• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Proizvodnja rajčice

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
Mislim da je ovdje sve objašnjeno, a također moje je mišljenje da do tog bijelog u rajčici dolazi zbog jakog sunca i velikih temperaturnih razlika. Inače moram još reći da u mojim pokusima oni grozdovi rajčice koji su bili jače zasjenjeni odnosno sakriveni u lišću su imali manje izražene te zelene žile.

Blotchy ripening (also gray wall or internal
browning). Blotchy ripening is characterized
by uneven coloring of the fruit wall in the
form of irregular, light green or almost colorless
areas. Brown necrotic areas are frequently
found in the vascular tissue inside the fruit.
Blotchy ripening is associated with conditions
of low light intensity, cool temperatures,
high soil moisture, high nitrogen and
low potassium. While these conditions may
contribute individually to blotchy ripening, a
combination of conditions probably produces
the greatest occurrence of this disorder. Some
varieties are more susceptible than others. To
avoid blotchy ripening when light intensity is
low, apply irrigation and fertilizer (especially
nitrogen) less frequently, but do not attempt
to elevate temperatures more than 10 °F to 15 °F
over the night minimum. If blotchy ripening
occurs under moderate to high light intensity,
the cause may be purely nutritional
(high nitrogen levels, low potassium) or high
soil moisture.
Green Shoulder, Sunscald and
Orange Fruit Color
These disorders are associated with high
temperature or high light intensity. Fruit
temperature, under high light intensity, can
be considerably higher than greenhouse air
temperatures, particularly in localized areas
on the sides and shoulders of fruit exposed to
the sun’s rays. Avoid removing any leaves
which might offer protection to fruit clusters,
especially when the sun is at a higher angle
and fruit may be exposed to its rays for
longer periods.

Previše dušika, previše vode, niže temperature u vrijeme zrelenja i malo kalija su definitivno uzroci bijele mase. Ovo sa zasjenjivanjem mi baš i nije logično. Kaj se ne zasjenjuje zbog stvaranja povoljne mikroklime u nasadu i sprečavanja pojava sunčevih ožegotina (Sunscald) ? Meni najbolje dozrele paradajzi koji su izloženi direktnom suncu. Jedino je opasnost od ožegotina (kod mene do sada zanemariva), ali nikad nisam zbog toga imao problema s zelenim žilama (osim u primjeru koji sam naveo). Ja također uzgajam sorte koje je plevak nabrojio, ne zasjenjujem i nemam problema s bijelim žilama. Po meni jako veliku ulogu imaju karakteristike sorte. Evo jedna anegdota. U jednoj trgovini sjemenjem dobili mi neku novu pokusnu sortu niskog paradajza za probu. Nadobudno zasadili mi negdje trečinu površine s tim paradajzom, naveli nam da je otporan na bolesti, krupnog ploda, ranog dozrijevanja, ono da bi ga punica za zeta poželjela :lol: (šifra 154sdf čak nije niti ime imo :rolleyess:). A sad kako je bilo u praksi. Gredica do gredice, u jednoj hektor u drugoj 154sdf. Start jako sličan, dobro zameču plodove i jedan i drugi, plodovi krupnaju 154sdf je malo u prednosti. Prskam redovito, i intenzivno, bolesti nema niti na jednom niti na drugom. Idemo polako prema zriobi. ZRIOBA: Hektor počinje dozrijevati, prvo pomalo, ali iz svakog tjedna sve više i više, lijiepi crveni plodovi, bez zelenih žila, klupnih plodova i izuzetnog okusa. Ajmo sad opisati 154sdf Vrijeme dozrijevanja, kasni 10-ak dana za hektorom, dobro valjda je kasnija sorta, to nam i odgovara, počinje zreliti, ali kako? Dođe do naranđaste faze i tu stane, žila ko u priči,.Čekamo ga mi tjedan, dva, boja se ne mjenja, žila jjoš uvijek ko u priči :shock: Hektora beremo, ovoga ne beremo jer na placu prodajemo i ne želimo gubiti mušterije. I sad šečer na kraju: Dolazi jako kišno i hladno razdoblje, paradajz je na otvorenom. Hektor odoljeva velikoj količini vlage, ne puca, zrije i nema žila. A ovaj gad 154sdf pogađate svaj koji je bio iole zrel (naranđast) je popucao i strunuo :mad: Na njemu sam u gubitku, nisam niti troškove pokrio. Evo ovo je jedno moje iskustvo, sad kad pišem čak mi je i šaljivo, ali vjerujte te sezone mi nije bilo.
 
Posljednje uređivanje:

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
E sad čitajući tvoje iskustvo i znajući moje na kraju znam da opet ništa ne znam!!!
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Sorte rajčice Enza Zaden izbacio sam iz proizvodnje jer sve do jedne (Belle,Vedetta,Buran,Amaneta,Relly) imaju to tvrdo bijelo meso u plodu, osim toga neukusne su i neotporne na temp. razlike(loša oplodnja-plod deformiran). Sve optimalne mjere možeš poduzeti ali rezultat je uvijek isti-ovo što sam već napisao. To je sortna karakteristika. Kod drugih sjemenskih kuća tih problema u sortama rajčice nema.
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
E sad čitajući tvoje iskustvo i znajući moje na kraju znam da opet ništa ne znam!!!


Poanta je da odabir sorte igra veliku ulogu. Genetika je ključ. :supz:

Nisam samo ja pisao ovo zbog tebe, ima još ljudi na forumu.
 
Posljednje uređivanje:

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
kao što sam napisao planiram saditi rajčicu vanjsku proizvodnju i nitko da mi ovdje kaže konkretne brojke što se tiče prinosa,pa me zanima u čemu je riječ,ajmo to raspraviti,mislim pisano je nešto onako okvirno,ništa puno. pitao sam par ljudi koji sade i bave se s time i svatko ima svoja iskustva pa da čujem vaša ako nije problem. koje sorte ste sadili i koji su vam prinosi bili,imam razne brojke,ovi kod mene npr. sade Rio Grande i Stromboli,šljivare,kaže mi čovjek da nabere sa jedne stabljike 20kg,ovaj drugi 12 a koliko sam shvatio ako budem imao 6kg na 6 etaža bit će dobro,naravno da ovisi o sorti ali nebi trebalo biti tako velike razlike. kod sorte sjemena piše prinos po hektaru a nepiše na koliko biljaka itd.,uglavnom malo zbrkano sve,pa dajte malo vaša iskustva.
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
kao što sam napisao planiram saditi rajčicu vanjsku proizvodnju i nitko da mi ovdje kaže konkretne brojke što se tiče prinosa,pa me zanima u čemu je riječ,ajmo to raspraviti,mislim pisano je nešto onako okvirno,ništa puno. pitao sam par ljudi koji sade i bave se s time i svatko ima svoja iskustva pa da čujem vaša ako nije problem. koje sorte ste sadili i koji su vam prinosi bili,imam razne brojke,ovi kod mene npr. sade Rio Grande i Stromboli,šljivare,kaže mi čovjek da nabere sa jedne stabljike 20kg,ovaj drugi 12 a koliko sam shvatio ako budem imao 6kg na 6 etaža bit će dobro,naravno da ovisi o sorti ali nebi trebalo biti tako velike razlike. kod sorte sjemena piše prinos po hektaru a nepiše na koliko biljaka itd.,uglavnom malo zbrkano sve,pa dajte malo vaša iskustva.

Izgleda da te malo zabavljaju,20kg paradajza s jedne biljke,daj molim te...
Sadio sam jednom taj Rio Grande u plastenik,da nadopunim par paradajza kaj su bili krepali,nisam nabrao ni 1kg po biljci...
Mislim da je sadnja paradajza na otvoreno polje totalno neisplativa,najviše zbog cijene i potražnje u to doba godine,kad bi on došao za berbu...
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
Izgleda da te malo zabavljaju,20kg paradajza s jedne biljke,daj molim te...
Sadio sam jednom taj Rio Grande u plastenik,da nadopunim par paradajza kaj su bili krepali,nisam nabrao ni 1kg po biljci...
Mislim da je sadnja paradajza na otvoreno polje totalno neisplativa,najviše zbog cijene i potražnje u to doba godine,kad bi on došao za berbu...

Po meni 7 kg po biljci niskog paradajza je dobar prinos. Prva klasa se računa.

Potpuno se slažem s temptation, sadnja bilo kakve rajčice na otvorenom više gotovo da nije isplativa. Ako se prodaje direktno na maloj tržnici još nekako, ali na veliko 0 bodova. Previše se troši na zaštitu, a opet velika je vjerojatnost da će kiše i magle učiniti svoje bez obzira koliko mi prskali. Jel netko probo uzgajati niski paradajz u plasteniku? Kako se ponašaju niske sorte s obzirom da su sve namjenjene uzgoju na otvorenom?
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Po meni 7 kg po biljci niskog paradajza je dobar prinos. Prva klasa se računa.

Potpuno se slažem s temptation, sadnja bilo kakve rajčice na otvorenom više gotovo da nije isplativa. Ako se prodaje direktno na maloj tržnici još nekako, ali na veliko 0 bodova. Previše se troši na zaštitu, a opet velika je vjerojatnost da će kiše i magle učiniti svoje bez obzira koliko mi prskali. Jel netko probo uzgajati niski paradajz u plasteniku? Kako se ponašaju niske sorte s obzirom da su sve namjenjene uzgoju na otvorenom?

Ja sam probao,najviše zbog bolje prozračnosti,a samim tim i bolje zriobe,ali samo jesensku sadnju...
flanci 005.jpg

svašta 004.jpg

svašta 030.jpg
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Izgleda da te malo zabavljaju,20kg paradajza s jedne biljke,daj molim te...
Sadio sam jednom taj Rio Grande u plastenik,da nadopunim par paradajza kaj su bili krepali,nisam nabrao ni 1kg po biljci...
Mislim da je sadnja paradajza na otvoreno polje totalno neisplativa,najviše zbog cijene i potražnje u to doba godine,kad bi on došao za berbu...

naravno da je puno 20kg i da je to fantastika,samo hoću reći koliko su ljudi spremni uveličavati. nego ovo o isplativosti mislim da ne stoji,ispravite me ako griješim,na 4000 presadnica visoke rajčice koliko meni stane na moju površinu i neka bude 5kg po biljci,nemora biti više to je 20tona,i neka bude 3kn cijena a lani je bila 5kn i prekupci sve odnijeli,i to u svakakvim gajbama i nesloženo,je itekako dobra zarada.. dobro bila je takva godina da ga je falilo kao i svega ali ja mislim da je isplativo itekako. još jedna bitna stvar,za ovu godinu mi treba ovih dana doći ambalaža za moju rajčicu i cijena mi je dogovorena od 4kn za sve,naravno pod uvjetom da je roba dobra. a što se tiče zaštite,upola je jeftinija od zaštite koju potrošim za krastavce. jel griješim?
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
naravno da je puno 20kg i da je to fantastika,samo hoću reći koliko su ljudi spremni uveličavati. nego ovo o isplativosti mislim da ne stoji,ispravite me ako griješim,na 4000 presadnica visoke rajčice koliko meni stane na moju površinu i neka bude 5kg po biljci,nemora biti više to je 20tona,i neka bude 3kn cijena a lani je bila 5kn i prekupci sve odnijeli,i to u svakakvim gajbama i nesloženo,je itekako dobra zarada.. dobro bila je takva godina da ga je falilo kao i svega ali ja mislim da je isplativo itekako. još jedna bitna stvar,za ovu godinu mi treba ovih dana doći ambalaža za moju rajčicu i cijena mi je dogovorena od 4kn za sve,naravno pod uvjetom da je roba dobra. a što se tiče zaštite,upola je jeftinija od zaštite koju potrošim za krastavce. jel griješim?

Prošle godine je cijena paradajza je bila najviša u zadnjih 10ak godina koliko se mi bavimo s uzgojem. Recimo prije 2 godine cijena paradajza na veliko je bila do 1.5-3 kn/kg, na malo od 3-6. Ove godine je za očekivati jednu lošiju godinu što se tiče cijene paradajza, jer će svi nadoubudno povećati posađene površine ohrabreni prošlogodišnjom cijenom, još ako se poklopi sušna godina tako da i ljudi u vrtovima koji ne prskaju mogu dugo imati svog paradajza moglo bi biti dosta teško s cijenom i plasmanom, slično je i s krastavcima salatarima kojima je ove godine cijena bila predobra. Ovo s dogovorenom cijenom sam jako skeptičan.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Prošle godine je cijena paradajza je bila najviša u zadnjih 10ak godina koliko se mi bavimo s uzgojem. Recimo prije 2 godine cijena paradajza na veliko je bila do 1.5-3 kn/kg, na malo od 3-6. Ove godine je za očekivati jednu lošiju godinu što se tiče cijene paradajza, jer će svi nadoubudno povećati posađene površine ohrabreni prošlogodišnjom cijenom, još ako se poklopi sušna godina tako da i ljudi u vrtovima koji ne prskaju mogu dugo imati svog paradajza moglo bi biti dosta teško s cijenom i plasmanom, slično je i s krastavcima salatarima kojima je ove godine cijena bila predobra. Ovo s dogovorenom cijenom sam jako skeptičan.

a čuj,moram vjerovati,nema mi druge,do sada je bilo sve kako je i bilo dogovoreno pa nema razloga da bude drugačije ove godine,ja sadim što mi kupac naruči tako da je sve planski,a rajčicu nisam radio do sada pa reko idem malo pitati. a o povećanju proizvodnje je glupo pričati jer da povećamo proizvodnju 3 puta opet će nam faliti 90 posto,u velikom smo deficitu što se povrća tiče.
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
a čuj,moram vjerovati,nema mi druge,do sada je bilo sve kako je i bilo dogovoreno pa nema razloga da bude drugačije ove godine,ja sadim što mi kupac naruči tako da je sve planski,a rajčicu nisam radio do sada pa reko idem malo pitati. a o povećanju proizvodnje je glupo pričati jer da povećamo proizvodnju 3 puta opet će nam faliti 90 posto,u velikom smo deficitu što se povrća tiče.

Ti najbolje znaš svoju situaciju. Ja znam slučaj s jednim velikim otkupljivačem koji ugovori proizvodnju s seljacima, proda im repromaterijal, a onda ako ima priliku nabaviti to isto povrće drugdje jeftinije( čitaj vani) jednostavno prestane otkupljivati ugovoreno povrće uz objašnjenje da ima dovoljno robe. Sjećam se da je u poljoprivrednoj emisiji bio čovjek koji je dogovorio 2ha tikvica, digo kredit, posadio, uzgojio i kad je trgovac trebo otkupiti jednostavno mu nije želio otkupiti, jer je podmirio svoje potrebe negdje drugdje. Pitali trgovca kako to da ne otkupljuje ugovorenu robu, a on je miran hladan odgovorio da se on nije na ništa obvezao te da u ugovoru piše da je seljak u mogućnosti tikvice prodati bilo kome na tržištu. Imam sličnih saznanja da je isto s lubenicama, paprikom... :mad:
 

soony-69

Aktivni član
Tu od
16 Sij 2011
Poruka
861
Ti najbolje znaš svoju situaciju. Ja znam slučaj s jednim velikim otkupljivačem koji ugovori proizvodnju s seljacima, proda im repromaterijal, a onda ako ima priliku nabaviti to isto povrće drugdje jeftinije( čitaj vani) jednostavno prestane otkupljivati ugovoreno povrće uz objašnjenje da ima dovoljno robe. Sjećam se da je u poljoprivrednoj emisiji bio čovjek koji je dogovorio 2ha tikvica, digo kredit, posadio, uzgojio i kad je trgovac trebo otkupiti jednostavno mu nije želio otkupiti, jer je podmirio svoje potrebe negdje drugdje. Pitali trgovca kako to da ne otkupljuje ugovorenu robu, a on je miran hladan odgovorio da se on nije na ništa obvezao te da u ugovoru piše da je seljak u mogućnosti tikvice prodati bilo kome na tržištu. Imam sličnih saznanja da je isto s lubenicama, paprikom... :mad:

Da nije Agrofruktus,tj, Matijević
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
Kad je riječ o agrofruktusu evo moje jedne anegdote:
Prošle godine dogovorio sam 1000 kg paradajza po 5 Kn. To je bilo negdje potrkraj 9-tog mjeseca. Uglavnom to mi je i bila posljedjna količina koja je bila u plasteniku pa mi je odgovaralo da se riješim jer je kasnije išla salata u njega, a i cijena na malo je bila negdje 7-8 Kn. Vozio sam to u hladnjaču u Dugo selo. Rajčicu sam predao i rok plačanja je bio 30 dana. Nije mi volja da spominjem njihov odnos (njihov tehnolog iskladištar), ali kod preuzimanja bilo je raznih filozofija, kao da temperatura rajčice kod mjerenja nesmije biti 22C stupnja kao što je bila, nego bi bolje bilo da je 23C. Nije mi volja spominjati kako kod pitanja zašto, odgovor je bio doslovno, "nije vas briga za to" !!! Onda, dogovoreno je da dobivam zamjenske sanduke za svoje jer je bilo 100 sanduka novih kako su itražili pakiranje a vaganje je netto. Međutim oni žale jer trenutno nema sanduka. 1 sat su se vrtili oko te rajčice prekladali sanduke itd itd. Uglavnom takvo omalovažavanje da mi je došlo da sve to nazad spakiram i odem sa robom. No konačno je sve to završilo i nakon tridesetak dana stigla lova. E sad najzanimljivije, stiglo je plaćeno po 2 Kn. Vozio sam gore dole 240Km, dao 100 sanduka po 2 Kn.!!! Zovem firmu CBB (VŽ) preko koje je to išlo. Objašnjenje je bilo da im je 20% rajčice bilo prezrelo. I šta sad!!!
Zaključak: Ne imati posla sa takvima, a kad bude viška robe dati na tržnici po akciji koja se pamti!!!!
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
ima svega i naravno da je svašta moguće,ali ipak oni ( prekupci ) zarade na toj našoj robi skoro više nego mi i ne sekiram se ja da neće doći po nju,a to da će on vani kupiti jeftiniju robu nego kod nas ovdje nije baš u potpunosti istina,volio bih vidjeti koliko zaradi taj neki stranac koji će njemu prodati recimo rajčicu po kunu i pol,a da nepričam koliko su troškovi prijevoza,pa carina,pa kaliranje,nije to baš tako jednostavno kako mi to mislimo. oni svi otkupe većinu na našem tržištu prije nego se krene u uvoz,e sad naravno da ima ljudi koji nemogu prodati svoje proizvode,toga je uvijek bilo i bit će,za to postoji čitav niz razloga i to nije globalni problem,nego problem pojedinaca. recimo meni kad dođe breskva Red Haven neće je nitko jer je ima najviše,ali kad ja dođem i pokažem kako ta moja breskva izgleda ( bez oštećenja,sve jednake,krupne )i kad ju dam umjesto 5kn za 4 i 3kn da vidiš kako im odjednom treba,a ja sam i tako zaradio,pa da sam je po kunu prodao zaradio sam,ali netko kaže ja ću ju radije baciti nego prodati za kunu,ili mu je kvaliteta loša pa neće nitkoi onda takav kaže da se breskva nemože prodati nigdje,pa takav i nemože. dakle,ako čovjek ima robu,i naravno da proizvodi ono što se traži,takav če uvijek sve prodati i dobro zaraditi,nemojte me krivo shvatiti,naravno da se može desiti da se i ne proda nekad nešto ali u postotku gledano to je rijetko.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Kad je riječ o agrofruktusu evo moje jedne anegdote:
Prošle godine dogovorio sam 1000 kg paradajza po 5 Kn. To je bilo negdje potrkraj 9-tog mjeseca. Uglavnom to mi je i bila posljedjna količina koja je bila u plasteniku pa mi je odgovaralo da se riješim jer je kasnije išla salata u njega, a i cijena na malo je bila negdje 7-8 Kn. Vozio sam to u hladnjaču u Dugo selo. Rajčicu sam predao i rok plačanja je bio 30 dana. Nije mi volja da spominjem njihov odnos (njihov tehnolog iskladištar), ali kod preuzimanja bilo je raznih filozofija, kao da temperatura rajčice kod mjerenja nesmije biti 22C stupnja kao što je bila, nego bi bolje bilo da je 23C. Nije mi volja spominjati kako kod pitanja zašto, odgovor je bio doslovno, "nije vas briga za to" !!! Onda, dogovoreno je da dobivam zamjenske sanduke za svoje jer je bilo 100 sanduka novih kako su itražili pakiranje a vaganje je netto. Međutim oni žale jer trenutno nema sanduka. 1 sat su se vrtili oko te rajčice prekladali sanduke itd itd. Uglavnom takvo omalovažavanje da mi je došlo da sve to nazad spakiram i odem sa robom. No konačno je sve to završilo i nakon tridesetak dana stigla lova. E sad najzanimljivije, stiglo je plaćeno po 2 Kn. Vozio sam gore dole 240Km, dao 100 sanduka po 2 Kn.!!! Zovem firmu CBB (VŽ) preko koje je to išlo. Objašnjenje je bilo da im je 20% rajčice bilo prezrelo. I šta sad!!!
Zaključak: Ne imati posla sa takvima, a kad bude viška robe dati na tržnici po akciji koja se pamti!!!!

tako je,da si ju dao na tržnici po tri kune zaradio bi i po toj cijeni a da nepričam koliko bi to privuklo kupce i za možda neke druge proizvode. meni samo nije jasno kako netko može tako poslovati,pa jel im nije u interesu da budu fer play i pošteni i sačuvaju proizvođača,pa ja ću recimo imati ove godine robe preko sto tona,pa jel njima nije u interesu da ja to sve njima dam,kao da će negdje kupiti jeftinije i kvalitetnije,jednostavno idu na prevaru i tako zarađuju,ali neće to dugo tako. ma zato su prekupci zakon,dođe kaže šta da sadiš,donese ti ambalažu,dogovorite neku cijenu,nema kaliranja,temperature,kalibriranja,roka plaćanja od neznam koliko itd. pa da mu dam i sve 2kn jeftinije zaradio sam,koliko samo gajbe koštaju.........i još nemoram nikuda voziti i mučiti se,sve stoji u dvoru i čeka kupca....i keš:):):)
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
Da nije Agrofruktus,tj, Matijević

Kak znaš? :D

Ne želim previše kritizirati otkupljivače, jer oni su gamad maksimalno koliko to mogu biti, tj. koliko im odnos ponude i potražnje te prije svega država dopusti.

Evo primjer: ovo je skinuto sa službene stranice Agrofructusa. Obratite pažnju na boldano.

Agrofructus d.o.o. je vodeća kompanija specijalizirana za proizvodnju, otkup i prodaju voća i povrća na području JI Europe. Godišnjom isporukom od 190 000 tona voća i povrća, proizvodnim i otkupnim djelatnostima u Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji, te prodajom u 15 zemalja zapadne i istočne Europe ostvarujemo godišnji promet preko 100 milijuna € i činimo vitalan dio koncerna Agrokor.

Ne želim ulaziti previše u politiku otkupa, ali može se vrlo lako zaključiti o čemu se radi. Agrokor drži većinu otkupa voća i povrća. Uvoze robu iz država gdje je puno jeftinija te automatski ruše cijene kod nas, jer su seljaci primorani prilagoditi se njima. Uvoze često lošiju kvalitetu, a ta lošija roba automatski ruši cijenu našoj kvalitetnoj robi koju kupuju po daleko nižoj cijeni od realne i izvoze u jednu od ovih zapadnih država Europe u kojima su cijene, a i kupovna moć puno veća. Ali to nije sve, roba iz uvoza se često ne proda u Konzumovim trgovinama na vrijeme, ponekad mi se čini da je to i cilj. Zašto? Pa zato jer taj prestarjeli škart onda kupuju preprodavači (šverceri, albanci) koji prodaju škart po malim tržnicama, po strašno niskim cijenama. Što se s time dobiva? Pa samim tim što je više škarta na tržištu pada cijena kvalitetnoj robi na državnoj razini te otkupljivač opet profitira jer je srušio cijene. Prodajem na Dolcu te jako dobri znam čemu govorim.

Što učiniti? Bojim se da se ne može učiniti ništa. Na našem tržištu gotovo da je monopol jednog trgovačkog lanca, kojem se svi drugi lanci prilagođavaju, a na kraju nastrada seljak. Zaboravio sam napisati da bi uloga države trebala biti da brani domaću proizvodnju, blokira prekomjeran uvoz. Nažalost to kod nas ne funkcionira, još je jedan problem što smo potpisali masu dokumenata o međunarodnoj trgovini koji idu na našu štetu samo da bi ubrzali ulazak u EU.
 
Posljednje uređivanje:

Najnoviji postovi

Na vrh