• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Proizvodnja rajčice

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Dane

Rio grande selekcija francuske kuće TEZIER provjeri u www.pseno.hr a imaju i nešto od clause a ja ću vidjeti i tamo kada budem išao .
Pozdrav!
 
S

salel

Guest
Prilatelju Pettula ja nabavljam sjemena od Gorana Simeunovića iz Bjeljine baš sam juče išao u Bos Gradišku po njih to ti je oko 30 km od mene ako te zanima mogu ti to riješiti ja sam uzeo Nemo Nettu Queen i Fidelio Netta ti pakovanje po 250 sjemenki 17 eura tako je i Queen a Fidelio sam uzeo za probu 100 sjemenki 8 eura mogu ti reći da su otporni na bolesti ja ih u rasadi prskam dva puta Nordox i Mankozeb a kada rasadim još jednom na bazi bakra i do kraja berbe do sada nisam prskao i ispalo je ok.
Pozdrav Anđelko ![/QUOTE

Siki, a postoji kakva mogućnost da meni nabaviš taj Queen, ak ti ne bpredstavljalo neki broblem . Vidim u katalogu izgleda odlično.
Pozrav!
ako netko treba nešto sjemena iz virginije i inače iz bratske republike nek se javi na pm
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Ne znam zašto se ljudi zamaraju sa raznim receptima za osnovnu gnojidbu plodovitog povrća,pogotovo od strane naših "vrsnih" stručnjaka...
To je u svijetu odavno riješeno sa Osmocote gnojivima,postoji varijanta tih gnojiva isključivo za plodovito povrće (agroblen),traje 6 mjeseci i stavlja se jedna žlica uz korijen biljke...
Gnojivo ima biološku ovojnicu i ne može oštetiti korijen biljke,polako otpušta hranjiva u dodiru sa vodom i traje 6 mjeseci na temp. od 21 C...
Ako je temp. tla viša traje kraće,a ako je niža traje duže...
Ja ne upotrebljavam uopće stajski gnoj,a pogledaj kak izgledaju moje rajčice u temi "plastenici" post 227 i 229...

Kad se već prozivaju "naši "vrsni" stručnjaci", zanima me riječ dvije o upotrebi Agroblena. Prema podacima iz kataloga Scotta, doza za 1 ha (rajčica) je 400-800 kg za Agroblen 15-8-16+5Mgo.
Koliko je vaša prosječna potrošnja Agroblena (i koji tip), ako uz svaku biljku ide cca. 1 žlica (po meni cca. 10-12 grama).
Rajčice sam vidio na navedenim postovima, ali su mi malo predobre za samo jednu žlicu gnojiva.
I na kraju cijena, koliko koša vreća Agroblena (25 kg)?
Naime, tehnologija Agroblena nije sporna, no koliko je primjena te tehnologije skupa.
p.s. Na stranicama Poljoposavca nema više Agroblena samo Osmocote Exact.
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Kad se već prozivaju "naši "vrsni" stručnjaci", zanima me riječ dvije o upotrebi Agroblena. Prema podacima iz kataloga Scotta, doza za 1 ha (rajčica) je 400-800 kg za Agroblen 15-8-16+5Mgo.
Koliko je vaša prosječna potrošnja Agroblena (i koji tip), ako uz svaku biljku ide cca. 1 žlica (po meni cca. 10-12 grama).
Rajčice sam vidio na navedenim postovima, ali su mi malo predobre za samo jednu žlicu gnojiva.
I na kraju cijena, koliko koša vreća Agroblena (25 kg)?
Naime, tehnologija Agroblena nije sporna, no koliko je primjena te tehnologije skupa.
p.s. Na stranicama Poljoposavca nema više Agroblena samo Osmocote Exact.
Na sva ta pitanja sam već odgovorio u prijašnjim postovima...
Naime,u znanje i korumpiranost naših "stručnjaka" sam se do sada uvjerio u više navrata,nekoliko puta i na vlastitoj koži...
To je naša svakidašnjica u svim granama ovog trulog društva,pa tako i u poljoprivredi...
Ne može biti slučajno da se stalno reklamiraju i od strane struke preporučuju isključivo INA-ina skupa gnojiva,kad postoje jeftinija,manje štetna za okoliš i efikasnija gnojiva ostalih proizvođača...
Navesti ću par friških primjera naših korumpiranih lumena stručnjaka:
-jučer je bilo na TV-u o propalom projektu vertikalnog uzgoja jagoda,21 branitelj popušio,svaki oko 800 000kn+kamate...
-kad se šaptom donosio zakon o GMO usjevima u Hrvatskoj,naši korumpirani znanstvenici od strane GMO lobija su ustanovili kako to neće imati nikakve posljedice na zdravlje budućih generacija,živi bili pa vidjeli...
-propagiranje hidroponskog uzgoja povrća,kao super zdravog(bez špricanja) i za okoliš prihvatljivog,a kamena vuna se nakon završetka procesa zaorava po našim pustim,plodnim poljima...
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
ajmo mi nazad na rajčicu. nisam nikada sadio rajčicu a imam u planu pa imam nekoliko pitanja. imam jedan komad zemlje na koji mi stane cirka 1km folije,tu bih posadio rajčicu na foliju,navodnjavanje itd.dakle sve kako treba. koju sortu da posadim,kolike prinose mogu očekivati,visoku ili nisku ( koja je uopće razlika,osim visine ). uglavnom da iskoristim prostor maksimalno,imam stupce i sve potrebno. mora biti konzumna,ne za preradu. imam nekih favorita ali volio bih čuti iz prve ruke ako netko tako radi ili je radio.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Ja dok sam radio vanjsku rajčicu, bila je to Vedetta od enze. To je po meni uistinu odličan hibrid za vanjsku proizvodnju.
Ako mora biti konzumna, onda svakako visoka, bolja je "kvaliteta" plodova. Mislim na mogućnosti transporta i čuvanja. Ako prodaješ sam na placu, onda je možda bolja niska, koja je mekanija i ukusnija.
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
Ja dok sam radio vanjsku rajčicu, bila je to Vedetta od enze. To je po meni uistinu odličan hibrid za vanjsku proizvodnju.
Ako mora biti konzumna, onda svakako visoka, bolja je "kvaliteta" plodova. Mislim na mogućnosti transporta i čuvanja. Ako prodaješ sam na placu, onda je možda bolja niska, koja je mekanija i ukusnija.

Cabage zna :prayer: :partyman:

Na placu puno bolje prolazi niski (industrijski) jer nema toliko bijelih žila, te je pogodan za kuhanje. Ja prodam oko 50 % paradajza za kuhanje tako da mi visoke sorte nisu opcija , a i za jelo ljudi radije biraju ovaj niski, kako cabage kaže traži se okus i ravnomjerno dozrijevanje ploda. S Hektorom i Bagherom ne možeš pogriješiti, probo sam puno raznih sorti i ove dvije su se pokazale uvjerljivo najbolje. Nije loše imati i jedan dio šljivara koji je totalno industrijski i ide jako dobro kad počne kuhanje. Za prodaju na veliko puno je bolji visoki.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Na sva ta pitanja sam već odgovorio u prijašnjim postovima...
Naime,u znanje i korumpiranost naših "stručnjaka" sam se do sada uvjerio u više navrata,nekoliko puta i na vlastitoj koži...
To je naša svakidašnjica u svim granama ovog trulog društva,pa tako i u poljoprivredi...
Ne može biti slučajno da se stalno reklamiraju i od strane struke preporučuju isključivo INA-ina skupa gnojiva,kad postoje jeftinija,manje štetna za okoliš i efikasnija gnojiva ostalih proizvođača...
Navesti ću par friških primjera naših korumpiranih lumena stručnjaka:
-jučer je bilo na TV-u o propalom projektu vertikalnog uzgoja jagoda,21 branitelj popušio,svaki oko 800 000kn+kamate...
-kad se šaptom donosio zakon o GMO usjevima u Hrvatskoj,naši korumpirani znanstvenici od strane GMO lobija su ustanovili kako to neće imati nikakve posljedice na zdravlje budućih generacija,živi bili pa vidjeli...
-propagiranje hidroponskog uzgoja povrća,kao super zdravog(bez špricanja) i za okoliš prihvatljivog,a kamena vuna se nakon završetka procesa zaorava po našim pustim,plodnim poljima...

Ma kako već netko reče, pustimo mi "stručnjake" i vratimo se na rajčicu (iako me je ova informacija o propasti posla s jagodama zainteresirala, jer su se dosad pričale samo pozitivne priče) i dvije važne informacije:
- koliko je stvarni utrošak Agroblena (na 1.000 ili 10.000 m2)
- kolika je cijena Agroblena (imam neki stari podatak da je cijena cca. 400,00 kn/25 kg gnojiva).
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Ma kako već netko reče, pustimo mi "stručnjake" i vratimo se na rajčicu (iako me je ova informacija o propasti posla s jagodama zainteresirala, jer su se dosad pričale samo pozitivne priče) i dvije važne informacije:
- koliko je stvarni utrošak Agroblena (na 1.000 ili 10.000 m2)
- kolika je cijena Agroblena (imam neki stari podatak da je cijena cca. 400,00 kn/25 kg gnojiva).

Ja sam pitao za Agroblen start pa su mi rekli za gotovinu 600 kn 25kg pošto je to meni previše dalje nisam pitao.
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Ma kako već netko reče, pustimo mi "stručnjake" i vratimo se na rajčicu (iako me je ova informacija o propasti posla s jagodama zainteresirala, jer su se dosad pričale samo pozitivne priče) i dvije važne informacije:
- koliko je stvarni utrošak Agroblena (na 1.000 ili 10.000 m2)
- kolika je cijena Agroblena (imam neki stari podatak da je cijena cca. 400,00 kn/25 kg gnojiva).

Prilikom predstavljanja takvog uzgoja korišteni su podaci o urodu od 1,35kg/biljci,a stvarni urod je 1,35kg/tegli od 4 biljke,što je velika razlika...
Ja i kolega smo pokrenuli takav uzgoj prvi u Hrvatskoj još davne 2003.g.,on na 500m2,ja na 200m2 i jedva pokrili troškove proizvodnje...
Utrošak je 25kg/1300biljaka...
Cijena je 434,84kn/25kg s PDV-om...
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Cabage zna :prayer: :partyman:

Na placu puno bolje prolazi niski (industrijski) jer nema toliko bijelih žila, te je pogodan za kuhanje. Ja prodam oko 50 % paradajza za kuhanje tako da mi visoke sorte nisu opcija , a i za jelo ljudi radije biraju ovaj niski, kako cabage kaže traži se okus i ravnomjerno dozrijevanje ploda. S Hektorom i Bagherom ne možeš pogriješiti, probo sam puno raznih sorti i ove dvije su se pokazale uvjerljivo najbolje. Nije loše imati i jedan dio šljivara koji je totalno industrijski i ide jako dobro kad počne kuhanje. Za prodaju na veliko puno je bolji visoki.

ovako,imam kupca koji mi uzima na veliko,gdje će on dalje prodavati neznam,sigurno po trgovinama. dakle trebaju mi što veći prinosi i da naravno ima izgled,konzumna lijepa rajčica. koliki su prinosi kod niske i visoke,ima i poluvisoka,i koliko koja naraste da znam radi konstrukcije i razmaka između redova? za šljivara znam,to je Stromboli kako mi se čini i Rio Grande ima,to sade ovi kod mene pa voze za Zagreb.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Ja dok sam radio vanjsku rajčicu, bila je to Vedetta od enze. To je po meni uistinu odličan hibrid za vanjsku proizvodnju.
Ako mora biti konzumna, onda svakako visoka, bolja je "kvaliteta" plodova. Mislim na mogućnosti transporta i čuvanja. Ako prodaješ sam na placu, onda je možda bolja niska, koja je mekanija i ukusnija.

aha,sve jasno. daj mi samo malo objasni kako si radio,konstrukcija,razmak i prinosi naravno? ti si sadio nisku? i dali ima visoka Vedetta?
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
Ajde ovako. Zanima me da li ti je Vedetta bila bez unutarnjeg zelenila kod te vanjske proizvodnje!? Moram reći da u ovih zadnjih par godina nijedna rajčica koju sam imao vani na otvorenom nije bila potpuno zrela. Imale su ono općepoznate zelene žile ispod kožice. Isprobao sam : Belle, Vedettu, Buran, Alambru, Cronos, Philippos, Astonu, Sprinter,...
Radi se o proizvodnji na otvorenom polju na crnoj malč foliji. Nakon toga sam prešao na niske sorte (Hector, Wizard, Alliance, Bobcat) i taj problem je riješen tek onda kada sam zasjenio cijelu proizvodnju sa mrežom za zasjenjivanje. Badava su me uvjeravali u razne nedostatke kod prihrane i slično.

pozdrav!
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Ajde ovako. Zanima me da li ti je Vedetta bila bez unutarnjeg zelenila kod te vanjske proizvodnje!? Moram reći da u ovih zadnjih par godina nijedna rajčica koju sam imao vani na otvorenom nije bila potpuno zrela. Imale su ono općepoznate zelene žile ispod kožice. Isprobao sam : Belle, Vedettu, Buran, Alambru, Cronos, Philippos, Astonu, Sprinter,...
Radi se o proizvodnji na otvorenom polju na crnoj malč foliji. Nakon toga sam prešao na niske sorte (Hector, Wizard, Alliance, Bobcat) i taj problem je riješen tek onda kada sam zasjenio cijelu proizvodnju sa mrežom za zasjenjivanje. Badava su me uvjeravali u razne nedostatke kod prihrane i slično.

pozdrav!

ja imam zaštitu od leda koja odma služi i za zasjenjivanje ako se ne varam? daj neke brojke o prinosima za recimo taj Hektor i Vedetu,koliko puta bereš,kako to dozrijeva,znači koliko plodova sazori na stabljici odjednom da znam koliko ću imati isporuka i po koliko kila,otprilike?
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Ajde ovako. Zanima me da li ti je Vedetta bila bez unutarnjeg zelenila kod te vanjske proizvodnje!? Moram reći da u ovih zadnjih par godina nijedna rajčica koju sam imao vani na otvorenom nije bila potpuno zrela. Imale su ono općepoznate zelene žile ispod kožice. Isprobao sam : Belle, Vedettu, Buran, Alambru, Cronos, Philippos, Astonu, Sprinter,...
Radi se o proizvodnji na otvorenom polju na crnoj malč foliji. Nakon toga sam prešao na niske sorte (Hector, Wizard, Alliance, Bobcat) i taj problem je riješen tek onda kada sam zasjenio cijelu proizvodnju sa mrežom za zasjenjivanje. Badava su me uvjeravali u razne nedostatke kod prihrane i slično.

pozdrav!

Ja sam sadio vedetu vani i u plasteniku i uvijek je imala to bijelo a to što si zajenio cjelu proizvodnju to je dobro samo ako nisi pročitaj na 4str.post 31,37,39 pa onda razmišljaj dalje.
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
Ma ne bih se složio u potpunoswti. Vjerujem da to bijelo u rajčici ipak nešto drugo a ne GMO. Naime puno puta pokusiram i kada sam hektor posadio vani na otvorenom također je djelomično imao nedozreli dio u sebi a taj isti hektor koji je bio zasjenjen nije imao te simptome. E, kako zadnjih 5 godina zasjenjujem nasad rajčice bemam problema sa nedozrelošću.
 

Prilozi

  • slika.jpg
    slika.jpg
    83.8 KB · Pregleda: 3,498
  • slika2.jpg
    slika2.jpg
    70.3 KB · Pregleda: 1,615
Posljednje uređivanje:

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Ma ne bih se složio u potpunoswti. Vjerujem da to bijelo u rajčici ipak nešto drugo a ne GMO. Naime puno puta pokusiram i kada sam hektor posadio vani na otvorenom također je djelomično imao nedozreli dio u sebi a taj isti hektor koji je bio zasjenjen nije imao te simptome. E, kako zadnjih 5 godina zasjenjujem nasad rajčice bemam problema sa nedozrelošću.

Vjerujem ja tebi samo moj kolega radi to isto sadi hektor ima dio koji je i dio koji nije zasjenjen i kaže da onaj koji nije zasjenjen prije dođe za berbu pa vidi dali paradajz prisilno pocrveni pa ostane dio koji je bjel ili je to zbilja gmo . Ovo sam sam pitao dosta puta i nitko sa sigurnošću nije mogao odgovoriti a vedeta i ovako i onako ima ja ga zovem bjelo čudo.
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
Mislim da je ovdje sve objašnjeno, a također moje je mišljenje da do tog bijelog u rajčici dolazi zbog jakog sunca i velikih temperaturnih razlika. Inače moram još reći da u mojim pokusima oni grozdovi rajčice koji su bili jače zasjenjeni odnosno sakriveni u lišću su imali manje izražene te zelene žile.

Blotchy ripening (also gray wall or internal
browning). Blotchy ripening is characterized
by uneven coloring of the fruit wall in the
form of irregular, light green or almost colorless
areas. Brown necrotic areas are frequently
found in the vascular tissue inside the fruit.
Blotchy ripening is associated with conditions
of low light intensity, cool temperatures,
high soil moisture, high nitrogen and
low potassium. While these conditions may
contribute individually to blotchy ripening, a
combination of conditions probably produces
the greatest occurrence of this disorder. Some
varieties are more susceptible than others. To
avoid blotchy ripening when light intensity is
low, apply irrigation and fertilizer (especially
nitrogen) less frequently, but do not attempt
to elevate temperatures more than 10 °F to 15 °F
over the night minimum. If blotchy ripening
occurs under moderate to high light intensity,
the cause may be purely nutritional
(high nitrogen levels, low potassium) or high
soil moisture.
Green Shoulder, Sunscald and
Orange Fruit Color
These disorders are associated with high
temperature or high light intensity. Fruit
temperature, under high light intensity, can
be considerably higher than greenhouse air
temperatures, particularly in localized areas
on the sides and shoulders of fruit exposed to
the sun’s rays. Avoid removing any leaves
which might offer protection to fruit clusters,
especially when the sun is at a higher angle
and fruit may be exposed to its rays for
longer periods.
 

Najnoviji postovi

Na vrh