• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Paprika

sanjin

Član
Tu od
22 Stu 2013
Poruka
610
Jedan moj poznanik je morao zaorati celer po okom inspekcije jer je koristio neko sredstvo koje je prošle godine bilo dozvoljeno a ove nije bilo registrirano,plus da je morao platiti 3 analize po 3000 kuna plus sad bude došla i kazna.Znam da celer nije tema...
 

Lavander

Član
Tu od
9 Sij 2014
Poruka
32
Da li mi tko može reći kakva je Leskovačka -kozji rog- ajvar paprika?
Ljuta , slatka, mala,velika?
Dobila sam dosta sjemena...al ljudi su mi ostavili dok me nije bilo doma..ne znam kako se zovu niti kako doći do njih.
Da li je to slično slonovom uhu ? ako ću prodavati presadnice, da znam bar nešto reći kupcima...
 

laca022

Član
Tu od
5 Ožu 2015
Poruka
418
Laca, evo na ovom linku možeš pogledati koji su preparati dozvoljeni kod nas u hrvatskoj. https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Upiši samo pod kulturu paprika i izbacit će ti. Ima sigurno preparata drugih fimi koji sadrže istu aktivnu tvar, samo se drugačije zovu.

Kod nas ti se inspektor najavi da će doći uzeti uzorke za fitopatološku analizu i ako nađu aktivnu tvar da si koristio, a nije dozvoljena registracijom, gubiš pravo na državne potpore, dobiješ krasnu kaznu i zabranu prodaje. Meni su došli i uzimali uzorke babure, kupusa i brokule. Imaju laboratorij na 199 aktivnih tvari, mogu pronaći aktivnu tvar i ako si preparat koristio samo u rasadu.

Tako da nije jednostavno kako ti misliš da je. Kod vas je to još uvijek prelabavo. Najžalosnije je što tretirano voće i povrće iz uvoza dolazi u hrvatsku, prolalzi fitopatološku analizu, a ministarstvo na svojim stranicama objavi kulture koje i od kuda nisu preporučljive za upotrebu. To graniči sa zdravim razumoml. Umjesto da se odmah stopira uvoz tog proizvoda, on se i dalje uvozi samo se preporučuje ne konzumirati ga :icon_question:

Razumeli smo se 100%
Skoro svake godine skidaju i dodaju preparate.
Normalno je da se ne koristi nešto zabranjeno prvensteno zbog zdravlja a i zbog kontrola. Niko nije lud da radi da bi mu inspekcija zabranila prodaju.
I kod nas uvoze sve što ne valja sa zapada od mesa do voća i povrća.

U par postova prije si objašnjavao kako tretirati zemljište prije sadnje paprike sa glifosatom...:icon_rofl:

Još jednom ću ponoviti,svaka budala može uzeti špricu i pošpricati biljke sa nedozvoljenim sredstvima (hormonima rasta)...to nema nikakve veze sa kvalitetom sjemenja...
Od ove godine se sva zaštitna sredstva kod nas kupuju uz predočenje iskaznice,tako da se sva moraju i razdužiti kroz evidenciju po kulturama...ne može se više kupovati i špricati sa svim i svačim...

Vidim da si pojedince ovdje uvjerio kako je tvoje sjeme jače i od nizozemskih hibrida...ja sam i ove godine kupio samo mačke u vreći:icon_rofl: ...neke sam plaćao čak 4,50kn/sjemenku:mur:
Svašta ću ja ovdje naučiti...:mur:

O tome se pisalo na ovom forumu,a piše se naveliko i po srpskim forumima,tak da se više ne moraš delati grbav po tom pitanju...

Eto,još jedna jeftina i nadasve zdrava metoda za reduciranje plodova iz Lacine kuhinje...


Za proizvodnju flanaca u ovom periodu se koristi supstrat za sijanje sa maksimalno 0,50kg hranjiva,nikako ne koristiti one mješavine sa 1,50kg,jer će vam presadnice pobjeći u zrak...
Kasnije za pikiranje idu mješavine sa većim postotkom hranjiva...
Prve prihrane idu tek nakon dva tjedna nakon pikiranja,do tada biljke imaju sasvim dovoljno hranjiva za uzeti iz supstrata...

Pročitaj ponovo ako treba i više puta za 15 godina samo 3 Puta tretirano i to samo ako ina previše trave na oranju i preparat se aplicira u martu 60 dana pre rasadjivanja a 30 dana po isteku karence se rasadjuje

Ti prsci sa čime hoćeš ja ti kažem da se ti preparati ne mogu primeniti u paprici a ti ih primenjuj ako misliš da deluju.

Ti i treba da kupuješ skupa semena da biljke imaju veći rodni potencijal jer ih duži vremenski period ekspoloatises zato što radiš plasteničku proizvodnju koja se mnogo razlikuje od proizvodnje napolju.
Ja sam samo pisao o paprici koju sadimo na ravnu zemlju bez gredice i folije i koja ne mora da se vezuje pošto ne raste više od 50 -70cm u visinu

Raspitaj se oko cupanja korena iznenadices se šta ćeš saznati.
Mi reduciramo broj plodova bakrom polovinom juna ako vidimo da je paprika previše ponela

Ne želim više sa tobom da se raspravljam radi kako misliš da je najbolje ja ti želim sreću.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

laca022

Član
Tu od
5 Ožu 2015
Poruka
418
U gustom sklopu od 0,7kg-1kg po biljci a u radjem sklopu potencijal je mnogo veći
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Malo ćemo ove godine probati neke novitete...
L4IwX0l.jpg

Niska babura za otvoreno Enix i roga Bubion,te patliđan Onyx...
 
Posljednje uređivanje:

soony-69

Aktivni član
Tu od
16 Sij 2011
Poruka
874
sad sam se sjetio da smo raspravljali o glifosatu i štetnosti istog, a danas sam pročitao ovo:


Glifosat je herbicid širokog spektra djelovanja, razvijen u amerčkoj tvrtci Monsanto, 1974. godine. Danas je on jedan od najviše korištenih herbicida širom svijeta.

Koristi se za tretiranje jednogodišnjih korova, ali i višegodišnjih i šumskih biljaka. Upotreba glifosata u poljoprivredi nastavlja se povećano širiti. Njegova je raširena upotreba u proizvodnji voća i povrća, ukrasnog bilja, na travnjacima i u zaštićenim prostorima. U biljku se adsorbira preko listova i onda se transportira kroz biljne dijelove i djeluje na njezin enzimski sustav.

Utjecaj glifosata na ljude

Zbog česte upotrebe glifosata, nažalost dolazi do njegove neprimjerene upotrebe, a time i do moguće zdravstvene i okolišne opasnosti. Nekoliko nadzornih agencija (FAO, WHO, U.S. EPA) provodile su ispitivanja na glifosat i na njegove produkte raspadanja. Zaključeno je da nema pokazivanja znakova oštećenja ljudskog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je sljedeća saznanja:

Glifosat i AMPA (produkt raspadanja glifosata) imaju nisku akutnu toksičnost za ljude ako dođe do gutanja, udisanja ili kontakta s kožom. Ako dođe do unosa u tijelo, glifosat se neće razgraditi, nego u nepromjenjenom obliku napušta tijelo unutar sedam dana. Rezultati testiranja na životinjama ukazuju da glifosat ne uzrokuje rak, ne mijenja genetski materijal, ne oštećuje plod i nije štetan za živčane stanice.

Utjecaj glifosata na oprašivače

Zadnjih nekoliko godina, primjećen je važan gubitak pčela (Apis mellifera L.), najviše u Europi i Sjevernoj Americi. Neki od razloga za to bili su brojni patogeni i paraziti, no često se spominje široka upotreba pesticida i herbicida kao mogući uzrok.

Pčele su izložene pesticidima tijekom prikupljanja peluda i nektara sa cvjetova različitih biljaka, disanja, leta, itd.. Na ovaj način pesticidi se mogu nehotice unijeti u zajednicu pčela gdje je koncentriran veliki broj pčela. Prisutnost različitih pesticida i njihovih metabolita primjećena je u vosku, peludu, pčelama i uzorcima pčelinjih košnica. Posljedice se mogu očitovati u smanjenom razvitku pčele matice, povećanje pojave odbijanja pčele matice, smanjena težina pčele matice.

Vrlo je mali broj istraživanja vezanih uz utjecaj glifosata na oprašivače. Pčele i drugi oprašivači su od primarne važnosti u poljoprivredi i kod biljaka koje ovise o oprašivanju kukcima. Nema zabilježenih podataka o štetnosti glifosata za kukce, iako svaki herbicid može indirektno djelovati na populacije kukaca, kao i na živote drugih vrsta tog područja.

Prema istraživanjima je utvrđeno da glifosat nije štetan za pčele, gdje je LD50 >100 µg/pčeli. U 48-satnoj direktnoj izloženosti glifosatom, nije zabilježen slučaj smrtnosti niti stresnog utjecaja na pčele. Također, za pčele i ostale oprašivače nisu štetne niti formulacije glifosata.


Glifosat nije štetan i otrovan po okoliš u odnosu na neke druge herbicide. U većini slučajeva, utjecaji na tlo, zrak, vodu i druge organizme su relativno mali. Vrlo je nizak rizik po ljudsko zdravlje, ali pri pridržavanju propisanih uputa, ne očekuju se nikakve štetne posljedice.
 

adan

Član
Tu od
5 Sij 2013
Poruka
410
Vrlo lijepo, ali koliko je istinito? Mislim da je tu ista stvar kao i u farmaciji, više para na pravo mjesto i eto ti savršenog proizvoda, samo još fali da mu dodaju ljekovita svojstva ili proglase afrodizijakom.
Većina nas bi vjerujem najradije uzgajali biljke po eko pravilima, ali kad živiš od te proizvodnje pa ti svako uzme dio kolača (država, todorići i kojekave druge sitne duše) ono kaj ti ostane je za preživljavanje. Dakle nešto od zaštite i prihrane se mora koristiti, a mi sami moramo odlučiti što i koliko.
 

goran1985

Aktivni član
Tu od
5 Ožu 2013
Poruka
634
Kad se priča o glifosatu uvijek se sjetim ovog videa: link :)
Slobodan prijevod:
Dr. Patrick Moore: možeš popit litar glifosata i neće ti bit ništa.
Novinar: odlično, baš ga imamo tu pa ćemo vam natočiti času, hoćete li?
Dr. Patrick Moore: bit će mi drago... Zapravo ne, nisam glup. Ali ljudi često pokušaju počiniti samoubojstvo Roundup-om i dožive neuspijeh...
 
Posljednje uređivanje:

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Sony 69
Ne znam odakle si skinuo ovaj članak,ali prava istina je ipak malo drugačija...
http://znanost.geeg.hr/clanak/kako-su-ekstremne-razine-herbicida-u-hrani-postale-industrijski-normativ/
To su ti američka posla,kada se laž ponovi dovoljno puta,postaje istina...
No,sada se svi pitamo kako je takva kontaminirana GMO hrana (puna glifosata) dospjela na Balkan i na naše tanjure,a proizvodimo dovoljno i žitarica i uljarica?
Evo odgovora i na to pitanje...a možda i na ono "gdje je nestalo žito iz Đakovštine"?
http://www.zadarskilist.hr/clanci/25102010/sojara---cvrsta-karika-agrokorovog-lanca
 

marke

Član
Tu od
4 Sij 2016
Poruka
307



Slonovo uho...na 5tis sadnica zaradio 5000KM
 

Prilozi

  • paprika3.jpg
    paprika3.jpg
    64.6 KB · Pregleda: 170
  • paprika5.jpg
    paprika5.jpg
    81.4 KB · Pregleda: 198
  • paprika2.jpg
    paprika2.jpg
    63.1 KB · Pregleda: 169
  • paprika4.jpg
    paprika4.jpg
    63.8 KB · Pregleda: 174
Posljednje uređivanje:
Tu od
23 Pro 2014
Poruka
317
@marke
Kazi nesto o svom sistemu uzgoja. Razmak red od reda, biljka od biljke u redu, zaljevanje odozgo ili kap po kap i tako.. Realno, to je odlicna zarada.
 

laca022

Član
Tu od
5 Ožu 2015
Poruka
418
Super izgleda.
Mislim da je red od reda oko 70cm mi stavljamo 50-55cm.Objasni nam malo sistem sadnje.
5000biljaka x800g=4000kg
4000kg x0,60eurocenti = 2400eura a to je cca 5000maraka.
Ne znam zašto mnogi ne veruju.
 

adan

Član
Tu od
5 Sij 2013
Poruka
410
Lijepo izgleda, ne izvrće se pretpostavljam zato kaj je ogrnuta. Korov uništen kemijom zar ne? Meni je slonovo uho najbolja ajvarica. Probala sam prošle godine Amforu, Palanačku, Strižanku, Ljubov dlan i Slonovo uho na istoj parceli s istim uvjetima. Slonovo uho definitivno najbolja kod mene. Problem mi je što se izvrne pa dio propadne što od sunca, što od ležanja na zemlji odnosno travi, jer ja sadim na povišene gredice na foliju dvored, a staze između kosimo malim malčerom. Sve si razmišljam, ako posadim gušće u redu, stane više biljaka, pa bi možda bilo isplativo staviti kolce i vodoravnu špagu da je drži od izvrtanja. Jel tko probao i s kakvim uspjehom? Ogrtanje ne dolazi u obzir jer ne koristim herbicide.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Ja sam imala nekada davno Amforu i Slonovo na jednoj parceli, i Slonovo je bilo puno niže i manje bujno od Amfore. Je li to njegova sortna odlika, ili se je tako slučajno poklopilo?
 

Najnoviji postovi

Na vrh