko plodno tlo (gdje je kalij i fosfor preko 30 mg/100 g tla, i gdje imaš preko 5% organske tvari) onda je ovo definitivno visoka količina hraniva; ali ako imaš neko standardno tlo (čitaj: siromašno; iscrpljeno tlo) onda je ova gnojidba OK.
Isto tako, ovisi o mehaničkom sastavu tla; ako je tlo težeg mehaničkog sastava (glina) onda neće kupus "izgoriti", jer većina kationa će se (čak i previše čvrsto) vezati na mineral gline (ako je mineral gline ilit onda će vezati kalij i amonijev ion; ako je montmorilonit onda će vezati magnezij i kalcij). S druge strane, ako se radi o mehanički lakšim tlima (pjeskulje) doze će ići čak i do 30-40% gore (?!?!?!?!?!) ali će se gnojidba provoditi u više kratkih intervala sa manjom količinom gnojiva. Naime, pijesak ne može vezati katione te su isti podložni ispiranju, a s druge strane budući da je količina raspoložive vode u tlu mala, jednokratna primjena visoke količine gnojiva, podignuti će koncentraciju vodene otopine do toksične granice.
Iako, priča o gnojidbi izgleda jednostavno, nije baš tako.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Izvolite osnovne informacije o gnojidbi i uzgoju kupusa!
Malo mi je tanka priča o gnojidbi (o ostalom ne komentiram; nije moje područje). Nigdje nije spomenut magnezij (Mg) kojeg kupus potrebuje gotovo isto kao i dušik, nigdje nije spomenut kalcij (Ca), pa niti sumpor (S) koji je ključan element u metabolizmu visoke količine dušika (upravo zato glavice i ostaju rahle, ne tržišne, jer metabolizam dušika nije kompletan) a na kraju krajeva sve biljke iz porodice Krstašica, zahtjevaju sumpor koji je gradivni spoj aromatskih spojeva koji čine karakteristični okus svih kupusnjača (kod cvijetače i brokule nešto manje jer se ne konzumira list, vec cvat, ali kod svih ostali "lisnatih" kuspusnjača sumpor je iznimno bitan... ipak "tanka" priča. :?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Po meni je Bobostar samo malo previše magnezija ostalo je tu. Inaće vrlo zeznuta kultura, nije zeznuta koliko je zhtjevna u odnosu na dobivenu prodajnu cijenu. Jedostavno zbog plodoreda poslije paprike da, ostalo ne. Što ne usvoji paprika i ode u dublje slojeve neka kupi prvo lubenica a onda kupus, inaće loša kvaliteta i slab prions, a onda je tanjurača ili malčer majka :)
 

JOHABI

Aktivni član
Tu od
14 Velj 2011
Poruka
397
mogu samo iznjeti svoje osobno iskustvo.Godinama smo u monokulturi sadili krumpir,ali smo obavezno svake godine gnojili njive pilečim gnojem i naravno dodavali mineralna gnojiva.Nakon praorijentacije na povrće,izostavili smo organsku gnojidbu,ali se slijedečih nekoliko godina nisu vidjele nikakve posljedice.Zaključili smo da je zaliha u oraničnom sloju bilo dovoljno i ako nešto i fulaš neće se dogoditi ništa dramatično.Sada bi se tu moglo povuči pitanje uštede u gnojidbi i analize tla,ali pošto se kalij i fosfor godišnje ispiru samo dva milimetra u dubinu,a preoravanjem ih opet više-manje vračamo u zonu rasta korijena,ni to nije "izgubljeno". Dušik je druga priča.Eto,prošla godina je bila sušna,u vrijeme sadnje brokule je pala kišica tek da se moglo saditi,pa pošto na toj parceli nema vode,da ne bacamo gotove flance ipak smo posadili ali bez kile mineralnog niti organskog gnojiva.K tome još i gušči sklop no inače,a brokule na jesen bile redom od kile.Nekako mi se čini da svi mi računamo što je predhodna kultura iznjela iz zemlje,a zaboravljamo koliko je hranjiva zaoravanjem ostataka vračeno u zamlju.I plus tome,ne računamo koliko dušika dobijemo sa neba,kada pada kiša.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
...Zaključili smo da je zaliha u oraničnom sloju bilo dovoljno i ako nešto i fulaš neće se dogoditi ništa dramatično.Sada bi se tu moglo povuči pitanje uštede u gnojidbi i analize tla,....u vrijeme sadnje brokule je pala kišica tek da se moglo saditi,pa pošto na toj parceli nema vode,da ne bacamo gotove flance ipak smo posadili ali bez kile mineralnog....a brokule na jesen bile redom od kile.Nekako mi se čini da svi mi računamo što je predhodna kultura iznjela iz zemlje,a zaboravljamo koliko je hranjiva zaoravanjem ostataka vračeno u zamlju.I plus tome,ne računamo koliko dušika dobijemo sa neba,kada pada kiša.

Eto Johabi, priča koju spominješ već je dio kvalitetnijih (ekspertnijih) sustava za preporuku programa gnojidbe (radio sam dosta takvih dok sam radio u IT; ali kod nas, je to slabo "tražena" roba).
Programe gnojidbe koje preporučim tu na forumu su, su najjednostavnije rečeno "generički +" programi; nešto kao Andol +C :D (znači nije samo Andol, već je dodan i vitamin C, pa onda to ipak malo bolje djeluje).
Za jedan ekspertniji sustav preporuke, nedostaje niz ulaznih podataka, a i takva je preporuka puno šira, i već pomalo izlazi iz okvira foruma.
Za primijer, evo koje su ulazne varijable potrebne, za jedan kavlitetniji, ekspertniji, sustav preporuke:
Kemija tla:
- kompletno stanje hranivih elemenata u tlu (makro, mezo i mikro elementi). Cijena u IT je bila oko 100,00 EUR (ide samo prvi puta)
- analiza biljci raspoloživih i ukupnih makro i mezo elemenata u tlu (osim rasploživih (to je ona prva analiza), za bilancu je važno poznavati i stanje ukupnih (topivi i netopivih) hraniva u tlu
- pH (voda i KCl)
- organska tvar (ulgavnom tu naprave ukupni humus ali i tip humusa u tlu)
- kationski kapacitet tla (CEC, KIK ili kako ga već tko naziva) - ukupni kapacitet i zasićenost bazama
Fizika tla:
- mehanički sastav tla
- porozitet, poljski vodni kapacitet (ili retencioni)
- vodne konstante tla (pri različitim vrijednostima negativnog tlaka)
- volumna gustoća tla (ovo posebno ističem)
- te prema potrebi; koeficijent infiltracije i vodopropusnost tla
Hidrološke karakteristike:
- temperature i oborine; za tekuću godinu, za prošlu godinu, za dekadu i za 30-godišnje razdoblje
Proizvođački dnevnik:
- kultura i gnojidbe (prinosi, predhodne gnojidbe i dr.)

I na kraju još i kontrolne folijarne gnojidbe tijekom vegetacije, koje u biti služe za dodatnu korekciju preporuke gnojidbe. Na nekim proizvodnim površinama radi se i analiza prekolata tla (dio vode koji se procijeđuje kroz tlo).

I onda, glavno pitanje; kada kod nas nažalost najmanje 50% proizvođača ne zna (niti kontrolira) pH vrijednost tla (50-tak kuna), zamisli kako bi me pogledao, kada bi ga tražio navedene podatke :roll:.
Pa osobno sam vidio proizvođače koji rade na tlima čiji je pH 4,5 (pa to je toliko kiselo, da bi se gotovo osjetilo ne jeziku :D).
Ali to i košta reći će netko!
Jasno, "nema džabe niti u stare babe"; pa kamoli bi tako nešto bilo besplatno.

p.s. A evo i kratke priče o volumnoj gustoći. Radi se o pramateru čija analiza košta cca. 50-tak kuna, ali je gotovo u nijednom programu gnojidbe, neće biti.
Sam parametar govori kolika je masa tla u određenom (prirodnom) volumenu tla; i iznosi od 1,3 pa do skoro 2,0 g/cm3, a u praksi je to najčešće u rangu od 1,5-1,8.
I onda napravi se analiza, i dobije se rezultat od 20 mg K2O/100 grama tla. I to je to, srednje plodno tlo, i gotova priča.
Ako govorimo o tlu za proizvodnju povrća i analizi do 30-tak cm tla i imamo tlo slijedeće volumne gustoće:
- 1,4 g/cm3 ............... to je na 1 ha raspoloživih 840 kg K2O
- 1,8 g/cm3 ............... to je na 1 ha rasploživih 1.080 kg K2O
Znači, razlika od 240 kg čisto K2O na 1 ha, iako je rezultat analize tla isti. Ili ako bi to preveli u praktičnu vrijednost, onda je to razlika od 800 kg/ha primjenjenih 7:20:30 u osnovnoj gnojidbi, da bi ta dva tla imala istu količinu rasploživog kalija za uzgoj bilja.
 
K

krlecrepaja

Guest
kupusari gde ste,moj kupus slabo radi rasadjen je ima 10 dana ali mrsavo ide nesto
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
kupusari gde ste,moj kupus slabo radi rasadjen je ima 10 dana ali mrsavo ide nesto

Najprije se ukorjenjuje. Treba mu mjesec dana da krene, al kad krene onda će svakim danom iči očigledno.
 
K

krlecrepaja

Guest
cabage, nikad da ti odgovorim .bas kao sto si rekao trebalo mu je vremena da se ukoreni i sad pici lepo.imao sam problema sa buvacem,prskao sam nurelom d,ali se brzo vratio,i posle toga sam isao sa mospilanom i cinimi se da ga je bolje odneo od nurela.sta ti mislis....
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
cabage, nikad da ti odgovorim .bas kao sto si rekao trebalo mu je vremena da se ukoreni i sad pici lepo.imao sam problema sa buvacem,prskao sam nurelom d,ali se brzo vratio,i posle toga sam isao sa mospilanom i cinimi se da ga je bolje odneo od nurela.sta ti mislis....

Ja ga volim rogorom, on ga odnese na dulje, hehe. Staviš dozu rogora ko za muhu, litru na hektar, 600 litara vode i okvašivać, dobar po mogućnosti. Nemaš brigu sa buhaćom. Piretroidi na 20+ stupnjeva gube djelovanje već nakon par dana. Mospilan je isto sistemik, no ne znam koliko može dugo držati. Znam ako se potapa rasad u mospilan onda je dobro.
 
K

krlecrepaja

Guest
ljudi pomagajte sta da radim.Danas odem da vidim kupus sa jednom agronomkom,i gledamo lepo izgleda, poceo zavija glavicu i uscupamo jedan da vidimo koren kad ono u korenu po 5,6 zicnjaka ili zicara kako ga mi zovemo.Aj jos neki ono opet,skoro da nisam uspeo uscupati a da ga nije bilo.Molio bih za savet sta da radim povrsina je 2,5ha??????????????
 

kils

Član
Tu od
15 Svi 2011
Poruka
326
ljudi pomagajte sta da radim.Danas odem da vidim kupus sa jednom agronomkom,i gledamo lepo izgleda, poceo zavija glavicu i uscupamo jedan da vidimo koren kad ono u korenu po 5,6 zicnjaka ili zicara kako ga mi zovemo.Aj jos neki ono opet,skoro da nisam uspeo uscupati a da ga nije bilo.Molio bih za savet sta da radim povrsina je 2,5ha??????????????

pa šta ti kaže ta agronomka ,šta ona nebi trebala znati šta dalje
 
K

krlecrepaja

Guest
ne zna ona se bavi prodajom semena,manje je upucena u hemiju,uglavnom sve koje sam zvao vicu da je kasno
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,661
možeš se samo nadati da će zelje rasti brže nego će ga gadovi gristi...
ima jedan neprijatelj žičnjaka, ono prirodni...a to je rovac. pa ti sad nađi dosta rovaca!
:mrgreen:
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
ljudi pomagajte sta da radim.Danas odem da vidim kupus sa jednom agronomkom,i gledamo lepo izgleda, poceo zavija glavicu i uscupamo jedan da vidimo koren kad ono u korenu po 5,6 zicnjaka ili zicara kako ga mi zovemo.Aj jos neki ono opet,skoro da nisam uspeo uscupati a da ga nije bilo.Molio bih za savet sta da radim povrsina je 2,5ha??????????????
E prijatelju sad mislim da ti je prekasno, a i prevelika je površina. Uglavnom prije si morao ići sa dursbanom, a sada jedino zalijevanje komad po momad ukoliko nađeš smisao u tome, sa nekim insekticidom, rogor i sl.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
ljudi pomagajte sta da radim.Danas odem da vidim kupus sa jednom agronomkom,i gledamo lepo izgleda, poceo zavija glavicu i uscupamo jedan da vidimo koren kad ono u korenu po 5,6 zicnjaka ili zicara kako ga mi zovemo.Aj jos neki ono opet,skoro da nisam uspeo uscupati a da ga nije bilo.Molio bih za savet sta da radim povrsina je 2,5ha??????????????

Da bi ti se sada moglo pomoći malo je upitno,ponajviše zbog pitanja karence,iako postoji mogučnost sa pojačanom dozom Confidora.Dakle,ne preporučam,trovati ćeš potrošače zbog preduge karence,ali prilikom slijedeče sadnje bilo koje kupusnjače lijepo namači presadnice u Prestiž,to ti je isto ko i Konfidor,samo u namjeni za namakanje,dok se Konfidorom prska po listovima.Oba imaju istu aktivnu tvar,ali u različitom postotku.Ako ti kupus lijepo izgleda možda i neće bitiu štete,jer žičnjaci su bili prisutni i prije no što si ti posadio kupus,pa ako do sada,kada su biljke bile male i u početnom rastu nisu napravili veću štetu,vjerojatno neće ni u završnoj fazi rasta.Druga bi stvar bila da si posadio krumpire ili neke korjenašice,vjeruj da baš i nebi imao šta korisnoga brati.Sada će se oni lijepo namnožiti,stara plus ovogodišnja generacija,po nemoj propustiti uništavanje nakon berbe,može i dursbanom.
 
K

krlecrepaja

Guest
hvala ti druze na lepim recima i podrsci.I ja se nadam da ce biti sve ok ...
Nego da smo zdrao svi a bice kupusa!
 

Najnoviji postovi

Na vrh