Proizvodnja rajčice

[PetullaRZ]

Ljudi masovno siju presadnice hibrida za prodaju s sjemenom uzetim prošle godine (znači doma sušenim ako me razumijete). Na Dolcu je dosta takvih. Budući da im je u startu trošak smanjen od 30-50 lipa jako im je teško konkurirati s orginalnim hibridima. Ja imam orginal istru, biancu i prodajem po 2 kn na malo, što mislim da nije previsoka cijena za kvalitetnu presadnicu (ide popust na količinu ). Veliki problem mi je nelojalna konkurencija koja prodaje "hibride" s uzetim sjemenom po 1-1.5 kn . E sad da se ja spustim na njihovu razinu, ili budem pošten i prodam nekoliko puta manje presada.

Takve stvari se dešavaju na svim tržnicama u HR ali neće proći puno vremena kada će se rasad moći prodavati samo u posebnim prostorima i to dakako registrirani rasadničari koji imaju sve potrebne dozvole za prodaju rasada (fitopatologija,certificirano sjeme itd). Po mom mišljenju, svaki proizvođač povrća koji ima mogućnost(teren sa vodom i strujom) uzgoja rasada za svoje potrebe trebao bi ga proizvoditi iz više razloga: sijanje sorti koje najviše odgovaraju vašem podneblju, isprobavanje i pronalaženje novih probnih sorti, sijanje u raznim rokovima, praćenje razvoja biljke i tretman od početka do kraja i na kraju znate šta sadite. A, vjerujte nije problem uzgojiti, presadnice samo se stvore optimalni uvjeti za rast.

 

[temptation]

Takve stvari se dešavaju na svim tržnicama u HR ali neće proći puno vremena kada će se rasad moći prodavati samo u posebnim prostorima i to dakako registrirani rasadničari koji imaju sve potrebne dozvole za prodaju rasada (fitopatologija,certificirano sjeme itd). Po mom mišljenju, svaki proizvođač povrća koji ima mogućnost(teren sa vodom i strujom) uzgoja rasada za svoje potrebe trebao bi ga proizvoditi iz više razloga: sijanje sorti koje najviše odgovaraju vašem podneblju, isprobavanje i pronalaženje novih probnih sorti, sijanje u raznim rokovima, praćenje razvoja biljke i tretman od početka do kraja i na kraju znate šta sadite. A, vjerujte nije problem uzgojiti, presadnice samo se stvore optimalni uvjeti za rast.

To je istina,u susjednoj Sloveniji vrtni centri niču kao gljive poslije kiše,upravo zbog rigoroznih zakona EU...
Jako puno slovenaca kupuje presadnice povrća u Hrvatskoj,jer su duplo jeftinije,kod njih hibridni paradajz i paprika koštaju skoro 1EUR...

 

[salel]

prošle godine u dva navrata sam sa svojom boljom polovicom posjetio nekoliko proizvođača u deželi.Išao sam upravo da iz prve ruke čujem koje nas promjene očekuju ulaskom u EU.Neke od njih znam godinama i mogu reći da su prije nekih osam do deset godina bili na stupnju razvoja gdje sam ja danas,međutim oni su danas toliko odmakli da je mene čisto strah za moju (našu) budućnost,jer naša država osim na deklarativnoj razini ništa nije napravila da nas malo pogura ,a bojim se da rijetki od nas imaju kapitala da mogu zadovoljiti tehničko- tehnološke zahtjeve koje će ubudeće morati zadovoljiti svaki od nas.ima tu raznih obaveza po pitanju zaštite na radu pa do obaeze da svaku kap vode koju potrošimo u navodnjavanju možemo opravdati i dokazati da nije uludo potrošena,poštivanje nitratne direktive ,raznoraznih licenciranja,zbrinjavanja ambalaže,otpada i čuda svega pa sve do legalizacije naših objekata što će nam svima biti prilično veliki problem.

 

[brle]

Da imaš pravo. Danas smo imali predavanje o Globalgap-u odnosno o stvarima koje nas očekuju već nagodinu. Od zaštite pa do bla bla......... Morat ćemo polagat fitofarmaceutske licence da bi uopće mogli kupit sredstvo a zatim ga i koristit, te zbrinjavat odpad preko jedne firme od koje ćemo dobit potvrdu da smo to i učinili, a bez te potvrde nema ni poticaja. Te ćemo morat svake godine platit pregled prskalice i još ohoho svega al nisam sve zapamtio. To je vrlo blizu,zakon se već piše. A od ove godine tko prijavi integriranu proizvodnju dobit će od 800-1000kn po h više poticaja, ta integrirana proiz. podrazumjeva vođenje dnevnika o radovima na svakoj parceli , od vrste sredstva do jačine aplikacije te moguće štetnosti, gnojidbe , prinosa........A ubuduće će to bit obveza , ove godine nam je na izbor zato što nisu još sastavili zakone kako bi nas mogli kontrolirat i kažnjavat. Evo friško

 

[Kontam]

I to sve uvode sada poslije rata sa damperškim cijenama žita. Kad večina nas ima PH 4 i humus 1.Sada će oni reći nema ovoga zbog ovoga, nema ovoga zbog ovoga i dok popravimo ph i dignemo humus na 5 trebat će 10 godina. Ako... Sve samo zato što je netko dozvolio uvoz hrane. Bogatsvo jedne države se mjeri u skupoći hrane!!! Mađarska nije bogata a imala je niske cijene žita, znači netko je to svjesno dampirao i uništavao tržište, svi ste raubovali zemlju do zadnjeg i sada smo u banani. Njih boli što mi možemo jeftinije i kvalitetniju hranu proizvesti i sad pronalaze načine kako da nam polome ruke i noge. Jadni mi sa ovakim političarima.

 

[Kontam]

i pozadina svega...
Uspjeh poljoprivrede do nedavno se mjerio količinom proizvoda i forsirala se masovna
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.

 

[outlanderzg]

i pozadina svega...
Uspjeh poljoprivrede do nedavno se mjerio količinom proizvoda i forsirala se masovna
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.

Kad ovo čitam budućnost mi djeluje jako crno. Jako dobar članak. Ako želimo biti konkurentni moramo smanjiti troškove jer jedino tako možemo iole biti konkurentni na EU tržištu. A jedini način vidim u udruživanju. Problem je Hrvatski jal i nesloga seljaka. Je već dugo razmišljam o ideji da pokušamo ujediniti poljoprivrednike, još je sve na teoretskoj razini, ali kroz koju godinu ako bude mogućnosti pokušat ću nešto promijeniti. Možda sam budala, ali vjerujem da je moguće.

 

[dane001]

komentirao sam na voćarstvu ali odnosi se i za ostalo,pa tako i povrće. to ipak vrijedi više za velike zemlje,mi da imamo politiku kako treba nebi imali problema da se svi bavimo s time,jer kao što sam rekao mali smo a imamo velike potrebe za hranom,a nemamo ni zemlje dosta,tako da o viškovima kod nas nebi trebalo uopće pričati,pa jedna italija ima vinograda koliko mi imamo obradive zemlje ako ne i više,a da nepričam da smo među rijetkim zemljama na svijetu u koju dolazi duplo više turista nego što nas živi u njoj,još malo pa i tri puta više,to je kao da u njemačku dođe 200 milijuna turista,odosno skoro pa cijela amerika,pa treba i te ljude nahraniti tako da...........samo dobra politika,pametni i sposobni ljudi na vlasti a ne da smo od svih mogućnosti koje imamo došli do toga da ćemo na kraju čuvati ovce i biti čobani.

 

[siki]

Gospodo postovi 341-347 pročitao sam ih sa zadovoljstvom i sve pohvale od moje malenkosti mislim da bi u ovom smjeru trebale ići sve rasprave tako da svi mogu nešto naučiti bez žaoka i bez puno pametarenja samo argumenti samo argumentima može da se raspravlja. Evo mog prijedloga dali autlanderzg ili netko drugi koji ima više znanja od mene neka otvore temu Udruživanje poljoprivrednika odnosno povrćara da se vidi tko kako razmišlja i tko kojim putem želi ići pošto svi znamo da bez udruživanja neće ići a vjerovatno ima i onih koji misle da su dovoljno snažni da mogu sve sami.:arrow::?:
Pozdrav.

 

[soony-69]

Gospodo postovi 341-347 pročitao sam ih sa zadovoljstvom i sve pohvale od moje malenkosti mislim da bi u ovom smjeru trebale ići sve rasprave tako da svi mogu nešto naučiti bez žaoka i bez puno pametarenja samo argumenti samo argumentima može da se raspravlja. Evo mog prijedloga dali autlanderzg ili netko drugi koji ima više znanja od mene neka otvore temu Udruživanje poljoprivrednika odnosno povrćara da se vidi tko kako razmišlja i tko kojim putem želi ići pošto svi znamo da bez udruživanja neće ići a vjerovatno ima i onih koji misle da su dovoljno snažni da mogu sve sami.:arrow::?:
Pozdrav.

Dobar je i post pod 348.
Otvorio je istu temu dane001.Čudim se da nisi primjetio.:roll:

 

[dane001]

"Treba ga đubriti obazrivo jer su, ako se predoziraju azotna đubriva plodovi sitni, cvetovi opadaju i ukupan prinos nizak" - Ovo sam našao na jednoj srpskoj stranici,odnosi se na rajčicu. jel može malo pojašnjenje ako netko zna na koja se to gnojiva odnosi,stajsko ili NPK?

 

[Kontam]

Azot - dušik , ne smije biti gnojidba samo isključivo sa dušikom. Poz

 

[plevak]

"Treba ga đubriti obazrivo jer su, ako se predoziraju azotna đubriva plodovi sitni, cvetovi opadaju i ukupan prinos nizak" - Ovo sam našao na jednoj srpskoj stranici,odnosi se na rajčicu. jel može malo pojašnjenje ako netko zna na koja se to gnojiva odnosi,stajsko ili NPK?

Pa stajsko ti ima vrlo malo NPK vrijednost. Stajsko zapravo najviše koristi kao poboljšivač tla u smislu rahlosti, humusa,... Kako god puno stajskog stavio budi siguran da neće biti previše dušika. Misli se na Čisti dušik, u ovom slučaju nešto kao urea , kan, a premalo P ili K.

 

[dane001]

Pa stajsko ti ima vrlo malo NPK vrijednost. Stajsko zapravo najviše koristi kao poboljšivač tla u smislu rahlosti, humusa,... Kako god puno stajskog stavio budi siguran da neće biti previše dušika. Misli se na Čisti dušik, u ovom slučaju nešto kao urea , kan, a premalo P ili K.

jasno,ma nisu mi bila jasna ta azotna đubriva šta su. hvala.

 

[asestic]

jasno,ma nisu mi bila jasna ta azotna đubriva šta su. hvala.

Pajdo moraš u školu stranih jezika he he he .
Pozdrav!

 

[dane001]

Pajdo moraš u školu stranih jezika he he he .
Pozdrav!

pa izgleda,jes viđeo a. ma znam ti ja i čirilicu,i sve ali jbg ovo mi nekako nije sjelo

 

[PetullaRZ]

Evo ponovo o rajčici. Prvi ispikirani pomidor lijepo napreduje dok je druga tura ispikirana prekjučer.



Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us

 

[dane001]

lijepo Petulla,a kako ti to zalijevaš? i jesi probao poprskati sjeme prije sijanja sa Triofertom?

 

[PetullaRZ]

lijepo Petulla,a kako ti to zalijevaš? i jesi probao poprskati sjeme prije sijanja sa Triofertom?

Ovo prvo zaljevanje, prilikom pikiranja, zaljevam sa vodom temp.20°C i to pojedinačno svaku biljčicu(ne po njoj) a Thioferom ne močim sjeme jer je ono već tretirano sa fungicidom, nego poprskam kada svo sjeme izniče.

 

[dane001]

evo još nešto što mi nije jasno,malo sam kopao pa iskopao ovo. jel to piše da stajnjak smeta rajčici ako se gnoji prve godine uzgoja?

Kupusnjače i lisnato povrće -dobro reagiraju na neposrednu gnojidbu stajnjakom.
Korjenasto povrće, rajčica i grah –dolaze u plodoredu tek drugu ili treću godinu iza gnojidbe stajnjakom.