Navodnjavanje voćnjaka

[Ranko]

Sto se tice kolicine vode kojom raspolazemo to je bas kao sto si naveo naj cesce i presudni faktor. Ali kod mene nebi trebalo biti problema trebalo bi da vode bude sasvim dovoljno i za naj vece suse
Pa kako cu preskociti ono osnovno, cilj navodnjavanja je pruziti vocki konstantnu optimalnu kilicinu vlage :drinkers: Dajem naglasak na ovo konstantnu optimalnu, sto znaci da joj treba konstantno (u sto cescim intervalima) dodavati optimalnu kolicinu vode. Ova literatura mi je nekako malo stara dosta se stvari promjenilo po pitanju navodnjavanja u 20 godina od kada je knjiga. Vidis u knjizi pise da bi trebalo navodnjavati svakih 10-15 dana sto ja smatram da je predugo kada je intenzivna susa mislim da u vrijeme suse treba navodnjavati svakih 3-4 dana pa mozda cak i cesce (ako je moguce). U knjizi je navedeno da bi srednje teska zemljista (kakva su od prilike kod nas) trebalo navodnjavati sa 50-60 mm sto bi ustvari bilo 50-60 litara po vocci pa to bi bio potop. Smatram da bi se takvim nacinom zalivanja dolazilo do soka vocaka, od premale i prevelike kolicine vode.
Kakav je u tebe sistem za navodnjavanje i kako navodnjavas?

 

[Kontam]

Griješiš Ranko. Bolja zalijevanja su veća norma i rijeđa nego "pimplanje". Pogotovo ako se kapljači postavljaju na visinu iznad zemlje.

U voćnjaku nemam navodnjavanje nažalost, i to mi je žao jer nisam znao kako dobru ranu breskvu imam :-/ Problem mi je jedan bunar od 6 m3/h a zalivna norma paprike mi je svaki 4 dan 66 m3, kako su vručine morat ću preći na svaki drugi dan, što znači da mi je tjedna norma bar 60 litara po metru. No paprika nema duboko korijen pa je to u odnosu na voćke kao voćarskih bar 120 ako ne više litara. Kopap sam 7 bunara, 1 - 6m3, 2-4m3 jer se urušio od prošle godine, ostali nemaju ništa zasipala ih plava glina, mada je rekao jedan bunarđija da će mi dva pročistiti i spojiti u jedan. Onda bi total imao oko 20 m3 na sat, no i vodovod je rekao da će staviti brojila i pustiti nam vodu pa... Inaće cjevi imam, sav sistem imam, samo nema vode :-/ Trenutno.

 

[bobostar]

E te kapalje od 4 L/h cemo kada budemo mogli zamjeniti :axe: sa kapaljkama 2 L/h i to iz dva razloga prvi je ustvari i presudan, posto je kod nas teren brdovit pa su tako redovi a i crijeva nagnuti i posto kapaljke imaju veliku kolicinu protoka vode voda se slijeva niz crijeva pa se desi da pojedine vocke nemaju vode jer se jednostavno salije niz crijevo i na zemlju pada negdje dalje :madmana: sto je rijedji slucaj sa kapaljkama 2L/h

OVaj problem možeš riješiti samo sa autokompezirajućim kapaljkama; koje rade samo pri određenom tlaku (imaju konstantan protok, bez obzira na povećanje tlaka). Kod običnih (jeftinijih) toga nema, i to ti na brdovitom terenu čini dosta problema (donja dio brda uvijek dobije više vode, nego gornji; što prirodno, što kroz sustav natapanja).

 

[bobostar]

Sto se tice kolicine vode kojom raspolazemo to je bas kao sto si naveo naj cesce i presudni faktor. Ali kod mene nebi trebalo biti problema trebalo bi da vode bude sasvim dovoljno i za naj vece suse
Pa kako cu preskociti ono osnovno, cilj navodnjavanja je pruziti vocki konstantnu optimalnu kilicinu vlage :drinkers: Dajem naglasak na ovo konstantnu optimalnu, sto znaci da joj treba konstantno (u sto cescim intervalima) dodavati optimalnu kolicinu vode. Ova literatura mi je nekako malo stara dosta se stvari promjenilo ....

Ma nije se gotovo ništa promjenilo, samo se problem natapanja i količine vode malo prejednostavno promatra.
Ako govorimo o količini vode, imamo dva dijela priče; tlo (o tome gotovo niste niti pričali, a natapate tlo) i potrebe biljaka (jabuke).
Krećemo o tlu. Dva važna parametra; kapacitet za vodu i koeficijent infiltracije.
Prvi određuje koliko vode tlo može zadržati (sve preko toga je gubitak, višak, ali isto tako smanjuje količinu zraka u tlu, što na neke kutlure djeluje gotovo tragično (jabuka). Na osnovi kapaciteta za vodu određuje se interval natapanja (početak-kraj; vrlo različit za različita tla) i ono što još nedostaje je dubina natapanja (povezano sa dubinom krijenja kulture).
Nek se količina označi sa "K"
E sada kada se zna količina vode, za određenu dubinu tla, potrebno je još znati koeficijent infiltracije. Pojednostavljeno, brzina ulaska vode u tlo; brzina (intenzitet) dodavanja vode u tlo mora uvijek biti niži od koeficijenta infiltracije.
Sada znamo i brzinu, odnosno intenzitet, i označimo ga sa "I".
I to je to.
Znači, tlo natapamo sa količinom "K", pazeći da intenzitet ne bude veći od "I". A slijedeći ciklus ide kada kultura (ovdje prvi puta spominjemo kulturu) potroši oko 50-60% "K". I onda punimo tlo sa količinom koja nedostaje, pazeći da intenzitet ne bude veći od "I".
I to je to.
Natapanje bez poznavanja karakteristika tla je gotovo bacanje novaca.

Što se tiče svih tablica u literaturi, to su samo okvirne vrijednosti, koje se značajno razlikuju za svako područje.
I gotovo sve imaju istu grešku, a to je da računaju na osnovi prosječne godine.

 

[gec67]

Griješiš Ranko. Bolja zalijevanja su veća norma i rijeđa nego "pimplanje". Pogotovo ako se kapljači postavljaju na visinu iznad zemlje.

Bobo šta kažeš na ovo što veli Kontam naime, kod mene u plasteniku samo se natapa nekad upali i kapne deci pa stane a nekad i po 5 lit u jednom zalijevanju

 

[bobostar]

Bobo šta kažeš na ovo što veli Kontam naime, kod mene u plasteniku samo se natapa nekad upali i kapne deci pa stane a nekad i po 5 lit u jednom zalijevanju

Točno je jedno i drugo. Hm....
Ako govorimo o natapanju voćnjaka, važna je natopiti veći volumen tla radi veće mase korijena (prvi poticaj rastu korijena je vlaga, a onda tek hrana; znači natapanjem većeg volumena tla, potiče se rast korijenove mreže, a tamo gdje ima korijena onda ima i usvajanje hranjiva; gdje korijena nema, nema niti usvajanja hranjiva.... ovo je kod maslina gotovo drastičan primjer).
Ako govorimo o natapanju povrća, onda je priča suprotna. Korijen je plići, volumen korijena je manji, i nema potrebe za obilnijim natapanjem (gubitak i vode i hraniva u dublje slojeve, koji se više neće iskoristiti).
Tako da "pimplanje" ide za povrće, ali za voćke ne.

 

[demosten]

Točno je jedno i drugo. Hm....
Ako govorimo o natapanju voćnjaka, važna je natopiti veći volumen tla radi veće mase korijena (prvi poticaj rastu korijena je vlaga, a onda tek hrana; znači natapanjem većeg volumena tla, potiče se rast korijenove mreže, a tamo gdje ima korijena onda ima i usvajanje hranjiva; gdje korijena nema, nema niti usvajanja hranjiva.... ovo je kod maslina gotovo drastičan primjer).
Ako govorimo o natapanju povrća, onda je priča suprotna. Korijen je plići, volumen korijena je manji, i nema potrebe za obilnijim natapanjem (gubitak i vode i hraniva u dublje slojeve, koji se više neće iskoristiti).
Tako da "pimplanje" ide za povrće, ali za voćke ne.

Ja još uvijek napajam svoje vočke sa vodom s kantama. Kaj to znači da bi trebao bacati kante vode u krug a ne pokraj korijena vočke?

 

[bobostar]

Evo slika mikroirigatora u različitim verzijama za drvenaste kulture:










A ovo je bubbler:


Vrlo dobar za natapanja voćaka:
- ne podiže vlagu zraka (nema raspskivanja, već samo mlaz)
- ne zaštopava se nečistoćama
- pokriva veću površinu natapanja oko voćke
- ali je dobar samo za dobro propusna tla ili zatravljena tla (ne ide na praškasta tla)

p.s. Ova druga od gore je natapanje jabuka u Sjevernoj Italiji. Iako je zbog osjetljivosti na pepelnicu, rasprskivanje loše za jabuke, ovdje se kombinira sa zaštitom od mraza (u Trentinu je to veće zlo od pepelnice).

 

[Ranko]

Griješiš Ranko. Bolja zalijevanja su veća norma i rijeđa nego "pimplanje". Pogotovo ako se kapljači postavljaju na visinu iznad zemlje.

U voćnjaku nemam navodnjavanje nažalost, i to mi je žao jer nisam znao kako dobru ranu breskvu imam :-/ Problem mi je jedan bunar od 6 m3/h a zalivna norma paprike mi je svaki 4 dan 66 m3, kako su vručine morat ću preći na svaki drugi dan, što znači da mi je tjedna norma bar 60 litara po metru. No paprika nema duboko korijen pa je to u odnosu na voćke kao voćarskih bar 120 ako ne više litara. Kopap sam 7 bunara, 1 - 6m3, 2-4m3 jer se urušio od prošle godine, ostali nemaju ništa zasipala ih plava glina, mada je rekao jedan bunarđija da će mi dva pročistiti i spojiti u jedan. Onda bi total imao oko 20 m3 na sat, no i vodovod je rekao da će staviti brojila i pustiti nam vodu pa... Inaće cjevi imam, sav sistem imam, samo nema vode :-/ Trenutno.

Pa dobro sada neznam bas sta podrazumjevate pod pimplanje, mislim koju kolicinu vode po sadnici. Mi recimo jabuku i mladu krusku zalijevamo sa negdje od prilike 20L po sadnici, a stariju krusku preko 30L po sadnici. Smatram da to bas i nije neka premala kolicina navodnjavanja.
A sto se tice tvog navodnjavanja, bas je steta da imas sistem a nemas vode. Je li nemas negdje u blizini (u krugu 2 km) neki potok koji tece bar zimi a ako tece i ljeti to je onda premija, pa da kupis zemlje blizu potoka i napravis akumulaciju, to bi ti onda sigurno rijesilo problem sa vodom. Sa bunarima je cista premija, tesko je naici na bunar koji ima dovoljan kapacitet da mozes navodnjavati vece povrsine. Za ovo premiju i bunar nevazi ako imas vocnjak na podruciju kao sto je ovo gdje smo mi sa kucom, vode na 6-7m koliko hoces :drinkers:.

 

[Ranko]

OVaj problem možeš riješiti samo sa autokompezirajućim kapaljkama; koje rade samo pri određenom tlaku (imaju konstantan protok, bez obzira na povećanje tlaka). Kod običnih (jeftinijih) toga nema, i to ti na brdovitom terenu čini dosta problema (donja dio brda uvijek dobije više vode, nego gornji; što prirodno, što kroz sustav natapanja).

Niste me dobro shvatili. Voda neide neujednaceno vec se usljed velikog izlaska vode iz kapaljki slijeva sa vanjske strane crijeva i tako ide niz crijevo i padne dalje, to je problem a ne neujednaceno kapanje

Ma nije se gotovo ništa promjenilo, samo se problem natapanja i količine vode malo prejednostavno promatra.
Ako govorimo o količini vode, imamo dva dijela priče; tlo (o tome gotovo niste niti pričali, a natapate tlo) i potrebe biljaka (jabuke).
Krećemo o tlu. Dva važna parametra; kapacitet za vodu i koeficijent infiltracije.
Prvi određuje koliko vode tlo može zadržati (sve preko toga je gubitak, višak, ali isto tako smanjuje količinu zraka u tlu, što na neke kutlure djeluje gotovo tragično (jabuka). Na osnovi kapaciteta za vodu određuje se interval natapanja (početak-kraj; vrlo različit za različita tla) i ono što još nedostaje je dubina natapanja (povezano sa dubinom krijenja kulture).
Nek se količina označi sa "K"
E sada kada se zna količina vode, za određenu dubinu tla, potrebno je još znati koeficijent infiltracije. Pojednostavljeno, brzina ulaska vode u tlo; brzina (intenzitet) dodavanja vode u tlo mora uvijek biti niži od koeficijenta infiltracije.
Sada znamo i brzinu, odnosno intenzitet, i označimo ga sa "I".
I to je to.
Znači, tlo natapamo sa količinom "K", pazeći da intenzitet ne bude veći od "I". A slijedeći ciklus ide kada kultura (ovdje prvi puta spominjemo kulturu) potroši oko 50-60% "K". I onda punimo tlo sa količinom koja nedostaje, pazeći da intenzitet ne bude veći od "I".
I to je to.
Natapanje bez poznavanja karakteristika tla je gotovo bacanje novaca.

Što se tiče svih tablica u literaturi, to su samo okvirne vrijednosti, koje se značajno razlikuju za svako područje.
I gotovo sve imaju istu grešku, a to je da računaju na osnovi prosječne godine.

E vidis problem ovih kapaljki od 4L/h je i prevelika kolicina vode koju zemlja nemoze da upije. Zemljiste kod nas je inace veoma glinovito, bukvalno mozes od njega praviti ciglu i zidati kucu, dokazano, nasa kuca na selu je ozidana od te zemlje, a i sve starije okolo, i tako ima veoma nizak koeficijent infiltracije, kapaljke od 2L/h su na knap a ove od 4L/h prave barice i potocice. Prevelika kolicina vode bi se samo slijevala i napravila glib i to je dokazano, pumpa greskom ostala upaljena cijelu noc :madmana:

 

[Ranko]

Kad smo vec kod navodnjavanja vocnjaka rasprskivanjem, kakvo bi bilo navodnjavanje vocnjaka sa tifonom? Neznam navodnjava li ko tako? Taj sistem po meni ima neke prednost, a i mane u odnosu na kap o kap. Prednosti su mu to da navodnjava cijelu povrsinu vocnjaka sto je za vocke sa velikom povrsinom korijena odlicno, naprimjer kruske, takav sistem je jeftiniji u odnosu na kap po kap ako se koristi za vece povrsine jer jedan tifon se koristi za svo navodnjavanje. I za razliku od navodnjavanja mikro rasprskivacima vocka nebude duze vremena izlozena polijevanju jer tifon ide navodni i prodje. A mane su to sto se trosi velika kolicina vode i sto se kvasi list i plod.
:?: :scratch :?: :scratch :?: :scratch

 

[Smiljan]

Citam vas sa velikim zanimanjem i nastojim uciti te imam jedno konkretno pitanje. Izgrunfao sam sistem prijevoza i distribucije vode po mladom ljesnjaku sa 12V pumpom i kontejnerima od 1000l (2 kom, dok jedan ide po njivi, drugi se puni, dok nesto ne smislim vodom iz vodovoda). Na toj njivi imam cca 400 sadnica. Probao sam sa kacom od 500 litara i treba mi za razliti cca 45 minuta za 500 litara, sto ce reci da mi treba cca 1.5 sat za 1000l, 10 litara po sadnici, 100 sadnica, cetvrtina. Ujutro, dok se sunce ne digne, imam vremena cca 3 sata (od 6 do 9) i mogu zaliti 200 sadnica, polovicu.

E sad pitanje dali je bolje svakoj sadnici odmah dati 20 litara i raditi po cetvrtinu dnevno ili ici dvaput po 10 litara(dakle s "odmakom" od 2 dana)? Zemlja mi je inace porozna i nemam problem da sa 20 litara se stvore lokvice, sve odmah udje u zemlju. Kada se navecer moze poceti sa zaljevanjem da biljke ne dozive sok?

 

[bobostar]

Kad smo vec kod navodnjavanja vocnjaka rasprskivanjem, kakvo bi bilo navodnjavanje vocnjaka sa tifonom? Neznam navodnjava li ko tako? Taj sistem po meni ima neke prednost, a i mane u odnosu na kap o kap. Prednosti su mu to da navodnjava cijelu povrsinu vocnjaka sto je za vocke sa velikom povrsinom korijena odlicno, naprimjer kruske, takav sistem je jeftiniji u odnosu na kap po kap ako se koristi za vece povrsine jer jedan tifon se koristi za svo navodnjavanje. I za razliku od navodnjavanja mikro rasprskivacima vocka nebude duze vremena izlozena polijevanju jer tifon ide navodni i prodje. A mane su to sto se trosi velika kolicina vode i sto se kvasi list i plod.
:?: :scratch :?: :scratch :?: :scratch

Sve si rekao.
U HRV još nisam vidio natapanje voćaka na takav način (što ne znači da ga 100% nema).
U ITA se tako natapaju maslinici i to dosta efektno, naročito sa manjim pokretnim tifonima, koji se onda koristi za više parcela i više kultura (industrijska rajčica, žitarice, krmno bilje) i to je jedna od značajnijih prednosti - prenosivost i korištenje na više lokacija i kultura.
Druga prednost je mogućnost korištenja vode manje kvalitete - upregnut sa klipnom pumpom potjerat će različite nečistoće bez problema (radi velike dizne; ide lišće bez problema i sve ostao) dok kod centrifugalne pumpe treba malo paziti.
Nedostatak su krupne kapi i značajni "udar" kapi na kulturu i na tlo (na praškastim tlima radi pokoricu i narušava strukturu površinskog sloja).

Eto, nema savršenog sustava natapanja; nešto je jeftinije i lošije; nešto je skuplje i bolje...

Međutim jedan od sustava koji doživljava renesansu u natapanju je površinsko natapanje brazdama (dobro, staro, još od Egipta).
Ali danas je to u modernom stilu. Naročito Australija i Novi Zeland, ali prate ih i ostali.
U čemu je kvaka?
Prije sadnje velikim strojevima izvrši se niveliranje površina (nasadi čak do 200 ha) potrebno za takvo natapanje (buldozeri, grejderi i ostala mehanizacija; bez problema, jer nema još kulture na površini). Nakon toga ide tek sadnja. Budući da je teren sada izniveliran (novo izrađeni, nema veze sa početnim, prirodnim stanjem), dovoljno je samo pravilno povući brazde, i pustiti određenu količinu vode... i to je to. Nema kapaljki, nema rasprskivača, nema filtera, nema crijeva u nasadu, nema spojeva, nema..., nema... a i voda ne mora biti niti posebno čista niti filtrirana. Udri samo klipnu pumpu, glavni vod od 1-3'' i nekoliko "T" komada i naravno izvor vode (jezero, rijeka, akumulacija...).
Dva bitna uvjeta; velika površina i izdašan zahvat vode.

 

[bobostar]

Citam vas sa velikim zanimanjem i nastojim uciti te imam jedno konkretno pitanje. Izgrunfao sam sistem prijevoza i distribucije vode po mladom ljesnjaku sa 12V pumpom i kontejnerima od 1000l (2 kom, dok jedan ide po njivi, drugi se puni, dok nesto ne smislim vodom iz vodovoda). Na toj njivi imam cca 400 sadnica. Probao sam sa kacom od 500 litara i treba mi za razliti cca 45 minuta za 500 litara, sto ce reci da mi treba cca 1.5 sat za 1000l, 10 litara po sadnici, 100 sadnica, cetvrtina. Ujutro, dok se sunce ne digne, imam vremena cca 3 sata (od 6 do 9) i mogu zaliti 200 sadnica, polovicu.

E sad pitanje dali je bolje svakoj sadnici odmah dati 20 litara i raditi po cetvrtinu dnevno ili ici dvaput po 10 litara(dakle s "odmakom" od 2 dana)? Zemlja mi je inace porozna i nemam problem da sa 20 litara se stvore lokvice, sve odmah udje u zemlju. Kada se navecer moze poceti sa zaljevanjem da biljke ne dozive sok?

Dva savjeta;
1. PUkni odmah 20 lit/sadnici i miran si. Za 4 dana riješen cijeli nasad.
2. Kada se već radi ručno, stavi u vodu malo hranjiva, neki univerzalac 20:20:20 ili slično, gram/lit. pa odmah obavi i malo prihrane; šteta ti je razvoziti samo čistu vodu

Ako možeš, probaj natapati ujutro a ako hočeš navečer, onda napuni spremnike prije i neka se voda malo temperira.

 

[Smiljan]

aha, hvala. A ovo gram/litru ... moze, pretpostavljam i 15-15-15. Proljetos sam bacio trideset-cetrdeset dekagrama KAN-a po sadnici, nece li to biti previse dusika ako i sada dodam petnaisticu (naime, kod mene vegtacije krece jedno mjesec dana kasnije nego u ostatku HR)?

 

[bobostar]

aha, hvala. A ovo gram/litru ... moze, pretpostavljam i 15-15-15. Proljetos sam bacio trideset-cetrdeset dekagrama KAN-a po sadnici, nece li to biti previse dusika ako i sada dodam petnaisticu (naime, kod mene vegtacije krece jedno mjesec dana kasnije nego u ostatku HR)?

Ma sad malo svetogrđa; univerzalac 20:20:20 ili 18:18:18 su vodotopiva gnojiva; a ova 15:15:15 je klasično granulirano; ali kako i rekoh, može i ta 15:15:15, samo se malo slabije otapa (i u načelu fosfor je uglavnom topiv u citratu, nije u vodi) a i sadrži klor (koji baš i nije dobar; u vodotopivim gnojivima je kalij-sulfat).
E sada sam odluči, ali ja bi svakako kupio malo pravog vodotopivog.

 

[Smiljan]

ma da, kupiti cu ako nadjem di da kupim. Gdje bi se u Zagrebu moglo naci?

 

[Njoko]

Dva savjeta;
1. PUkni odmah 20 lit/sadnici i miran si. Za 4 dana riješen cijeli nasad.
2. Kada se već radi ručno, stavi u vodu malo hranjiva, neki univerzalac 20:20:20 ili slično, gram/lit. pa odmah obavi i malo prihrane; šteta ti je razvoziti samo čistu vodu

Ako možeš, probaj natapati ujutro a ako hočeš navečer, onda napuni spremnike prije i neka se voda malo temperira.

Potpisujem i ja udaram tako samo cisternom 3000 lit 100 kom svaki drugi dan, voda kao led ali nema veze topla zemlja ublaži hladnoću dok dođe do korijena.

 

[Kontam]

Sad kad čitam tek sad vidim koliko god mi imali vode, i koliko god se mislilo da je HR bogata vodom, ista je jako teško dostupna, ispada da svi kuburimo sa vodom, jedino Virovitica je majka navodnjavanja. A kanala iz Jugoslavije koliko ti srce želi, rijeka koje ne presušuju, pumpne stanice, brane i za koga? Za miševe, parceve, divljač, za gamad, za HDZ da čisti i održava kanale umjesto da pusti vodu i tako... Baš me zanima koliko će nas EU oderati za vlastitu vodu

 

[bobostar]

Sad kad čitam tek sad vidim koliko god mi imali vode, i koliko god se mislilo da je HR bogata vodom, ista je jako teško dostupna, ispada da svi kuburimo sa vodom, jedino Virovitica je majka navodnjavanja. A kanala iz Jugoslavije koliko ti srce želi, rijeka koje ne presušuju, pumpne stanice, brane i za koga? Za miševe, parceve, divljač, za gamad, za HDZ da čisti i održava kanale umjesto da pusti vodu i tako... Baš me zanima koliko će nas EU oderati za vlastitu vodu

Iako je malo OT, ali to je razlika između bogatih i siromašnih; bogati koriste vlastite resurse, siromasi uvoze... (zašto Siemens još uvijek sklapa računala u Njemačkoj, a ne u Kini? Zašto Njemačke državne tvrtke koriste Siemens računala? Lud, blesav, zbunjen?!?!?!)