Peradarstvo

[Ratarko]

e vidiš, tamo gdje ga nitko ne želi djeli se badava a tamo gdje ga ljudi trebaju pa zašto nebi vindija i nešto usput zaradila.

Zakon ponude i potražnje na kojem Vindija profitira
Moram priznati da više neču uzimati taj gnoj jel sam več zasitio njive sa njim , morao bih ga odvoziti 15 km daleko a to mi se ne isplati ima ga previše . Ove njive koje su mi 1 km od farme su več svaka dva puta dobile taj gnoj u zadnje 3 godine i to dobranu dozu.

 

[igor_peradar]

Ako ga racionalno rasipaš po njivama to ti je čista zarada, dodaš još malo po potrebi praha i to je to.
Bolije staviti više gnoja nego kupovat umjetni.

 

[tine]

Kako su kod nas decenijama u poljoprivrednim kolekcijama knjiga i knjige o djubrenju zemlje, siguran sam kako ih ima i u Hrvatskoj.
Zima nije prava, a koje veče za branje se isplati.

Uvijeren sam, da bi ratarko trebao prekalkulirat sadržaj tog peradarskog gnoja, pa time prilagoditi trosenje kupovnih gnojiva kako mu je preporučio i igor.
Pošto radiš sa parcelama o kojima se ne zna ništa, moja preporuka bi bila i analiza zemlje.
Obzirom na veličinu parcela, postoji pitanje kvalitete ravnomernosti uzorka zemlje po parceli.

Iako nisam pobornik savetodavne službe, na tom polju poljoprivrede znanje se godinama ne mijenja, pa pitaj i njih.

Možda bi provijerio na netu firme, koje se bave 'analizom' zemlje putem satelita.
Današnja tehnika omogučava, da bi i za tebe mogli poskenirat svaku njivu i dat ti analizu u realom vrijemenu.

 

[igor_peradar]

mogu potvrdit prilikom izrade moje studije utjecaja na okoliš također su uzimani uzorci tla.
To su dvije parcele koje sam kupio; jedan gazda ima također manju farmu piliča i samo sa tim gnojem gnoji, a drugu parcelu je obrađivao jedan poljopriv. koji se bavi kravama.
Nedugo nakod uzimanja uzoraka zove me profesor sa agronomskog fakulteta i pita dali mu mogu pojasniti zašto je tako velika razlika između te dvije parcele. Po analizi ova koja se gnojila gnojem od piliča bila je vrlo bogata po sastavu a ona druga siromašna.

 

[Ratarko]

Ok , shvatio sam vas obojicu šta govorite i u pravu ste.
Kod mene se radi o nečemu drugom , nemam svoj traktor za utovar gnoja niti prikolice za razbacivanje nego to plačam jednom čovjeku da mi napravi . Kako su mi druge njive dosta daleko od farme sada bi trebao odvoziti traktorima min. 15 km daleko . Ma sve bi mi to bio majnji problem kada bi imao svu potrebnu mehanizaciju da to radim sam ali nemam . Sada bi znači osim ovoga troška koji imam za uslužno razbacivanje gnoja imao još trošak odvoza gnoja .
Razumijem vas kada kažete da bi mi trebalo puno manje mineralnog gnojiva kada bi prvo pognojio sa ovim od purana i da bi mi zemlja bila bolja ( kvalitetnija i sa više humusa ) , s tim se slažem u potpunosti .

 

[mario]

I ja sem slažem.

Ratarko, koliko su ti udaljene parcele jedna od druge?

 

[Ratarko]

Ove na koje sam do sada razbacivao gnoj su 1 km od farme ili 14 km od kuče. Ove druge table su mi 2 km od kuče ili 16 km od farme.
Večina zemlje mi je 2-3 km od kuče.
Do ovih njiva što su mi 15 km od kuče vozim se RX-om jedno pola sata , Hurlimanom i Fordom max. 20 minuta tako da se može malo profitirati ukoliko se ima brži traktor.
E sad , da imam traktor koji ide 50 km/h , gdje bi mi bio kraj :wink:

Jel se ti daleko voziš do svojih njiva ?

 

[zvona]

Od peradrskog gnoja nema humusa u tom gnoju nema glista kao ni u svinjskom a humus proizvode gliste
treba više koristiti zelenu gnojidbu

 

[mario]

Imam maksmimalno 3.5 km !

 

[Ratarko]

Od peradrskog gnoja nema humusa u tom gnoju nema glista kao ni u svinjskom a humus proizvode gliste
treba više koristiti zelenu gnojidbu

Vidi kako ja gledam na to povečanje humusa , možda nisam u pravu , neznam :?:
U tome puranskom gnoju ima sigurno pola piljevine a polovica je zapravo njihov izmet. Ako gledamo na ovu polovicu što je piljevina to je isto poprimilo jedan truli i vrlo nalik na gnoj oblik jel je ta živina stalno po njemu hodala , mokrila i radila šta sve ne :roll: . U tome gnoju se krije još jedan dobar dio hrane za purane koju su ovi rasuli iz hranilica . Na mjestu gdje stoje hranilice ima sigurno 10 cm više gnoja .

E sad , u zemlji na njivi ja vidim da ima glista ( kada orem vidim ih dosta ) pa sam predpostavio da bi samim dodavanjem toga gnoja zemlja postala privlačnija za još više glista i da bi mikro svijet u zemlji bio puno aktivniji.
Zato sam pomislio da bi to sve dalo više humusa što definitivno fali na ovim ovdje njivama.

Jednom sam posijao uljanu repicu poslje pšenice koju sam onda zaorao u jesen kao zelenu gnojidbu . Nisam primjetio ništa posebno iduče godine ali mislim da je to pametan potez kada bi ga radio učestalije.

 

[zvona]

Kod zelene gnojidbe ti je isto kao i kod svježeg stajnjaka treba vremena da se počne razgrađivati. U svakoj zemlji ima glista ( odnosno gujavica ) ali to nisu iste kao one koje vidiš u stajnjaku ali opet ne u svježem nego barem malo odstojanom, zbog nekih njima štetnih plinova koji sa vremenom nestanu. Ovisi i koliko si duboko zaoro. Slama se uglavnom zapali ali ako je zaoravaš bilo bi dobro ( ako je moguče ) prije baciti nešto dušika ( uree ) zbog poboljšanog djelovanja mikrooganizama u tlu i sto vrijedi i za sve što zaoravaš. Bolje je pliče jer su mikroorg. bliže površini tla. A mi svi oremo zemlju relativno duboko i te mikroorg. uništavamo time.Pgledaj prije kada su ljudi radili konjima nisu orali duboko. a stajnjaka je bilo i gnojilo se. da su onda imali hibride kao danas koliki bi im bio prinos. Mi ovim gospodarenjem uništavamo plodnost tla gnojimo napamet

 

[Ratarko]

@zvona

Slamu od pšenice , ječma i soje sječkam sa kombajnom te ju sa plitkim gruberom unosim u zemlju na dubinu od 15 cm. Rijetko kada imam uree da bacim po slami prije . Jednom sam imao UAN pa sam pošpricao 100 litara na hektar prije prolaza sa gruberom.
Sojinu slamu ustvari tanjuram teškom tanjuračom jel iza nje sijem pšenicu ili ječam.

Priznajem da orem duboko , pogotovo tamo gdje če biti šečerna repa jer je potrebno da umjetno gnojivo zaorem što dublje. Dvosjekli mač je onda duboko oranje.

 

[zvona]

Umjetno gnojivo je samo trenutno više uništi nego pomogne, mislim na dugoročno pa i sam vidiš šta piše na vrečama pr. NPK 15-15-15 na 100 kg imaš 15 kg N, 15 kg P, 15 kg K i to aktivne tvari ( 45 Kg ) a šta je onaj ostatak do 100 kg. Pa sada je tu i zbijenost tla i to utječe ulazimo u njive kada je vlažno i gazimo, sabijamo tlo izgodine u godinu. treba više koristiti pošto nema stoke kao nekad i stajnjaka, zelenu gnojidbu ( ulj.repica ,lupina ) zaoravati ostatke a ne paliti. dali se susrečeš u polju u oranju da izvlačiš ostatke prijašnjih usjeva vidi se dobro kod kukuruza i suncokreta.

 

[Ratarko]

Ne koristim 15-15-15 gnojivo nego 7-20-30 ali ista je to kobasica , više od 20 % je "jače" od petnajstice ali i skuplje.
Kukuruz nisam imao jako dugo u kulturi , zadnji puta 98 i fino sam izgubio na njemu pa sam prestao. Suncokret sijem sa vremena na vrijeme i redovito bankrotiram i na njemu ali slažem se sa tobom kad kažeš da dugo ostanu biljni ostatci od kukuruza i suncokreta. Ostane nekada i žitne slame u zemlji koja ne istrune a kamoli kukuruzne stabljike. Baš iz toga razloga bi trebalo razbaciti jedno 100 kg uree prije zaoravanja da ubrza raspadanje biljnih ostataka.

 

[zvona]

NPK 15 - 15- 15 samo samo naveo kao primjer koliko na 100 kg umjetnog gnojiva ima aktivnih tvari koje biljka može da koristi a ostalo je ,, smeče ,,

 

[Ratarko]

Yep , zato sam ja naveo " sedmicu " što ima više aktivne tvari a manje nus-produkta . Moj otac voli raditi takve kalkulacije prije nego kupi neko umjetno gnojivo . Ove godine je cijeli dan razmišljao koje gnojivo da kupimo za proljetnu sjetvu , kad uđe u tu fazu dubokog razmišljanja ja ga samo ostavim na miru da razmišlja :wink:

 

[zvona]

ja isto više koristim 7-20-30 skuplja i kvalitetnija i onako N( dušik više ide u prihranu. Neke stvari sam isprobao na vlastitoj zemlji ono što sam učio u školi i na faxu i ima nešto, I to u sjetvi i gnojidbi pšenice

 

[Ratarko]

Tako je , moj otac sa tim eksperimentira tako da smo znali uzimati 10-30-20 ili 5-15-25 ili 8-26-26 NPK gnojiva ili budu sa borom ( dobro za repu ) ili sa MG bilo je svakakvih kombinacija.

 

[Tomislav]

Ratarko išao sam malo pročitati o ovoj temi i vidim da voziš gnoj od čiščenja poslije turnusa purana na njivu.A u tom gnoju ima puno piljevine a jel znaš da piljevina podiže kiselost zemlje pa time radiš na neki način medvjeđu uslugu.....

 

[Ratarko]

Ma pojma ti nemam o tom puranskom gnoju i o piljevini te njenom djelovanju na kvalitetu zemlje . Znam da ima puno piljevine , mislim da su mi radnici na farmi rekli da stavljaju min. 12 cm piljevine .
Razbacivanje puranskog gnoja je na neki način obaveza za mene , ako ga ja ne uzmem nitko ga neče . Onda ga oni sami izvezu bilo kuda , ostave ga na poljskom putu sa jedne strane i slično . To me više košta kada mi tako zakrče put do njive ( strojevi su mi dosta široki i ne mogu se provuči pokraj hrpetine gnoja ) nego ovako da ga ja uzmeme svake godine.
Kalcizaciju ču od sada raditi svake godine pa ču valjda to držati pod kontrolom .
Za sada vidim dosta pozitivnih rezultata od toga gnoja , evo i pšenica mi izgleda bolje nego inače , mislim barem , a bacao sam gnoj prošlog ljeta na tu parcelu.