Sjetva KUKURUZA 2014.

[tspudic]

Evo nešto o kukuruzu. Možda nekome pomogne.

http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm

 

[Mike]

Za silažu stabljike KWS Mikado, za silažu zrna KWS 3381, Bc 572, Bc 532,OSSK Drava, za klip Bc Pajdaš, Bc 572, te za sušenje zrna Pioneer y12 te N01.


Iako, moram priznati da me interesiraju neki hibridi koje nisam imao , pa molim komentare kolega koji su ih sijali!


Zanimaju me hibridi za silažu zrna ili za sušenje zrna. FAO grupe 300 i 400.

...ak ideš za kombajnirat za zrno onda po mojem iskustvu samo i jedino A24,sijem ga već 5-6 godina, na svakakvim terenima i svakakvih je sezona bilo sa svakakvom agrotehnikom,ali nijednom nije razočaral...
...istina y12 i no1 malo bolje rode,ali imaju i veću vlagu pa ih moraš duže ostaviti vani...to niš ne smeta ak nema divljači,ali ak ima onda je to već ???...
...ima sad i ovih novih 9494 i 9606 koji bi trebali biti zamjena za ove stare,al o njima nemrem još ništa reći dok se ne dokažu par godina zaredom...

 

[bobostar]

Evo nešto o kukuruzu. Možda nekome pomogne.

http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm

Iz tog materijala mi je vrlo važna ova slika:



Zanimljivo je da je potencijal hibirda označen samo sa 6% (a to je najjači marketing; pa čak i tu na forumu se najveći dio rasprave vodi oko izbora hibrida).

Ostali čimbenici kao što su:
1. Niska plodnost tla.......... 15% (znači gnojidba)
2. Nepovoljni raspored oborina........... 13% (znači uvjeti stresa)

koji su dva vodeća negativna čimbenika, gotovo se ne raspravlja. Evo tu na portalu pišem i o gnojidbi kukruza (LINK), ali koliko se čita.... emo):

Naravno, tu ima još nepovoljnih čimbenika, kao što su: neadekvatan sklop (14%) i loša priprema tla (11%), ali to već ulazi u područje mehanizacije, pa o tome ne pišem.
Ali eto, gdje god se okreneš, hibrid ovaj, hibrid onaj.... a u cijeloj priči o negativnim čimbenicima je negdje tek u drugoj polovici po važnosti. :icon_cry:

 

[tspudic]

Iz tog materijala mi je vrlo važna ova slika:



Zanimljivo je da je potencijal hibirda označen samo sa 6% (a to je najjači marketing; pa čak i tu na forumu se najveći dio rasprave vodi oko izbora hibrida).

Ostali čimbenici kao što su:
1. Niska plodnost tla.......... 15% (znači gnojidba)
2. Nepovoljni raspored oborina........... 13% (znači uvjeti stresa)

koji su dva vodeća negativna čimbenika, gotovo se ne raspravlja. Evo tu na portalu pišem i o gnojidbi kukruza (LINK), ali koliko se čita.... emo):

Naravno, tu ima još nepovoljnih čimbenika, kao što su: neadekvatan sklop (14%) i loša priprema tla (11%), ali to već ulazi u područje mehanizacije, pa o tome ne pišem.
Ali eto, gdje god se okreneš, hibrid ovaj, hibrid onaj.... a u cijeloj priči o negativnim čimbenicima je negdje tek u drugoj polovici po važnosti. :icon_cry:

Da, Ta četri čimbenika nose 53% a malo se o njima piše, spominju se tek usput u nekoj raspravi

 

[komer]

gnojidba je najcesce povezana sa financijama,tako da je to nezahvalno raspravljati,jer svatko "baci" gnojiva koliko ima novaca...
tko nebi bacio npr 7:20:30 ili 0:20:30 500kg ili vise po ha,kada bi bilo para...
doslo je vrijeme kada se baca samo urea predjsetveno i nesto malo kana u kultivaciji i onda se svi cudimo kak je kukuruz "podbacio"..pa se krive sjemenske kuce,pa kisa,pa sveti petar,pa tanjurace,pa susjedova punica je "zacoprala" itd...

s obzirom na cijenu kukuruze,mozda sam u krivu,nisam se bavio racunicom,ali npr ako bacim 300kg uree/ha predsjetveno i 250kg kana/ha u kultivaciji a prinos 8 tona/ha

nema mi ekonomske racunice na ovo jos baciti 500kg/ha 7:20:30 i da dobijem prinos 10t/ha

 

[BJONDA]

u današnjoj situaciji svi krpamo i gledamo kako proči jeftinije a bolje a to tako nemože:icon_madu:

 

[dejan.d]

gnojidba je najcesce povezana sa financijama,tako da je to nezahvalno raspravljati,jer svatko "baci" gnojiva koliko ima novaca...
tko nebi bacio npr 7:20:30 ili 0:20:30 500kg ili vise po ha,kada bi bilo para...
doslo je vrijeme kada se baca samo urea predjsetveno i nesto malo kana u kultivaciji i onda se svi cudimo kak je kukuruz "podbacio"..pa se krive sjemenske kuce,pa kisa,pa sveti petar,pa tanjurace,pa susjedova punica je "zacoprala" itd...

s obzirom na cijenu kukuruze,mozda sam u krivu,nisam se bavio racunicom,ali npr ako bacim 300kg uree/ha predsjetveno i 250kg kana/ha u kultivaciji a prinos 8 tona/ha

nema mi ekonomske racunice na ovo jos baciti 500kg/ha 7:20:30 i da dobijem prinos 10t/ha

Ak ti bez osnovne gnojidbe da 8 tona :cool2:
Kod nas rade tak da koji ha manje pa bolja gnojidba na ta račun.
Računaj si da sjeme moraš kupit i kombajn platit.

 

[tomo001]

Stigla je Drava danas i u KTC, 15kn jeftinije nego u Poljocentru, znaći nekih 290 kn 25.000,00 zrna

 

[Gustavo]

Kaže mi susjed da je on prošle godine kod sjetve bacio KAN i UREU u sijačicu i nikad bolji kukuruz nije brao, što kažete na to?

 

[Mike]

Kaže mi susjed da je on prošle godine kod sjetve bacio KAN i UREU u sijačicu i nikad bolji kukuruz nije brao, što kažete na to?

UREA u sijačicu :icon_e_surprised::icon_e_surprised: ...možda skroz mala količina,jer urea hoće spaliti klicu ak se stavlja kod sjetve...
...kod mene 100-150kg/kj 15-ice i još toliko KAN-a u kultivaciji daje oko 10t/ha zrna vlage 15-16% ...
...naravno obavezno se ujesen navozi gnoj ili gnojnica i zaorava se zajedno sa kukuruzovinom...

 

[golman7]

uuuu,,vidim da se razbacujete sa gnojivom,,ima se moze se,,,u nazad par godina,,radio sam analizu tla,,eno 7 uzoraka,,na razlicitim lokalitetima,od lagane,pa do teske ilovace,preporuka mi nikada nije iznosila vise od 150kila po hektaru,,bilo kana,mjesanca,,ili urea,,jedino je bila sedmica,, 500kila,po hektaru,, i vapnenca,,ako je bilo kiselo tlo,,,tih 150 kila se drzim ko pijan plota i vise nego zadovoljan,,

 

[tomo001]

I najmanja količina UREE u sijačici će spaliti korjen. Susjed sijao uslužno prošle godine i sijao UREU pomješanu sam NPK pa pola sela moralo presijavat kukuruzu a on si je sam sebi an taj način i suncokret uništio :icon_axe: , Ja stavljam smo NPK u sijačicu, UREU razbacamo širom prije sjetvospremaća.

 

[Ivan KC]

Ja dajem 100 kg uree i 100 kg 3x15 predsjetveno po jutru, kultiviram sa praznim samo zbog zagrtanja i 8t po hektaru suhog zrna izlazi, naravno ako je donekle normalna godina.. A od ove jeseni budem zaoraval ureu po kukuruzinistu, a u predsjetvenu budem stavljal samo 3x15..

 

[josip123]

gnojidba je najcesce povezana sa financijama,tako da je to nezahvalno raspravljati,jer svatko "baci" gnojiva koliko ima novaca...
tko nebi bacio npr 7:20:30 ili 0:20:30 500kg ili vise po ha,kada bi bilo para...
doslo je vrijeme kada se baca samo urea predjsetveno i nesto malo kana u kultivaciji i onda se svi cudimo kak je kukuruz "podbacio"..pa se krive sjemenske kuce,pa kisa,pa sveti petar,pa tanjurace,pa susjedova punica je "zacoprala" itd...

s obzirom na cijenu kukuruze,mozda sam u krivu,nisam se bavio racunicom,ali npr ako bacim 300kg uree/ha predsjetveno i 250kg kana/ha u kultivaciji a prinos 8 tona/ha

nema mi ekonomske racunice na ovo jos baciti 500kg/ha 7:20:30 i da dobijem prinos 10t/ha

300kg urea-e po ha,pa to je katastrofalna gnojidba i bacanje novca,opće je poznato da urea ima tek 35% iskoristivosti hranjiva i to ako je uspiješ unijeti na 10-ak cm dubine.znači da bude lakše izračunati u 200kg urea-e platio si 92kg dušika,a istog će ti biljka iskoristiti tek nekih 30kg.pa to je malo više od 100kg kana.volio bih vidjeti analizu zemljišta koje sa takvom gnojidbom daje 8t/ha zrna.ne kažem da nije moguće ali u svakom slučaju je teško za povjerovati.po ovome što si napisao bilo bi ti bolje da smanjiš ureu za 200kg/ha,a povećaš kan za 100kg/ha i ideš u 2 kultivacije.

 

[tomo001]

Ja dajem 100 kg uree i 100 kg 3x15 predsjetveno po jutru, kultiviram sa praznim samo zbog zagrtanja i 8t po hektaru suhog zrna izlazi, naravno ako je donekle normalna godina.. A od ove jeseni budem zaoraval ureu po kukuruzinistu, a u predsjetvenu budem stavljal samo 3x15..

Tako i ja otprilike isto, jedino gdi je veće brdo dodamo malo više UREE ili ako nije već duže stajnjaka navožen malo više NPK i prinosi su uvjek jako dobro i zadovoljan sam omjerom uloženo dobiveno.

 

[bobostar]

gnojidba je najcesce povezana sa financijama,tako da je to nezahvalno raspravljati,jer svatko "baci" gnojiva koliko ima novaca...

Upravo tako, i zato treba i te kako razmišljati kako gnojiti. Pogotovo za ratarske kulture koje ne daju veliki prihod po jedinici površine, treba izvući maksimum iz gnojidbe... međutim još uvijek to ide dosta neracionalno, po nekakvoj šabloni, al' to nije to.
Evo, osobno preporučam i stalno pričam o efektu cinka u gnojidbi kukuruza (moj članak ili članak profeosra sa Fakulteta u Osijeku) i još nikako da ta praksa zaživi kod nas. I radi se o relativnom jeftinom gnojivu (Zn-sulfat; najjeftiniji oblik cinka), koji se može mješati sa NPK gnojivima kod pripreme tla za sjetvu; ili čak sa KAN-om za prvu prihranu.... i ne ide. A tvrdim da to kukruz može financijski podnijeti.
Tim više, stvar se pogoršava zbog šablonske upotrebe NPK 7-20-30, jer se taj fosfor vrlo slabo iskorištava (te se nagomilava u tlu) i čini problema u metabolizmu cinka.
Jasno da krukuruz nije jabuka niti rajčica da "trpri" skupu gnojidbu, ali 15-20 kg/ha Zn-sulfata, definitivno može proći.
:drink:

 

[josip123]

Kolika je cijena vašeg Zn-sulfata,imate li kakvog promotora u Slavoniji i preko kojih firmi vršite distribuciju svojih gnojiva?

 

[Zombie]

ja sam se raspitivao za cink-sulfat,cijena je bila oko 700kn/kg.a cijena cinkovog-oksida je bila 70kn/kg,pitanje je kako svi govore da je cinkov sulfat najjeftiji oblik cinka??dali bi biljka mogla usvojiti cinkov oksid??
dali se moze naci negdje povoljnije??
ja osobno ove godine mislim smanjiti kolicinu umjetnog gnojiva i uvesti startna gnojiva..jos moram odgonetnuti gdje pronaci jeftina startna gnojiva...

prosle godine sam vrsio obilnu gnojidbu,60m3 gnojovke pod brazdu,200kg/ha UREE i 250kg/ha 15 i tocno se je osjetilo gdje je vrsena kalcifikacija,ali rezultati su trebali biti bolji...

 

[Gustavo]

Može ići čini mi se 10 kila uree pomiješano s 100 kg kana u sijačicu, ovo razbacivanje je po meni bacanje novaca jer kukuruz nema neku korist od toga, razbacivanje je dobro za pšenicu itd gdje je gusta sjetva. Osobno sam stavljao ureu i nije mi izgorio kukuruz osim jednom kad sam stavio 50 posto

 

[ZULJE]

ja sam se raspitivao za cink-sulfat,cijena je bila oko 700kn/kg.

To bi bilo oko 10500kn za hektar(15kg)???
Gdje je tu onda računica raditi..??