ajkula
Dobro znana faca
- Tu od
- 1 Lip 2011
- Poruka
- 3,192
Evo ja sam iz prošlog stoljeća i definitivno nisam za kapitalizam ,tako da mišljenje jednog nostalgičara nije bitno.
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Što se iza brda valja?
- Temu pokrenuo Nostradurus
- Datum prvog posta
- Status
Evo ja sam iz prošlog stoljeća i definitivno nisam za kapitalizam ,tako da mišljenje jednog nostalgičara nije bitno.
zgzac
Dobro znana faca
- Tu od
- 3 Kol 2012
- Poruka
- 2,737
Dajte ljudi .... Pa kak vam nije jasno da stranke niču samo iz tog razloga da se uje.. u sabora na dobru kopanju. Kakvi programi, kakve izmišljotine .... Nek mi netko veli tko je ostvaril kakav program od obećanog, a da je donesel dobro običnom čovjeku !?
A Banditiću valjda nije dosta kaj grabi od Zagreba pa bi sad od čitave zemlje ??!!
ON premijer .... ajoj
A Banditiću valjda nije dosta kaj grabi od Zagreba pa bi sad od čitave zemlje ??!!
ON premijer .... ajoj
Nostradurus
Aktivni član
- Tu od
- 13 Lis 2012
- Poruka
- 696
Prognoza stanja nakon izbora
Evo, baš me zanima kako će raja opet baciti glas uzalud. Ja ću svoj listić poništiti. Nema za koga glasati. Dobrih programa nema. Baš jučer sam malo izmjenio tekst koji dajem pred svake izbore: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izbori-2016 . Izdvajam zaključak.
Evo, baš me zanima kako će raja opet baciti glas uzalud. Ja ću svoj listić poništiti. Nema za koga glasati. Dobrih programa nema. Baš jučer sam malo izmjenio tekst koji dajem pred svake izbore: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izbori-2016 . Izdvajam zaključak.
Ove moje riječi možete testirati u svojoj obitelji. I vidjeti ćete da su točne. A država je tek samo nešto veća obitelj.
Philby
Član
- Tu od
- 21 Tra 2014
- Poruka
- 530
Evo jedna pjesma koja odgovara uz svake izbore, ovih dana i kod nas lažu (doduše na lokalnom nivou). 
https://www.youtube.com/watch?v=o36aFQVm-As
https://www.youtube.com/watch?v=o36aFQVm-As
Nostradurus
Aktivni član
- Tu od
- 13 Lis 2012
- Poruka
- 696
Izještaj guvernera Vujčića o radu HNB-a
Bilo je zanimljivo gledati sa kojim podcjenivanjem guverner HNB-a Vujčić govorio u Saboru kada je odgovarao na pitanja sabornika. Tu su snimke pa možete poslušati ako vas zanima.
Rasprava o izvještaju HNB-a 1
Rasprava o izvještaju HNB-a 2
Rasprava o izvještaju HNB-a 3
Najviše je to bilo vidljivo u trećem dijelu poslije 14.15 sati.
Bilo je zanimljivo gledati sa kojim podcjenivanjem guverner HNB-a Vujčić govorio u Saboru kada je odgovarao na pitanja sabornika. Tu su snimke pa možete poslušati ako vas zanima.
Rasprava o izvještaju HNB-a 1
Rasprava o izvještaju HNB-a 2
Rasprava o izvještaju HNB-a 3
Najviše je to bilo vidljivo u trećem dijelu poslije 14.15 sati.
Nostradurus
Aktivni član
- Tu od
- 13 Lis 2012
- Poruka
- 696
Marićeva Supehik reforma!
Iako je već u najavi bilo jasno da je opsežna reforma oporezivanja još jedna "reforma" koja neće ništa bitno promijeniti, iskrslo je dosta toga što upućuje da se opet radi o političkoj korupciji. Reforma će ići na ruku bogatijih kojih naravno ima najmanje u državi.
Tom reformom se naravno neće učiniti da rad svih bude pošteno plaćen premda je to ustavom zagarantirano, ali ne praksom. Posljedično, oni koji će novom reformom imati više, a ne budu trošili više jer će štedjeti, u biti će na drugoj strani stvarati sve veću besparicu.
Porezna politika kojom bi se ostavilo više novca stanovništvu za trošenje prema najavama bi trebala povećati potrošnju i time povećati BDP. To je teoretski očekivano, ali ne i da će pri tome porasti zadržana dobit od posla. To jedno sa drugim ne ide jer ima za posljedicu manje punjenje proračuna i potrebu za većim deficitom proračuna, koji se najavljuje da će biti manji??? Ako se smanje porezi, da se poveća BDP, zadržana dobit mora ostati ista uz više posla. Točnije mora se raditi više za isti profit. Na znam samo koji bi se poslodavac veselio takvoj reformi. Više je vjerojato da će porasti i zadržani profiti poslodavaca i da će će BDP nešto narasti pa će omjer deficta proračunu u odnosu na BDP biti manji, ali će deficit proračuna apsolutno biti veći. I to će se slaviti kao veliki uspjeh Superhikove reforme. Nema veze što će zaduženje države i pojedinaca nastaviti rasti. Jer ne zaboravimo, dužnička kriza nije fenomen novog doba, nego svih doba od kada je novac dug ili sa podlogom u rijetkom plemenitom metalu. Za primjer imate link (http://www.ubs-asb.com/…/20…/11_12/B11-12-2010-Gnjatovic.pdf) na povijest rješavanja dužničke krize prema bankama prije 2. svjetskog rata u Kraljevini SHS.
Čini se da se povijest stalno ponavlja jer je je netko utjecao da se ljude ne obrazuje tako da mogu djelovati u svom zajedničkom najboljem interesu. Sjetite se toga kada čujete učene glave kako mudro govore o metodama rješenja krize. Kako oni to znaju, a mi ne znamo? I kako se nikuda nismo maknuli stoljećima? Čini se da je samo manipulacija vječna.
Znači, prognoza je tu. Znamo što će se dogoditi. "Reforma" će uzeti vremena, a rezultat će biti sporadičan. Koliku nagradu će zaslužiti odgovorni? Možda još jedan mandat od 4 godine na vlasti? Pa možda je to i OK? Ipak, narod ima vlast koju zaslužuje.
Iako je već u najavi bilo jasno da je opsežna reforma oporezivanja još jedna "reforma" koja neće ništa bitno promijeniti, iskrslo je dosta toga što upućuje da se opet radi o političkoj korupciji. Reforma će ići na ruku bogatijih kojih naravno ima najmanje u državi.
Tom reformom se naravno neće učiniti da rad svih bude pošteno plaćen premda je to ustavom zagarantirano, ali ne praksom. Posljedično, oni koji će novom reformom imati više, a ne budu trošili više jer će štedjeti, u biti će na drugoj strani stvarati sve veću besparicu.
Porezna politika kojom bi se ostavilo više novca stanovništvu za trošenje prema najavama bi trebala povećati potrošnju i time povećati BDP. To je teoretski očekivano, ali ne i da će pri tome porasti zadržana dobit od posla. To jedno sa drugim ne ide jer ima za posljedicu manje punjenje proračuna i potrebu za većim deficitom proračuna, koji se najavljuje da će biti manji??? Ako se smanje porezi, da se poveća BDP, zadržana dobit mora ostati ista uz više posla. Točnije mora se raditi više za isti profit. Na znam samo koji bi se poslodavac veselio takvoj reformi. Više je vjerojato da će porasti i zadržani profiti poslodavaca i da će će BDP nešto narasti pa će omjer deficta proračunu u odnosu na BDP biti manji, ali će deficit proračuna apsolutno biti veći. I to će se slaviti kao veliki uspjeh Superhikove reforme. Nema veze što će zaduženje države i pojedinaca nastaviti rasti. Jer ne zaboravimo, dužnička kriza nije fenomen novog doba, nego svih doba od kada je novac dug ili sa podlogom u rijetkom plemenitom metalu. Za primjer imate link (http://www.ubs-asb.com/…/20…/11_12/B11-12-2010-Gnjatovic.pdf) na povijest rješavanja dužničke krize prema bankama prije 2. svjetskog rata u Kraljevini SHS.
Čini se da se povijest stalno ponavlja jer je je netko utjecao da se ljude ne obrazuje tako da mogu djelovati u svom zajedničkom najboljem interesu. Sjetite se toga kada čujete učene glave kako mudro govore o metodama rješenja krize. Kako oni to znaju, a mi ne znamo? I kako se nikuda nismo maknuli stoljećima? Čini se da je samo manipulacija vječna.
Znači, prognoza je tu. Znamo što će se dogoditi. "Reforma" će uzeti vremena, a rezultat će biti sporadičan. Koliku nagradu će zaslužiti odgovorni? Možda još jedan mandat od 4 godine na vlasti? Pa možda je to i OK? Ipak, narod ima vlast koju zaslužuje.
Nostradurus
Aktivni član
- Tu od
- 13 Lis 2012
- Poruka
- 696
Da li razmišljate kako će vam to pomoći da prodate svoje proizvode? Ako vam nešto sitno ostane više, to će faliti u proračunu. Taj višak se mora trošiti da bi se daljnjim tokom među subjektima postepeno istrošiti u naplati poreza. Time će se taj manjak poreznog prihoda ponovo pretvoriti u porez.
Međutim, što ako u toj daljnoj cirkulaciji tog viška novca netko odluči uštedjeti dio tog novca. Tada se neće postići jednaka naplata poreza što u konačnici znači da će se morati još više zadužiti za deficit proračuna. A taj dug će se morati naplatiti iz poreza ili prodajom imovine koja je još raspoloživa.
I vi sad kažete to mi je ok jer sam malo profitirao. A šta sa dugoročnim efektima? To je i dalje život na kredit. Radni ljudi mogu proizvesti mnogo toga, ali ne mogu novac. Ne možemo razmišljati da ako mi osobno ne možemo proizvesti novac da tada ni država to ne smije jer tada postajemo ovisni o onome koji sada proizvodi novac kao kredit.
Novac bez duga je bitan jer omogućava povećanje produkcije i financijsku isplativost koja je mjerilo poslovanja. Ova velika reforma ima i neke dobre stvari jer se nešto pojednostavljuje, ali taj efekt je nebitan kada nije učinjeno ništa da se omogući ekspanzija novca bez duga.
O problemu izostanka dodavanja novca bez duga sam pisao ovdje: https://xreforma.wordpress.com/2013/08/10/prica-o-novcu-i-zaradi/ . Pročitajte si još jednom. Tamo uopće nema poreza niti države, ali stvar ne hoda ni teoretski. Kako onda može praktično kada porezna politika ne može riješiti da svi poslujemo pozitivno. Reformom ćete prividno imati više novca, ali u globalu je to prebacivanje moguće potrošnje sa jednog na drugo mjesto bez objašnjenja kako ćemo svi poslovati sa pozitivom ako postoji profit ili štednja.:icon_pray:
Ako država napravi veći minus uz veći BDP to nije nikakav uspjeh. To je samo nastavak puta u bankrot.
kawasaki0201
Aktivni član
- Tu od
- 16 Sij 2011
- Poruka
- 3,143
Nisu porezi problem. Postoje države u eu koje imaju puno veće porezne namete od nas pa su ekonomski debelo jaće. Problem je u visini primanja na skoro svim razinama. U zemljama gdje su primanja puno veća automatski kola puno više novca među ljudima pa se onaj dio koji ljudi ostavljaju za "crne dane" toliko ne osjeti na ekonomiju.
Poslano sa mog LG-E440 koristeći Tapatalk
Poslano sa mog LG-E440 koristeći Tapatalk
Naš najveći problem predstavlja vanjska zaduženost države, a to sa sobom donosi ucjene vanjskih kreditora da moramo kupovati njihove viškove, prije svega hranu. Da mi nismo dužni, i da imamo političare koji ne pristaju na svakakve sporazume samo da bi dobili kredit kad im zatreba za mirovine i sl. mogli bi uvesti ograničenja na uvoz i unos hrane. Nadalje bi sve bilo med i mlijeko za domaće proizvođače i gospodarstvo uopće...
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
eto vam mjera nove vlade i novog pogodvanja bankama , država plača 50% vašeg kredita navodno 4-5 godina ..ljep mamac za neupučene ..a ostalih 20 ili 25 štrik oko vrata .
kawasaki0201
Aktivni član
- Tu od
- 16 Sij 2011
- Poruka
- 3,143
Nije samo štrik oko vrata, nego te tom mjerom prisiljavaju na kredit. Sad ti i tvoja žena odete na 10g radit van, radite ko sivonje, ušparate 25-30000€, želite kupiti kuću i dobite čunu od 4% poreza jer vam na kešovinu nitko neće ništa stimulirati.
Poslano sa mog LG-E440 koristeći Tapatalk
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
da ...jemaš prav
kawasaki0201
Aktivni član
- Tu od
- 16 Sij 2011
- Poruka
- 3,143
Tudi čorava kura zrno najde!
Nostradurus
Aktivni član
- Tu od
- 13 Lis 2012
- Poruka
- 696
Re: Genijali potezi nove Vlade
Najava prodaje dijela HEP-a da bi se kupila INA je u sadašnjoj makroekomskoj situaciji pogrešan potez.
Kao prvo, država je prodala mnoge firme bez potrebe. A prodati će i sve ostale ako ne promijeni monetranu i društvenu politiku. Mislim da je uopće glupo raditi spašavanje jedne ovce dok za to vrijeme vuk jede cijelo stado.
Kako možemo objasniti pogrešnu monetranu politiku? Pa tako da zamislimo da svi radimo za jedno jedinstveno poduzeće. Uvoz je jednak izvozu. Kako u tom slučaju svaka osobna potrošnja predstavlja prihod te firme slijede važni zaključci:
1. pojavom štednje kod radnika prihod firme bio manji od troškova (plaće) te bi firma radila sa gubitkom
2. firma ne može stvoriti profit jer to znači da automatski mora dijeliti manje plaće i da će prihodi firme biti manji.
Kako je to nekad funkcioniralo?
1. Država je dodavala dio novca emisijom za deficit proračuna
2. Kada su poduzeća bila društvena, najveći dio dodanog novca je završio kod firmi kao profit. Ljudi su se rješavali domaće valute jer je stalno slabila. Neka poduzeća naravno nisu uspjela poslovati pozitivno jer su imala preniske cijene ili nekonkrentne proizvode pa se takve firme saniralo ili pripajalo uspješnijima (koja su tako postajala manje profitno uspješna).
Zašto je sustav trebalo mijenjati?
1. Teško se u socijalizmu obogatiti čak i sa direktorskom plaćom
2. Društvena imovina se nije mogla prodati ili kupiti
3. Na računima firmi se nabralo poprilično deviza tokom 45 godina
Znači osim pljačke, nikakvog pametnog razloga za ukidanje socijalizma nije bilo. Sad će netko reći da bi sada mogli ponovo promjeniti regulaciju novca i stvar bi funcionirala. E ne bi. Firme su dobit mogle kumulirati (devize) ili dijeliti radnicima (većini). Danas bi dobit odlazila u ruke malog broja vlasnika (prepuštena ekonomska vlast u državi = politička korupcija po definiciji - pogodovanje interesima manjine na štetu većine). Uglavnom, najveću korist ne bi osjetili radnici. Treba uzeti u obzir i da ne postoji mehanizam stabilizacije cijena po tržišnim uvijetima u tom slučaju kada država emitira novac, a privatne tvrtke određuju cijene. Naime, ako privatnici dižu cijene brže od porasta ponude novca, nastati će stalno rastuća inflacija koja će uništiti kupovnu moć novca u opticaju i tako drastično smanjiti promet robama i uslugama. Zar mislite da će poduzetnici djelovati prorecesijski i obuzdavati svoje apetite za zaradom radi dugoročne financijske stabilnosti sustava? Oni ne smiju dogovarati cijene, zar ne. Između određenih sektora postoji i velika razlika u profitabilnosti. Da se i počnu dogovarati, kako će se dogovoriti po sektorima koliko će tko sudjelovati?
Najava prodaje dijela HEP-a da bi se kupila INA je u sadašnjoj makroekomskoj situaciji pogrešan potez.
Kao prvo, država je prodala mnoge firme bez potrebe. A prodati će i sve ostale ako ne promijeni monetranu i društvenu politiku. Mislim da je uopće glupo raditi spašavanje jedne ovce dok za to vrijeme vuk jede cijelo stado.
Kako možemo objasniti pogrešnu monetranu politiku? Pa tako da zamislimo da svi radimo za jedno jedinstveno poduzeće. Uvoz je jednak izvozu. Kako u tom slučaju svaka osobna potrošnja predstavlja prihod te firme slijede važni zaključci:
1. pojavom štednje kod radnika prihod firme bio manji od troškova (plaće) te bi firma radila sa gubitkom
2. firma ne može stvoriti profit jer to znači da automatski mora dijeliti manje plaće i da će prihodi firme biti manji.
Kako je to nekad funkcioniralo?
1. Država je dodavala dio novca emisijom za deficit proračuna
2. Kada su poduzeća bila društvena, najveći dio dodanog novca je završio kod firmi kao profit. Ljudi su se rješavali domaće valute jer je stalno slabila. Neka poduzeća naravno nisu uspjela poslovati pozitivno jer su imala preniske cijene ili nekonkrentne proizvode pa se takve firme saniralo ili pripajalo uspješnijima (koja su tako postajala manje profitno uspješna).
Zašto je sustav trebalo mijenjati?
1. Teško se u socijalizmu obogatiti čak i sa direktorskom plaćom
2. Društvena imovina se nije mogla prodati ili kupiti
3. Na računima firmi se nabralo poprilično deviza tokom 45 godina
Znači osim pljačke, nikakvog pametnog razloga za ukidanje socijalizma nije bilo. Sad će netko reći da bi sada mogli ponovo promjeniti regulaciju novca i stvar bi funcionirala. E ne bi. Firme su dobit mogle kumulirati (devize) ili dijeliti radnicima (većini). Danas bi dobit odlazila u ruke malog broja vlasnika (prepuštena ekonomska vlast u državi = politička korupcija po definiciji - pogodovanje interesima manjine na štetu većine). Uglavnom, najveću korist ne bi osjetili radnici. Treba uzeti u obzir i da ne postoji mehanizam stabilizacije cijena po tržišnim uvijetima u tom slučaju kada država emitira novac, a privatne tvrtke određuju cijene. Naime, ako privatnici dižu cijene brže od porasta ponude novca, nastati će stalno rastuća inflacija koja će uništiti kupovnu moć novca u opticaju i tako drastično smanjiti promet robama i uslugama. Zar mislite da će poduzetnici djelovati prorecesijski i obuzdavati svoje apetite za zaradom radi dugoročne financijske stabilnosti sustava? Oni ne smiju dogovarati cijene, zar ne. Između određenih sektora postoji i velika razlika u profitabilnosti. Da se i počnu dogovarati, kako će se dogovoriti po sektorima koliko će tko sudjelovati?
- Status
