Proizvodnja rajčice

[Miladin]

Tako je u svakom plasteniku je tenziometar i postavljen je između prva dva reda rajčice, na dubinu 15-ak cm, uz bočni otvor plastenika jer se tu tlo najbrže isušuje.

Postovani kolega ja imam tenziometar(irometar) od 30cm. POstavim ga od crijeva 10 cm iod biljke 10cm. Unaj toplim danima zaljevam svaki dan, a vrijednost na istrumentu odrzavam od 70 do 90. Zaboravio sam reci da jetenziometar na dubini oko 20 cm Dali ti radis isto ili nesto drugacije .POZDRAV.

 

[PetullaRZ]

Postovani kolega ja imam tenziometar(irometar) od 30cm. POstavim ga od crijeva 10 cm iod biljke 10cm. Unaj toplim danima zaljevam svaki dan, a vrijednost na istrumentu odrzavam od 70 do 90. Zaboravio sam reci da jetenziometar na dubini oko 20 cm Dali ti radis isto ili nesto drugacije .POZDRAV.

Da, tenziometar od 30 cm dužine ali ja ga postavim između dva reda rajčice(svaki red ima svoju kapaljku) a red od reda je 70-ak cm na dubinu 15-20(max)cm i održavam vlagu između 75 i 85%(kazaljka je na 25-15) i jasno je da je zaljevanje svaki dan u ljatnim mjesecima. Znači radimo jako slično.

 

[Miladin]

Da, tenziometar od 30 cm dužine ali ja ga postavim između dva reda rajčice(svaki red ima svoju kapaljku) a red od reda je 70-ak cm na dubinu 15-20(max)cm i održavam vlagu između 75 i 85%(kazaljka je na 25-15) i jasno je da je zaljevanje svaki dan u ljatnim mjesecima. Znači radimo jako slično.

Nije mi jasna ta tvoja kazaljka(25-15) Kod mene je brojac na tenziometru od 0-90. Nula je suvo a 90 je vlazno, uberbi odrzavam vlagu od broja 70 do broja90. Neznam kako se salje slika kad naucim poslacu ti.

 

[seljanka]

Logistika je sorta krupnijih plodova 250g i više, a razlog zašto je kod Joplin-ice bio sitan može biti zbog nedostatka kalija u tlu pa je biljka išla u vegetativni rast umjesto u generativni. Omjer N:K u tlu za rajčicu mora biti 1:2,5 dok je kod nje vjerovatno bio u korist dušika. To se može primjetiti na biljci rajčice i to po položaju (kutu) cvjetne grane u odnosu na stablo. Ako je cvjetna grana uspravna(kut mali) rajčica ide u vegetativni rast (treba smanjiti dušik a dodavati kalija) a ako je cvjetna grana okomita u odnosu na stablo (kut 90*) to je generativni rast(rijetka pojava). Niti jedno nije dobro i moguće su štete u prinosima. Najoptimalnije je da cvjetna grana ima kut u odnosu na stablo 45* i tada si siguran da je omjer N:K dobar i da će plodovi biti krupniji.
To je jedan od razloga sitnijih plodova ima ih još... Kod mene je LogisticaRZ bila izvrsna samo ponavljam treba joj smanjiti vlagu u tlu(postepeno sa 80% na 65-70% vodnog kapaciteta) od trenutka kada počinje berba jer je osjetljivija na pucanje plodova na 4 etaži.

pardon,nije se Joplin žalila na sitnu Logisticu nego ja.Nije ona meni bila sitna svugdje nego samo u novom plasteniku i to na oko 70% površine.Ne samo da je plod bio sitan nego je i biljka bila zakržljala.U druga dva plastenika bila je super samo što sam na kraju sezone imala problem sa pucanjem,al sad vidim u čemu je problem. radila sam analizu te zemlje i nedavno sam je napisala na forumu,al nije mi to nitko detaljno objasnio.voljela bi da mi netko preporuči koja gnojiva da koristim(bez obaveze jer znam da su svuda uvjeti drukčiji).Kod mene(Moslavina) najviše vlage ima u rubnim redovima plastenika jer povuče vlagu iz vana čim ima kiše, onda sva rajčica u tim redovima spuca pa ide po maloj cijeni ženama za kuhanje.pozdrav

 

[seljanka]

Logistika je sorta krupnijih plodova 250g i više, a razlog zašto je kod Joplin-ice bio sitan može biti zbog nedostatka kalija u tlu pa je biljka išla u vegetativni rast umjesto u generativni. Omjer N:K u tlu za rajčicu mora biti 1:2,5 dok je kod nje vjerovatno bio u korist dušika. To se može primjetiti na biljci rajčice i to po položaju (kutu) cvjetne grane u odnosu na stablo. Ako je cvjetna grana uspravna(kut mali) rajčica ide u vegetativni rast (treba smanjiti dušik a dodavati kalija) a ako je cvjetna grana okomita u odnosu na stablo (kut 90*) to je generativni rast(rijetka pojava). Niti jedno nije dobro i moguće su štete u prinosima. Najoptimalnije je da cvjetna grana ima kut u odnosu na stablo 45* i tada si siguran da je omjer N:K dobar i da će plodovi biti krupniji.
To je jedan od razloga sitnijih plodova ima ih još... Kod mene je LogisticaRZ bila izvrsna samo ponavljam treba joj smanjiti vlagu u tlu(postepeno sa 80% na 65-70% vodnog kapaciteta) od trenutka kada počinje berba jer je osjetljivija na pucanje plodova na 4 etaži.

analiza zemlje je na postu 87 ako mi možeš pomoći

 

[siki]

pardon,nije se Joplin žalila na sitnu Logisticu nego ja.Nije ona meni bila sitna svugdje nego samo u novom plasteniku i to na oko 70%

Seljanka molim te da uvažiš moju ispriku za pogrešku u vezi sitne rajčice.
Ispričavam se Pozdrav.:|

 

[Joplin]

Seljanka molim te da uvažiš moju ispriku za pogrešku u vezi sitne rajčice.
Ispričavam se Pozdrav.:|

hehe,tek sad vidin,ma i ja se mislin di san napisala da su mi pomidori bili mali.Stvarno nisu,bili su normalne veličine,neki čak i kapitalci

 

[seljanka]

Seljanka molim te da uvažiš moju ispriku za pogrešku u vezi sitne rajčice.
Ispričavam se Pozdrav.:|

sve ok.nije mene sam tak naljutit,al da narod ne živi u zabludi.

 

[siki]

hehe,tek sad vidin,ma i ja se mislin di san napisala da su mi pomidori bili mali.Stvarno nisu,bili su normalne veličine,neki čak i kapitalci

Ako je potrebno i tebi da se ispričam nema problema.:lol:

 

[Joplin]

Ako je potrebno i tebi da se ispričam nema problema.:lol:

Ma je,kakva isprika
Ne bi bilo čudo i da su bili mali s obzirom da san prvi put u životu posadila neko povrće.:lol:

 

[PetullaRZ]

analiza zemlje je na postu 87 ako mi možeš pomoći

Evo ovako pH je slabo kiselo tlo pa su ti preporučili ferdolomit kako bi poboljšali ph do 7,0 (neutralna reakcija tla),
humus je nizak i trebalo bi ga podignuti na 4% što znači da bi trebalo dodati nekog organskog gnoja (može stajnjak u količini od 50 t/ha ili neko peletirano gnojivo tipa stalatico u količini od 2,5 t/ha).
Fosfora ili P2O5 ima dovoljno tako da bi ga trebalo dodati samo onoliko koliko iznosi kultura koja se sadi.
K2O odnosno kalija trebalo bi povećati u tlu na barem 45 mg/100 g tla. Ovo ispred šta sam napisao vrijedi osim za rajčicu i više-manje za sve povrtne kulture. Ako je to u zaštićenim prostorima onda bi trebalo imati cirka 40 mg P2O5 i 50 mg K 2O kao start, a onda se gnoji s onoliko hraniva koliko se očekuje prinos odnosno koliko iznosi koja kultura.
Dušik kojeg nema u analizi nije ni bitan jer je on ionako podložan ispiranju pa se on računa neposredno kod sadnje ili sjetve kulture.
EC kojeg nema bi bio bitan pogotovo za plastenike i nebi smio biti veći od 1 ds/m.To je utjecaj karbonata u tlu (%CaCO3) što rezultira da je tlo zaslanjeno - upotreba slane vode(analiza vode-količine natrija i klora) i upotrba kloridnih NPK (kalij-klorid)i dušičnih gnojiva KAN.
Rajčica ti na 1 t prinosa cirka iznosi 2,8 kg dušika, 0,8 kg fosfora i 4 kg kalija dakle to je izrazito kalijeva biljka kao i većina plodovitog povrća.
Stoga bi ti ja preporučio za ovaj slučaj sljedeću gnojidbu: uz prethodno spomenutu organsku gnojidbu izvršiti osnovnu mineralnu gnojidbu pri čemu treba zafrezati 1 t /ha NPK gnojiva (5-20-30 sulfatni) ili neko drugo NPK gnojivo koje ima veći sadržaj kalija otprilike isto u toj količini. Ta gnojidba se radi da bi se malo podigla vrijednost kalija ali uz njega i fosfora. Sljedećih godina neće biti potrebna tako jaka startna gnojidba. Ovdje kao što vidiš dodajemo i fosfor ali on se neće izgubiti jer će se vezati a koliko točno ostaje u tlu to ćemo vidjeti nakon analize za dvije godine u svakom slučaju neće škoditi pogotovo u plasteniku. Ostalu gnojidbu trebalo bi provoditi fertirigacijom ,ja preporučujem svakih sedam dana nakon sadnje i to sa 25 kg/ha kristalona 13-40-13 ukupno dva puta a nakon toga do kraja vegetacije sa kristalonom 15-5-30 sa količinom od 25 kg/ha svaki put. Ovo je količina kada se računa prinos od 150 t/ha uz uzgoj od 4,5 mjeseci da su biljke bez patogena i čiste od korova, naravno ako se planira manji prinos proporcionalno tome je i niža gnojidba i obrnuto. Moram ti ovdje naglasiti da plodnost tla ne ovisi samo o hranivima već i o mikrobiološkim aktivnostima, kao i o fizikalnim svojstvima tla pa ima primjera da ćeš bolje prinose sa manje hraniva postići na jednom tlu dok na drugom koji ima više hraniva imat ćeš manje prinosa. Tu bi se još moglo polemizirati i detaljizirati (oko doza, obroka prihrane i vrsti gnojiva), nesmjem zaboraviti na Calcijev-Nitrat i Magnezijev-Sulfat svakih deset dana po 20kg/ha.
Ova je analiza i preporuka jako slična mojoj analizi iz 2003.g pa ti evo iz iskustva mogu preporučiti a malo sam se i posavjetovao sa prijateljem dr.agr u sektoru povrća. Ako ti je nešto nejasno slobodno pitaj.

 

[PetullaRZ]

Nije mi jasna ta tvoja kazaljka(25-15) Kod mene je brojac na tenziometru od 0-90. Nula je suvo a 90 je vlazno, uberbi odrzavam vlagu od broja 70 do broja90. Neznam kako se salje slika kad naucim poslacu ti.

Uploaded with ImageShack.us
Evo to je taj tenziometar kod njega je skala od 90-0 što znači da je 90 DRY(suho) a 0 WET(mokro) tako da ja skalu držim između 25-15 za rajčicu.
Trenutno je na salati 20(80% vlage) jer sam je jutros zaljevao.

 

[Nordycom]

Gdje se može nabavit tenziometar kod nas u Istri? Ili putem interneta ako ga koja firma prodaje na taj način?

 

[soony-69]

Evo ovako pH je slabo kiselo tlo pa su ti preporučili ferdolomit kako bi poboljšali ph do 7,0 (neutralna reakcija tla),
humus je nizak i trebalo bi ga podignuti na 4% što znači da bi trebalo dodati nekog organskog gnoja (može stajnjak u količini od 50 t/ha ili neko peletirano gnojivo tipa stalatico u količini od 2,5 t/ha).
Fosfora ili P2O5 ima dovoljno tako da bi ga trebalo dodati samo onoliko koliko iznosi kultura koja se sadi.
K2O odnosno kalija trebalo bi povećati u tlu na barem 45 mg/100 g tla. Ovo ispred šta sam napisao vrijedi osim za rajčicu i više-manje za sve povrtne kulture. Ako je to u zaštićenim prostorima onda bi trebalo imati cirka 40 mg P2O5 i 50 mg K 2O kao start, a onda se gnoji s onoliko hraniva koliko se očekuje prinos odnosno koliko iznosi koja kultura.
Dušik kojeg nema u analizi nije ni bitan jer je on ionako podložan ispiranju pa se on računa neposredno kod sadnje ili sjetve kulture.
EC kojeg nema bi bio bitan pogotovo za plastenike i nebi smio biti veći od 1 ds/m.To je utjecaj karbonata u tlu (%CaCO3) što rezultira da je tlo zaslanjeno - upotreba slane vode(analiza vode-količine natrija i klora) i upotrba kloridnih NPK (kalij-klorid)i dušičnih gnojiva KAN.
Rajčica ti na 1 t prinosa cirka iznosi 2,8 kg dušika, 0,8 kg fosfora i 4 kg kalija dakle to je izrazito kalijeva biljka kao i većina plodovitog povrća.
Stoga bi ti ja preporučio za ovaj slučaj sljedeću gnojidbu: uz prethodno spomenutu organsku gnojidbu izvršiti osnovnu mineralnu gnojidbu pri čemu treba zafrezati 1 t /ha NPK gnojiva (5-20-30 sulfatni) ili neko drugo NPK gnojivo koje ima veći sadržaj kalija otprilike isto u toj količini. Ta gnojidba se radi da bi se malo podigla vrijednost kalija ali uz njega i fosfora. Sljedećih godina neće biti potrebna tako jaka startna gnojidba. Ovdje kao što vidiš dodajemo i fosfor ali on se neće izgubiti jer će se vezati a koliko točno ostaje u tlu to ćemo vidjeti nakon analize za dvije godine u svakom slučaju neće škoditi pogotovo u plasteniku. Ostalu gnojidbu trebalo bi provoditi fertirigacijom ,ja preporučujem svakih sedam dana nakon sadnje i to sa 25 kg/ha kristalona 13-40-13 ukupno dva puta a nakon toga do kraja vegetacije sa kristalonom 15-5-30 sa količinom od 25 kg/ha svaki put. Ovo je količina kada se računa prinos od 150 t/ha uz uzgoj od 4,5 mjeseci da su biljke bez patogena i čiste od korova, naravno ako se planira manji prinos proporcionalno tome je i niža gnojidba i obrnuto. Moram ti ovdje naglasiti da plodnost tla ne ovisi samo o hranivima već i o mikrobiološkim aktivnostima, kao i o fizikalnim svojstvima tla pa ima primjera da ćeš bolje prinose sa manje hraniva postići na jednom tlu dok na drugom koji ima više hraniva imat ćeš manje prinosa. Tu bi se još moglo polemizirati i detaljizirati (oko doza, obroka prihrane i vrsti gnojiva), nesmjem zaboraviti na Calcijev-Nitrat i Magnezijev-Sulfat svakih deset dana po 20kg/ha.
Ova je analiza i preporuka jako slična mojoj analizi iz 2003.g pa ti evo iz iskustva mogu preporučiti a malo sam se i posavjetovao sa prijateljem dr.agr u sektoru povrća. Ako ti je nešto nejasno slobodno pitaj.

Svaka čast majstore!:gitarist:

 

[PetullaRZ]

Gdje se može nabavit tenziometar kod nas u Istri? Ili putem interneta ako ga koja firma prodaje na taj način?

U Istri ne ali možeš na www.agra.hr

 

[Nordycom]

U Istri ne ali možeš na www.agra.hr

Hvala ti

 

[PetullaRZ]

Posijao ja danas rajčicu. Ljudi, krenula je nova proizvodna godina.

 

[seljanka]

Evo ovako pH je slabo kiselo tlo pa su ti preporučili ferdolomit kako bi poboljšali ph do 7,0 (neutralna reakcija tla),
humus je nizak i trebalo bi ga podignuti na 4% što znači da bi trebalo dodati nekog organskog gnoja (može stajnjak u količini od 50 t/ha ili neko peletirano gnojivo tipa stalatico u količini od 2,5 t/ha).
Fosfora ili P2O5 ima dovoljno tako da bi ga trebalo dodati samo onoliko koliko iznosi kultura koja se sadi.
K2O odnosno kalija trebalo bi povećati u tlu na barem 45 mg/100 g tla. Ovo ispred šta sam napisao vrijedi osim za rajčicu i više-manje za sve povrtne kulture. Ako je to u zaštićenim prostorima onda bi trebalo imati cirka 40 mg P2O5 i 50 mg K 2O kao start, a onda se gnoji s onoliko hraniva koliko se očekuje prinos odnosno koliko iznosi koja kultura.
Dušik kojeg nema u analizi nije ni bitan jer je on ionako podložan ispiranju pa se on računa neposredno kod sadnje ili sjetve kulture.
EC kojeg nema bi bio bitan pogotovo za plastenike i nebi smio biti veći od 1 ds/m.To je utjecaj karbonata u tlu (%CaCO3) što rezultira da je tlo zaslanjeno - upotreba slane vode(analiza vode-količine natrija i klora) i upotrba kloridnih NPK (kalij-klorid)i dušičnih gnojiva KAN.
Rajčica ti na 1 t prinosa cirka iznosi 2,8 kg dušika, 0,8 kg fosfora i 4 kg kalija dakle to je izrazito kalijeva biljka kao i većina plodovitog povrća.
Stoga bi ti ja preporučio za ovaj slučaj sljedeću gnojidbu: uz prethodno spomenutu organsku gnojidbu izvršiti osnovnu mineralnu gnojidbu pri čemu treba zafrezati 1 t /ha NPK gnojiva (5-20-30 sulfatni) ili neko drugo NPK gnojivo koje ima veći sadržaj kalija otprilike isto u toj količini. Ta gnojidba se radi da bi se malo podigla vrijednost kalija ali uz njega i fosfora. Sljedećih godina neće biti potrebna tako jaka startna gnojidba. Ovdje kao što vidiš dodajemo i fosfor ali on se neće izgubiti jer će se vezati a koliko točno ostaje u tlu to ćemo vidjeti nakon analize za dvije godine u svakom slučaju neće škoditi pogotovo u plasteniku. Ostalu gnojidbu trebalo bi provoditi fertirigacijom ,ja preporučujem svakih sedam dana nakon sadnje i to sa 25 kg/ha kristalona 13-40-13 ukupno dva puta a nakon toga do kraja vegetacije sa kristalonom 15-5-30 sa količinom od 25 kg/ha svaki put. Ovo je količina kada se računa prinos od 150 t/ha uz uzgoj od 4,5 mjeseci da su biljke bez patogena i čiste od korova, naravno ako se planira manji prinos proporcionalno tome je i niža gnojidba i obrnuto. Moram ti ovdje naglasiti da plodnost tla ne ovisi samo o hranivima već i o mikrobiološkim aktivnostima, kao i o fizikalnim svojstvima tla pa ima primjera da ćeš bolje prinose sa manje hraniva postići na jednom tlu dok na drugom koji ima više hraniva imat ćeš manje prinosa. Tu bi se još moglo polemizirati i detaljizirati (oko doza, obroka prihrane i vrsti gnojiva), nesmjem zaboraviti na Calcijev-Nitrat i Magnezijev-Sulfat svakih deset dana po 20kg/ha.
Ova je analiza i preporuka jako slična mojoj analizi iz 2003.g pa ti evo iz iskustva mogu preporučiti a malo sam se i posavjetovao sa prijateljem dr.agr u sektoru povrća. Ako ti je nešto nejasno slobodno pitaj.

puno hvala,sad mi treba neko vrijeme da to prostudiram,ak mi šta nebude jasno pitat ću,hvala još jednom na trudu i vremenu

 

[salel]

Posijao ja danas rajčicu. Ljudi, krenula je nova proizvodna godina.

nek bude sretna i berićetna

 

[PetullaRZ]

puno hvala,sad mi treba neko vrijeme da to prostudiram,ak mi šta nebude jasno pitat ću,hvala još jednom na trudu i vremenu

Zaboravio sam napisati da je Ca (100-200 mg/100gr) optimalan i da će njegovo primanje od strane biljke ovisiti o vodi(Ca kola kroz biljku zajedno sa vodom), a s obzirom da je ph relativno OK biti će lako dostupan biljci. Kako je Ca optimalan u tlu da bi zadržala tu optimalnost, fertigacijom ćeš dodavati Ca kao sam napissao u predhodnom postu.