Hvala na odgovoru.To samo potvrđuje moje mišljenje.Sad kad razmišljam definitivno su imali nekog u ministarstvu jer kad smo došli na razgovor voditeljica projekta je kao pjesmicu znala gdje se može dobiti koliko poticaja i da čemo samo kroz poticaje još i zaraditi.U malinama nije bila tako jaka,priručnik je bio tek u izradi.Mi smo bili početkom 2009 na potpisivanju ugovora a do tada su ono prodali lijepe količine malina.Naravno nikome te maline nisu rodile.Nadam se samo s obzirom da se vlast promijenila da im je i ta podrška u ministarstvu oslabila.A i baš me briga,neću to samo tako pustiti iči ču kako se ono kaže i do boga ako treba.
Pozdrav,malinaema
Ne znam od kud da krenem i kako da napišem što mislim a da je to nešto smisleno.
U svakom slučaju,post će biti malo duži.
Meni je još 1997.g. pala na pamet ideja o podizanju nasada oraha i lješnjaka.
Tada se mogla zakupiti "društvena" zemlja daleko lakše nego u zadnjih par godina. Čak sam jednog pozanika "nagovarao" na to.
On je posadio. Ja radi nekih drugi razloga (glavnom preokupiranost poslom kojim se inače bavim) nisam. Žao mi je što nisam ali jbg.
Tu ideju sam stavi ona stranu do prije jedno 2 godine kada sam opet počeo razmišljati o tome. U pariodu kada su mnogi dobili razne državne potpore,povrate subvencije,kapitalna itd nisam bio aktivan oko toga. Prošla baka s kolačima.
S obzirom da mi je već 15 godina djelatnost građevina a preko glave mi je iz više razloga, od uvjeta rada preko radnika (mislim da niti u jednoj djelatnosti nema "likova" kao u građevini) pa do problema što je teško znati što će biti za 3 mjeseca jer se posloi ugovaraju uglavnom na kraće vrijeme.
Tražio sam nešto što bih mogao započeti uz ovaj posao a da mi ne uzima previše vremena i ne traži angažman puno ljudi.
Orah i lješnjak su mi logičan izbora. Nije da tu nema posla ali ima daleko manje nego u nekim drugim kulturama kao npr jabuke,kruške a pogotovo maline i slično.
Srećom pa sam našao ovaj forum,stupio sam u kontakt sa nekim ljudima koji se konkretno bave lješnjacima i orasima pa sam stekao neke nove spoznaje.
To što sam u poslu kojim se bavim tijekom godina bio puno sa raznim državnim tijelima,aencijama,bankama itd pomoglo mi je da malo bolje sagledam neke stvari. Makar tek sad vidim da su nekim slučajevima od drveta ne vijdeh šumu. Naravno da nisam krio namjeru da idem u nasad lješnjaka i oraha jer to bih mogao raditi uporedo sa ovim poslom cca 5-6 godina dok ne počne neka dobit od toga a tada bih izašao iz ovoga i posvetio se tomu.
Tražio sam nešto što mogu ja i još recimo 2 čovjeka raditi ali i da ima neku fleksibilnost, a tu fleksibilnost mogu imati u tom slučaju jer nema operacije koja se ne može odgoditi par dana.
U mnogim razgovorima sa ljudima koje poznam ali i nekim koji imaju bilo kakve veze sa poljoprivredom govorio sam što mi je plan.
Ono što sam svakako htio izbjeći je veći broj radnika te puno angažmana radnika.
Čak sam analizirao i jabuke pa i neke druge stvari od kojih sam odustao.
U moru raznih informacija od kojih je 90% bilo ajmo reći bez veze i glupo pojedini su mi davali savjete od toga da bi bilo dobro uzgajati npr maline....jer je tu zarada po ha nekoliko puno veća od lješnjaka i oraha ili čak egzotičnog voća i povrća (čak sam kontaktirao i onog čovjeka koji je u tome najjači u Hr).
Gotovo sve prijedloge i informacije sam analizao pa i one koje su odudarale od nečega što me zanimalo.
Tek kasnije u kontaktima sa voćarima ito sa dosta njih skužim da su tijekom ekspanzije podizanja trajnih nasada mnogi kupili nekvalitetan sadni materijal; od toga da nisu dobili sortu koju su trebali preko toga da su sadnice bile kržljave i nisu se makle par godina do toga da čak nisu dobili niti vrstu voća koju su kupli-ima čak i toga....
Vratimo se na lješnjak...tijekom masovnog pozizanja lješnjaka u Hr je dominirala sorta Istarski+Rimski. Valjda je 95% novopodignutih nasada tih sorti. One su krupne i nisu za konditore nego uglavnom za stolnu potrošnju.
Ogromne površine nasada u Hr su pod tim vrstama lješnjaka i Hr teško da može progutati sve to.
Postoje druge sorte, talijanske koje su sitnije,imaju drugačiju aromu i tražene su u konditorskoj industriji. Tražio sam ljude koji imaju te sorte. Vrlo ih je malo. Neki od njih kažu da su naručili jednu sortu ne Tonda Romana a dobili neku drugu ili miješano. Kad su saznali, bilo je kasno. O kvaliteti samnih sadnica ne trem puno pričati jer po slikama kupovalo se sve i svašta.
Koliko znam 99,99999 % tih drugih sorti osim Istarskog i Rimskog su bile iz uvoza. Svašta se uvozilo a kupci niti su znali što je što niti su puno kontrolirali; a i da su znali teško da bi mogli učiniti nešto od toga.
Lješnjak se razmnožava na dva načina iz korijena,izdancima i kalemljenjem.
Radi nekih stvari mene je zainteresirao ovaj kalemljeni jer nema izdanaka i korijen mu ide dublje pa je oporniji na sušu a osim toga podloga medveđe lijeske na koju se kalemi je šumsko drvao što je opet po meni prednost jer kada se podiže nasaa na nekom zemljištu na kojem je bilo šumskog drveća,nakon krčenja treba proći nekoliko godina da bakterije koje su normalne na korijenu šumskog drveća pocrkaju. Zbog toga se nakon krčenja po pravilo nekoliko godina nebi trebao na istom zemljištu podizati voćnjak jer su te bakterije štetne za voćke. Medveđoj lisjesci koja je šumsko drve one ne štete. Eto zbog čega sam se odlučio.
ALI,ALI....iam tu opet fora... malo je kalemljenih...kod nas je to počelo prije možda 1-2 godine i u povojima je.
Tu je vrlo važna podloga....da je sjeme pravo tj medveđa lijeska koja nije orašena sa običnim lješnjakom pa dale neke plodove koje treba saditi a oni su križanci. "Prava" medveđa lijeska NEMA izboje/izdanke.
Neki koji imaju posađene te kalemljene sadnice kažu da imaju svega...pa i onih imaju izdanke, znači podloga nije ok....
Kvalitetno sjeme medveđe lijeske koje sigurno ne daje izdanke po kg košta 500,00 kn do 1200,00 kn ALI ima ga za kupiti i za 200,00 kn. Ovo za 200 kn nema certifikat. Ova prva verzija je nešto što je proizvedeno u jakoj sjemenarskoj tvrtki u europi i nema tu zajebancija,ali cijena je paprena.
Sve se uvozi,obje opcije. Postoji i treća opcija, da se negdje u parku ubere sjeme lješnjaka pa se posadi...pa poslije na njega kalemi ali tu je velika opasnost da se oplodio sa običnim lješnjakom.
OVO MI JE OTVORILO PUNO SUMNJI PA SAM VELIKU PAŽNJU OBRATIO NA TO DA ŽELIM DOBITI SADNICE KOJE SU 100% ONAKVE KAKVE TREBAM.
A ne da dobijem ili drugu sortu ili neke koje imaju izdanke ili kržljeve koje će 3 godine bolovati dok krenu.
Zato sam veliki naglasak dao na sadnice.
Bilo je raznih informacija; jedna koju sam naveo odnosila se na Fragrariju,ali bilo je još toga.
Fragrarija kao prijemjer nije usamljena, nju sam naveo tu jer sam našao temu.
Bilo je i drugih informacija da se probam raspitati sa drugim (isto jakim firmama kao i Fraggragija) ; bilo je i kombinacija sa jabukama,orasima ali i lješnjacima. Ili sam ja bio prezahtjev o očekivanju odgovornosti druge strane ili su oni nešto muljali, to ne znam.
ALI NITKO OD NJIH NIJE HTIO NITI OZBILJNO RAZMOTRITI MOJE UVJETE A KAMOLI PRISTATI NA TO DA PISMENO (UZ ZADUŽNICU) JAMČE ZA SADNICE I DUGOREOČNE UVJETE OKUPA ALI I DA TIPSKI UGOVOR KOJEG NUDE BUDE VIŠE PRECIZIRAN.
