• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Pošumljavanje

radul

Član
Tu od
28 Svi 2013
Poruka
788
Kako dobit sadnice bagrema???
Na prvi pogled možda malo glupo pitanje al dosad što sam vadio samonikle,većinom su terale iz korjenja drugih i kad bi takve posadio od njih ništa....zanima me kako iz sjemena dobit sadnice....samo pobacat sjeme ili ima neki štos..?
 

zgzac

Dobro znana faca
Tu od
3 Kol 2012
Poruka
2,737
Ja mislim da tu nema neke kemije, pogotovo kad je Bagrem u pitanju !? Možda se varam, ali mislim da bi se lako dobili flanci od sjemena ....
Probaj.... ništa ne košta !
 

radul

Član
Tu od
28 Svi 2013
Poruka
788
Probo susjed samo pobacat i to na komplet pripremljeno zemljište ko za sjetvu pa ništa....
Ja borbu vodim sa ovim samoniklim već 3-4 godine i ništa....jednostavno nemogu vjerovat da j*bena bagra se neprima...Imam jednu njivu koja ide u špic a uz samu rijeku je pa mi se neda zezat i okretat dok pripremam.....,tu već imam zasađeno 200-300kom bagre,nešto jasena i 20-tak topola...inače zemlja je pjeskovita,topola odlično raste a i jasen dobro napreduje,jedino ovo sr*nje nikako:mur:
 

mursanic

Član
Tu od
1 Lis 2008
Poruka
723
Sjeme bagrema prije sijanja treba bacit u kipuču vodu ,i pustit da se ohladi u vodi ,,jer inače jako slabo ili nikako ,ne niče...
 

mcmarko0204

Član
Tu od
13 Ožu 2010
Poruka
706
Kad voda zakipi preliti sjeme bagrema tom vodom.
Ostaviti da se ohladi i onda sijati samo nabubrene sjemenke. Vidi se razlika. Neka sjemenke čak i prokliju u vodi u ta 24 sata.
Ja zakuham tri litre vode i onda prelijem sjeme.
Možete i manje samo što se onda voda brže hladi i manje sjemenki je spremno za sjetvu.
I jedan savjet, ako ćete sjeme samo baciti ne neku površinu, onda možete i 5000 sjemenki "skuhati", ali ako želite prvo sadnice onda je bolje po manje jer je opak posao za posijati da dobijete neki rezultat.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Ovako, što želiš raditi? Saditi drvo za ogrjev? Tehniku?
Možeš i bagrem i trešnju i crni orah. Poredao sam ih od najmanje vrijednih prema najvrednijima.
Koliku površinu želiš pošumiti?
Ovo na američkom borovcu je rak kore. Raste brzo i do metar godišnjeg visinskog prirasta (čak i više).
Crveni hrast ću ja posaditi ove godine. Bagrem također. Crni orah neću. Cilj mi je proizvodnja biomase. Bagrem ću sadtii 1.5 x 1.5 metar. Crveni hrast kao da sadim lužnjak. Metar sa metar.
Ako rastu trešnja i bagrem, onda ide i orah. Na virovitičkoj strani Bilogore su upravo takve šume. Bagremici s trešnjama i običnim orahom.
Hvala za korisne informacije!
Prije nam je trebalo drvo za ogrijev, no kako imam ukupno oko 15ha na više parcela različite šume nije nam potrebno tolko drva za ogrjev, već smo i prije ostavljali kod prorjede za tehničko drvo (trupce - rezanu građu ili daske...).
Sad se ne grijemo na drva (toplinska pumpa) i prorjedu ću davati sestrinoj obitelji za ogrijev ili prodati u metricama...
Npr. spomenute bukve (koje bolje rastu i manje oboljevaju od hrasta kitnjaka) mislim ostaviti da dobijem trupce za daske. Hrast kitnjak kod nas baš ne voli rasti u sklopu i većinom se dosta njih počelo sušiti ili obolilo od paleži (popuca trupac). Kao samostalno drvo dobro napreduje, no tad je većinom sa dosta bočnih grana. Bukva kad joj zemlja odgovara (plodna ocjedita) je po meni za lijepu šumu bez puno problema, a u gušćem sklopu odlično napreduje.
Na lošijim tlima je problem sa bukvom koja tamo slabo napreduje i kržljava je. Hrast je još lošiji. Prirodno onda rastu breze, borovica, vrijesak, pokoji kesten...
No imam takav teren pošumljen prije 70-ak godina sa bijelim borom i arišem, te nešto američkog borovca. Svi rastu OK, no borovac raste odlično - no najmanje ga je. Kod nas na sreću još nije došla ta bolest što ga napada. Borove i ariš mislim sad posjeći za građu za kuću i pošumiti sa borovcem. Crveni hrast kao isto voli pjeskovito tlo - pa sam njega u jesen posijao u vrtu za sadnice (isto i sjemenke crnog oraha). Probati ću tu napraviti sklop borovca i crvenog hrasta za tehničko drvo. Možda neki drugi prijedlog?
Kako imam sklop nešto divlje trešnje i bagrema, sa dosadašnjim iskustvom nisam previše zadovoljan s njima. Trešnja kad ostari tj. kad ima iskoristiv trupac- počinje se pomalo sušiti. Tamo gdje rastu bukve ili hrastovi - oni je prerastu i unište. Isto se događa i sa bagremom, a vjerojatno i sa orahom (bilo kojim). No za napraviti šumu nekoliko parcela samo sa crnim orahom (trupci za furnir-daske) u većem obimu, trešnjom (isto furnir) nešto simbolično i bagremom koji je odličan za stupiće, a i za građu - to bi bila dobra ideja. Bagrem raste i na pjeskovitom tlu.
Ovo za kipuću vodu za bagrem nisam znao - očito je vrsta koja raste nakon požara...
Za što se bagrem može sve iskoristiti i do koje ga debljine imati?
Imam neke 30-ak godina stare bagreme i njih mislim srušiti jer sad ne debljaju baš nešto ili sam u krivu? Jel bagrem dobar za građu ili da ostanem samo na crvenom hrastu i boru?
Onaj pokus na maloj parceli u nizini cca. 1000m2 sa paulownijom ću isto za tehničko drvo napraviti. Bio-masa me zasad ne privlači, no možda sam u krivu...
 
Posljednje uređivanje:

mursanic

Član
Tu od
1 Lis 2008
Poruka
723
Kaj se tiče sjemena i kipuče vode,,to je stvar prirodnog razmnožavanja i sijanja putem životinja koje jedu lišče i mahune ,i u probavnom traktu usljed djelovanja kiselina puca ovojnica sjemenke i nabubri....Borovac je dobar i brzo raste ali za njeg je najopasnija gljivica koju pak prenosi običan RIBIZL-grmasto voče ,nesmije biti u blizini čak i po kilometar u smjeru vjetra,jer se širi vjetrom...z bagremom je najmanje brige ,i sam je strašno invazivan a primjenu ima raznoliku,i brzo raste.
 

hodor

Dobro znana faca
Tu od
22 Sij 2013
Poruka
1,746
Ovu grešku sa samoniklim bagremom sam ja napravio. Radim prorjedu i rastu ko mutavi. Međudim kod mene je problem jer imaju plitko korijenje pa su mi se, ove godine posebno, dosta njih srušilo. Jednostavno drvca visine nekih 3-4m su se polegla. Dobro, ove godine je bilo dosta vjetrova i oluja, zemlja relativno rahla, sa puno vlage.
Inače moje neko viđenje da gacija i nije neko tehnicko drvo, al samo zbog cinjenice da kod mene vecina velikih debala ima neku trulež(srež), šupljikavost u sredini.:icon_scratch:
 

mcmarko0204

Član
Tu od
13 Ožu 2010
Poruka
706
Za što se bagrem može sve iskoristiti i do koje ga debljine imati?Imam neke 30-ak godina stare bagreme i njih mislim srušiti jer sad ne debljaju baš nešto ili sam u krivu? Jel bagrem dobar za građu ili da ostanem samo na crvenom hrastu i boru?

Bagrem možeš koristiti za sve. Za građu, ogrjev, parkete, seljački pod... jedino je težak za obradu. Do koje godine, pa mislim da su ovi tvoji od 30 godina zreli za sječu, inače im je ophodnja 40 godina, a ovi tvoji su taman. To ima promjere preko 30 i više cm. Prvo sruši neki onako loš oa ćeš vidjeti kakav je iznutra.
Ja da sam na tvome mjestu i da želim saditi crni orah ja bi od njega napravio monokulturu. Isključivo bih posadio crni orah.
Ako nemaš problema s borovcem drži se njega.
Imaš 15ha šume, lijepo.
Ako imaš parcelu posadi i jednu s crvenim hrastom. Vidjet ćeš što će biti. Ovdje koda nas ima u jednoj državnoj šumi jedan odsjek. Lijepih su promjera, no ima jedan problem. Trulež i to njih dosta.
Kao što je mursanic napisao, što dalje ribizl od borovca.

Skoro sam zaboravio, ne vatra za bagrem jer će izgorjet, jedina vrsta koja se razmnožava pomoću vatre je alepski bor na jadranu. Češeri su tako tvrdi da se jedino otvaraju pri visokoj temperaturi, "eksplodiraju" i znaju letjeti po sto metara. I nakon požara za dvije godine opožarena površina je opet zelena.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Dobro, krivo sam shvatio za bagrem.
No kad smo već kod bagrema, pročitao sam da postoje neki bolji kultivari i to su mađari nešto istraživali. Oni se razmnožavaju preko reznica korjena. Ima ih koji su za drvnu masu, tehničko drvo, pčelinju pašu itd. Jel ima toga kod nas gdje za nabaviti?
Bukva je zakon gdje raste - nikakvih problema.
Jele se dosta suše (imam jednu manju parcelu 3000 m2 uz parcelu Hrv. šuma gdje rastu gotovo same jele i one se odjednom suše). Jel to isto neki virus ili gljivica, nametnik? I smrekve su slično nastradale (susjed ima jednu parcelu smreka, a šumarija na susjednoj do njegove). Ariš nije za moje podnevlje - naraste ali nije to nešto pretjerano dobro - brzo, a neki su i kržljavi...
U biti malo pomalo ću pošumljavati sa borovcem, crvenim hrastom i crnim orahom...
Hvala za savjete!
 

mcmarko0204

Član
Tu od
13 Ožu 2010
Poruka
706
Što se tiče tog brzorastućeg iz Madžarske. To je kultivar koji raste brže od običnog, no prije svega se uzgaja radi cvijeta, pa ga zovu još medonosni bagrem. Cijena kilograma tog sjemena je 100 eura. I ti kao fizička osoba ga ne možeš nabaviti, ja barem nisam mogao. Neki su uspjeli, no nisu mi htjeli reći kako, pa si mislim da su kao i ja nabrali oko kuće i posijali ovaj naš najobičniji.
Jela se suši zbog kiselih kiša, suše, ima dubok korijen pa ako nema padalina nema ni vode.
Smreka se suši zbog suše, ona ima plitak površinski korijen i ako nema kiše površina se brzo suši i onda kao posljedica suše dolaze sekundarni štetnici - potkornjaci i onda je to kraj priče. Ukratko.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Očito je prijašnjih godina sušno razdoblje uzrokom štete sa jelama i smrekama + potkornjaci.
Borovac, a osobito bor (crni i bijeli) nisu nastradali. Vjerojatno su otporniji na sušna razdoblja. Crni bor jako sporo raste ali je većinom ravan kao svijeća. Bijeli bor (crvenkaste kore) kad je u sklopu sa drugim drvećem daje lijepo ravno drvo, a inače je dosta krošnjast i često neravan.
Tamo gdje bukve dobro rastu - o drugom drveću ne treba niti razmišljati jer ih zasjeni jako brzo, pa tako i borove. Ali gdje je lošije tlo ocjedito i pjeskovito-ilovato, po meni je bolje imati kombinaciju sa borom/borovcem za crnogoričnu građu.
Prošle zime mi je snijeg napravio dio prorjede bagrema tj. iskrčilo ih je. To upućuje da bagrem ima plitki korjen, no njemu suša ne smeta.
Tamo gdje mi ne žele rasti bukve, trebati ću kombinirati kod prorjede i sječe očito bijeli bor, borovac, crveni hrast (to je tek test) i bagrem. Crni orah - to samo eksperimentalno na manjoj parceli kao i onu paulowniju od koje ne očekujem čuda kako se u marketingu prikazuje. Ako želim meko drvo - više vjerujem lipi nego pawloniji!
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
U vezi bagrema iz Mađarske - tekst o uzgoju bagrema u Mađarskoj:
Therefore, the main aim of our new selection work is to find and improve black locust clones and cultivars, which perform good shape, provide good-quality wood material for industrial purposes, and which are able to tolerate the changing ecological conditions as well. As a result of our new selection programme 12 black locust clones ('KH 56A 2/5', 'KH 56A 2/6', 'MB 12D', 'MB 17D 4/1', 'CST 61A 3/1', 'MB 15A 2/3', 'MB 17D 3/10', 'PV 201E 2/1','PV201E 2/3', 'PV 201E 2/4', 'PV 35 B/2',and 'PV 233 A/2') have been recommended (Rédei et al.2002, Rédei 2003)
Malo promocije bagrema + kako se razmnožavaju:
Clonal varieties have to be propagated vegetatively.
The root cuttings have proven to be most successful

Kad bi se naš institut u Jaski htio pozabaviti prikladnim klonovima za hrvatsko područje, to bi bilo odlično, no možda netko zna više o bagremovim kultivarima...
 
Posljednje uređivanje:

mcmarko0204

Član
Tu od
13 Ožu 2010
Poruka
706
Možeš misliti kako je u interesu institutu baviti se bagremom. Kod nas ti je još uvijek u pitanju "klasično" šumarstvo (čitati hrast lužnjak) sve ostalo je bezvrijedno i svo obrazovanje na šumarskom fakultetu se veže za hrast lužnjak. Tri godine se pokušava uvesti kolegij biomasa nešto, na kojem bi se povezali šumarski odsjek, drvnotehnološki i agronomski fakultet, ali na žalost to je još uvijek ideja jer idejnog začetnika nitko ne želi primiti i konkretno razgovarati o tome.

Imao sam jedan link od onoga što si stavio, samo što je bilo na madžarskom.
Hvala ti za to. To je na tragu kako sam ja počeo saditi, a možda i preuzmem ono njihovo 1,5x1 metar razmak. Ja sam počeo s 1,5x1,5.

Gledao sam one mostove u Americi. Sada si zamisli da je to netko predložio kalmeti. I to još željeznički po kojima prometuju kompozicije. Pa što bi to bilo. Strijaljali bi ga samo zbog ideje da se most napravi od bagrema. Karikiram ali sve je jasno.

Dalje, u ovom Operativnom programu koji bi se ovih mjeseci trebao prihvatiti, pričam o onih 10.5 mlrd eura iz europskih fondova, naši najpametniji političari iz ministarstva POLJOPRIVREDE, naglasio sam velikim slovom su odbili prijedlog šumara da se u poticaje uvrsti i sadnja energetskog drveta. Zašto, pitate se? Zato što za to nitko nije zainteresiran i zato jer se proizvodi malo. Ali je glavno da je stručnjak jakovina imenovao još stručnijeg pavelića na mjesto direktora hrvatskih šuma, a o privatnim šumoposjednicima glavnu riječ vodi doktor veterinarske medicine. To vam dođe na isto da ja idem veterinara podučavati o umjetnom osjemenjivanju krava. Koma.

Problem naših "sposobnih" političara i uhljeba je taština. Nitko od njih ne želi ispod sebe imati jednako pametnu ili pametniju osobu od sebe, nego sredi i zaposli osobu koja je jednako veliki ako ne i veći kreten od njega. Jer koliko taj ispod može zasrati, opet mu ne može dati otkaz i začaranom krugu nema kraja.

Ja ću pokušati ove godine nabaviti sjeme tog madžarskog bagrema što ide iz sjemena. Imam mog domaćeg oko pola kile, pa ćemo vidjeti što će biti.

Preporuka je svima da pogledaju ove linkove što je vizy stavio.

Sretno u Novoj.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Koliko vidim pod energetskim drvetom se u EU većinom misli na topole i vrbe te na neku gigantsku "travu".
Ovaj rasadnik prodaje sadnice jednog mađarskog klona Nyirsegi. Dakle mogu se nabavti neki mađarski kultivari bagrema nastali 60-ih godina. Mislim da se treba bazirati kod nabavke sadnica bagrema na novim klonovima i sortama nastalih 80-ih i kasnije kao prije spomenuti!
Prodaja sadnica - npr. ovaj rasadnik sadnica energetskog drveta tek po narudžbi prodaje bagremove sadnice (na dnu web-a). Oglas za sadnice bagrema klon Kiskusagi.
Postoji i način da se investira u plantaže bagrema i paulovnije.
Jel' to istina da se topole i vrbe smatraju kao osnovno energetsko brzorastuće drvo, a paulovija i bagrem su alternative koje se sve više uvode kao energetsko drvo u EU, ali tek iza topola i vrba koje su provjerene?
 
Posljednje uređivanje:

mcmarko0204

Član
Tu od
13 Ožu 2010
Poruka
706
Dobro zarađuju ovi u engleskoj na podizanju plantaža bagrema.
50000 funti investicija sadnje 4500 sadnica na jedan hektar. To je skoro pola milijuna kuna.
Najviše što sam ja uspio dobiti je nekih 17000 kuna.

Ovi austrijanci su zanimljivi. Oko 3 kune sadnica.

A jesu li topole i vrbe glavne, a gle, nisu imale neku primjenu, to su pionirske vrste drveća koje prve počnu preuzimati poljoprivredne površine. Autohtone su.
Sve je njima dobro što može gorjeti i da je toga što više.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
U karlovačkom kraju jedan tajkun radi sve na tome da se dokopa dobrog drveta (po mogućnosti najkvalitetnijeg - bukve, grab, hrast) za izradu biomase-sječke (način dobivanja je krađom i otimanjem drveta putem kooperanata/dilera i to iz HŠ, šuma u vlasništvu ljudi koji žive van Hrvatske i sad zadnje u suradnji sa mjesnim odborom i općinom na rušenju šuma uz cestu). Očito nije u interesu proizvođačima i korisnicima biomase (mislim na sječku i pelete) da samo gori, već i da ima dobru energetsku vrijednost sa malo pepela, jer bi onda dotični počeo proizvoditi plantažno kulture kratkih ophodnji (KKO). Jer one su najpogodnije za proizvodnju biomase i naši stručnjaci rade/radili su ispitivanja na njima (npr. Kajba) i neki klonovi vrbe su najbolji za to. Svake 2-3 godine se sječe kombajnom vrbik i tako 15 godina kad se treba promijeniti kultura (građevinskim kultiviranjem). Nakon ovog pročitanog od šumarskih stručnjaka kod nas i u EU u vezi KKO, ona priča o paulovniji i nije tako divna kako je marketing uzdiže (možda griješim - neka me netko ispravi!). A ono najzanimljivije je da se KKO sadi na površinama koje nisu za rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju niti za šumske kvalitetnije kulture za tehničko drvo (tj. neka poplavna područja ili jako loša tla).
Oko cijene investicije u KKO - citat:
Cijena osnivanja jednog ha kulture kratkih ophodnji vrba (9000 kom/ha), koje su se u dosadašnjim istraživanjima iskazale najpodesnije s obzirom na produkciju i na uzgajanje na težim tipovima hidromorfnih tala, iznosi oko 30.000 kuna. U cijenu su uračunati troškovi pri preme zemljišta (oranje i tanjuranje), cijena sadnica (reznica) i dvije njege tijekom prve godine od osnivanja kulture. Procjene dodatnog troška za održavanje su još uvrstiti 18.000 kn/ha (što uključuje 20 nadnica za okopavanje i dvije međuredne ophodnje s mehanizacijom). Time se ukupni troškovi osnivanja i održavanja jednog hektara KKO procjenjuju na 48.000 kn.

Ono englesko investiranje je napumpano da investitor iskešira što više love, a dobit je sigurno luda uz ovolko marketinga i napuhivanja cifri. :icon_wink:
Ja sam sad definitivno odustao od proizvodnje biomase - jedino kao nusprodukt kod proizvodnje ogrjevnog drveta i tehničkog drveta, a kao KKO definitivno ne. Ima jedna biljka koju ne treba posebno uzgajati a za biomasu je idealna u nizinskim poplavnim područjima - amorfa.
Bagrem, koji može poslužiti u više namjena (pa i kao biomasa) i njegova otpornost, me najviše privlači za pošumljavanje - osobito klonovi koji su razvijeni za tehničko drvo. Sa njime bih ipak išao najviše, no ne bih zaboravio i borovac, bor, crveni hrast, crni orah, poljski jasen u nizini i naravnno bukvu po obroncima kao meni najbolju za šumu :)
 
Posljednje uređivanje:

ivac

Član
Tu od
29 Lip 2014
Poruka
326
Imam mlade sadnice bukve,razmnozene prirodno, u koje vrijeme ih je najbolje presadit, imam jednu neiskoristenu parcelu pa bi tam posadil, na koji razmak posaditi!
 

mcmarko0204

Član
Tu od
13 Ožu 2010
Poruka
706
Nikad nisam bio u sadnji bukve, ali možeš metar sa metar. Ili kako ti god paše. Možeš gušće, prirodno će se boriti za prevlast ili rjeđe pa ćeš sam raditi proredu za kojih dvadesetak godina.
 

savoris

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
14 Pro 2007
Poruka
12,143
U ponudi imam prilično povoljno da kupim parcelu od 3500 M2.
Ona je okružena šumom sa tri strane osim sa južne duge strane , zarasla je u rastinje debljine i do 10cm ali je to sve prilično lošeg kvaliteta.
Sad dilema , dali to posjeći i ostaviti sve što ''može da prođe''.
Dali sve sasijeći i pokrčiti pa nanovo nešto posaditi.
Dali je okrčiti i vratiti u njivu kao što i jeste bila.
Dali naći nekoga da je izmalčira sa šumskim malčerom pa pošumiti.
Ili ........?
Nalazi se u ravničarskom dijelu blizu rijeke i moglo bi se reći da je podvodna , zemlja je teška sionica.
 
Na vrh