R
Rajtek
Guest
Robi Di si ti doma??? Negdje u Klari??? Nekak mi je poznato ovo sa slike i ono tam di oreš. Ono di oreš jel to blizu one ceste kaj ide od siska,vg???
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
P
Picek
Guest
ne, to ti je u Hrašću..Rajtek kaže:
100-injak metara od željezničke stanice, na samom skretanju sa nekadašnje stare sisačke prema centru Hrašća.. :mrgreen:
nekad su oko te male tablice bili čempresi ali su maknuti ove godine..
sa desne strane, ona zgrada koja se gradi je odmah pored Milsinga, a sa druge strane je još jedna zgrada-skladište..
u blizini je i TNT-ova zgrada i birtija Galerija..
prolazim tu svaki dan a bogami zadnjih par dana i sve češće vidim Robija kako se "šepuri" u svom "dojtzu" :mrgreen:
Nemrem verovati picek pa ti znaš di sam ja doma, nisi trebal baš tak sve opisati, sad svi znaju di sam doma.
E ovaj ćošak koji na slici tanjuram je moj i tam sam doma pa navrati ako si svaki dan tu, evo veselim se.
I da, bili su ćempresi, ali sam ih lani maknuo i zapalio jer su bili stari preko 35 godina, i nakon toga mi je puno ljudi reklo
da se osjećaju izgubljeni kad dođu na raskrižje ili fulaju ravno, druga sad slika...
U Galeriji sam svaki dan, ..
E ovaj ćošak koji na slici tanjuram je moj i tam sam doma pa navrati ako si svaki dan tu, evo veselim se.
I da, bili su ćempresi, ali sam ih lani maknuo i zapalio jer su bili stari preko 35 godina, i nakon toga mi je puno ljudi reklo
da se osjećaju izgubljeni kad dođu na raskrižje ili fulaju ravno, druga sad slika...
U Galeriji sam svaki dan, ..
P
Picek
Guest
pa kako nebi znao kad tu prođem barem dvaput dnevno (kad idem na posao i kad se vraćam s posla).. :mrgreen:robi kaže:
da bi došao do Meštrice moram proći kroz Hrašće...
M
matija
Guest
evo svjetskog rekordera u tanjuranju kojeg picek spominje u temi o agritechnici. Challenger MT875B 570 ks s 14m Grégoire Besson tanjuracom.644 ha u 24 sata.
Obrisan neispravan link.
Obrisan neispravan link.
Obrisan neispravan link.
Obrisan neispravan link.
B
Bobo
Guest
Cim sam procitao sto je Picek pisao tamo, i ja sam isao traziti videoclipove s tog dogadjaja i neke slike 
Kako sam uspio procitati da je za potrebe rekorda radna dubina morala uvijek biti veca od 10cm, i da se tanjuralo na nekoj tabli u Rumunjskoj
Pazi ovo: Prosjecni ucinak mu je bio 26.8 ha/h, a prosjecna potrosnja 4.42 l/ha...
Tako bih i ja volio tanjurati svoje njive od pola jutra
Kako sam uspio procitati da je za potrebe rekorda radna dubina morala uvijek biti veca od 10cm, i da se tanjuralo na nekoj tabli u Rumunjskoj
Pazi ovo: Prosjecni ucinak mu je bio 26.8 ha/h, a prosjecna potrosnja 4.42 l/ha...
Tako bih i ja volio tanjurati svoje njive od pola jutra
P
Picek
Guest
yup, to je traktor..
puštali su cijeli film o tom obaranju rekorda, impresivno u najmanju ruku..
u Srbiji ih ima par prodanih.. šteta što ih kod nas nitko vjerojatno neće nikad kupiti..
puštali su cijeli film o tom obaranju rekorda, impresivno u najmanju ruku..
u Srbiji ih ima par prodanih.. šteta što ih kod nas nitko vjerojatno neće nikad kupiti..
P
Picek
Guest
nemoj me držati za riječ ali tabla je, ako se dobro sjećam iz filma, preko 1100 hektara...jd4755 kaže:
M
matija
Guest
:shock: :shock: :shock: to je za ne povjerovat.sumnjam da kod nas postoji tabla koja je jedna trecina od te tablePicek kaže:
P
paor
Guest
RUMUNJSKA
Jagma stranaca za jeftine oranice
Obradivo tlo koje se ubraja među najplodnija u svijetu privuklo je brojne zapadne Europljane u nastojanju da se domognu vrijednih nekretnina po bagatelnoj cijeni
Andreas, grof od Bardeaua, napustio je prije tri godine svoj dvorac iz 17. stoljeća u austrijskoj pokrajini Styriji kako bi postao farmer u selu Banloc na zapadu Rumunjske. U međuvremenu su u blizini osnovali farme još jedna Austrijanac, jedan Švicarac i tri Talijana. Neki Nizozemac planira u ovoj godini podići tamo stočnu farmu, a neki Mađari pripremaju se za uzgoj bundeva u blizini toga sela.
Cijela se Europa doseljava ovamo, šali se grof Bardeau. Postoje samo tri ili četiri mjesta na cijelome svijetu gdje možete pronaći tlo ovakve kvalitete.
Privučeni plodnom zemljom crnicom, niskim cijenama zemljišta i radne snage i zgodnom zakonskom rupom, strani investitori preuzimaju rumunjsko obradivo zemljište, unatoč regionalnoj povijesnoj osjetljivosti prema stranom vlasništvu nad poljoprivrednim nekretninama.
Grof Bardeau sad je jedan od najvećih farmera u Rumunjskoj, s više od 26.000 hektara zemljišta te na stotine komada goveda i konja. Oko 127.000 hektara u okrugu Timis - posebice plodnom području koje okružuje grad na zapadu Rumunjske Timisoara (Tmišvar) - kupili su investitori u proteklih pet godina.
Iako vlada ne raspolaže podacima o broju nerumunjskih investitora, Ramona Belejan, direktorica marketinga u agenciji za nekretnine Casadomi u Temišvaru, procjenjuje da su 80 posto Talijani, Nijemci ili Mađari.
Talijani imaju posebnu sklonost prema rumunjskom obradivom zemljištu. Komunikacija je prilično lagana jer jezik ima zajedničko, latinsko porijeklo, granice su im udaljene manje od 1.000 kilometara, a što je najvažnije, Rumunjska nudi jeftine poslovne mogućnosti talijanskim poduzetnicima.
Velika zainteresiranost Talijana
Dobivamo pet-šest upita svakog tjedna od talijanskih investitora za kupnju ovdašnjeg poljoprivrednog zemljišta, kaže Cristian Terhes Ardelean, viši savjetnik u konzultantskoj kompaniji Archimedes u Temišvaru, koja nudi savjete stranim investitorima.
Protok stranog novca je snažan, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se u srednjoj i istočnoj Europi na inozemne investicije dugo gledalo s odbojnošću. Progonjene sjećanjem na dominaciju snažnih susjeda, Poljska i Češka strahovale su da bi Nijemci mogli ponovno otkupiti zemlju s koje su bili istjerani poslije Drugoga svjetskog rata, izmijenivši etničku strukturu nekih područja. Rumunjska, u kojoj živi 1,4 milijuna etničkih Mađara, i u svađi s Mađarskom stoljećima zbog sjeverozapadnoga područja Transilvanije, također se pribojava susjednih investitora.
Strane investitore donekle odvraća izostanak prometne infrastrukture (samo 200 km autocesta) i administrativna birokracija, tj. dugotrajnost kupoprodajne procedure u Rumunjskoj. Ali izazovima je teško odoljeti.
Pritisci za restrukturiranje poljoprivrednoga sektora pojačali su se nakon što je osam zemalja toga područja, uključujući vodećega poljoprivrednoga proizvođača Poljsku, lani priključeno EU-u. Očekuje se da će Rumunjska i Bugarska ući 2007. EU se protivi subvencioniranju poljoprivrednika, smatrajući da se time suzbija razvoj djelotvornijeg ratarstva i stočarstva te usporava nastojanje da Europa postane konkurentnija na globalnim tržištima.
Strane investicije smatraju se iznimno važnim za modernizaciju poljoprivrede na tim područjima, uz financiranje nabavke opreme i umjetnih gnojiva.
Primjerice, u Rumunjskoj, zemlji s 22 milijuna stanovnika, u poljoprivredi je zaposleno 36 posto radne snage zemlje, koja donosi samo 19 posto BDP-a. Farmerska tehnologija nije mnogo napredovala u proteklih pola stoljeća, a neki ratari još uvijek obrađuju zemlju plugovima s konjskom zapregom. U sektoru dominira 4,4 milijuna malih obiteljskih farmi - polovica od njih s manje od hektara zemljišta - što ne pridonosi modernizaciji.
Strah od stranaca
Da bi suzbila etničke strahove i zaštitila lokalne poljoprivrednike od konkurencije, Rumunjska je dogovorila s EU-om sedmogodišnje tranzicijsko razdoblje (od ulaska u tu zajednicu) prije nego se strancima dopusti kupovanje poljoprivrednog zemljišta. Na isti je način EU ograničila slobodno kretanje radne snage iz novih članica u zapadnu Europu. Restrikcije su dogovorene i u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj, gdje je prisutno snažno protivljenje stranom vlasništvu nad obradivim zemljištem jer je tamo poljoprivreda ostala u privatnom vlasništvu čak i u vrijeme komunističkoga režima. Tamo tranzicijsko razdoblje traje 12 godina.
Međutim, u Rumunjskoj, gdje su, za razliku od Poljske, desetljećima dominirale goleme državne farme, investitori su pronašli rupu u zakonu zabrani stranoga vlasništva, tj. odredbu koja dopušta rumunjskim kompanijama kupovanje poljoprivrednoga zemljišta, iako su u većinskom vlasništvu stranaca. Poljska, pak, zabranjuje kontrolu stranaca nad kompanijama.
Premijer Adrian Nastase lani je upozorio poljoprivrednike na opasnost od prodaje zemlje u bescjenje strancima. Liberalna vlada koja je jesenas pobijedila na izborima također favorizira male poljoprivrednike pred stranim vlasnicima. Naš je cilj pomoći našim farmerima, a ne strancima, izjavio je ministar poljoprivrede Adrian Tibu, govoreći o 70 eura subvencije po hektaru što je vlada nudi onima koji posjeduju manje od pet hektara.
Ali unatoč vladinoj retorici, strani investitori jate se u Rumunjskoj, gdje je mamac 14,8 milijuna hektara relativno jeftine obradive zemlje. Prosječna je cijena lani bila 490 eura po hektaru, prema čak 14.300 eura u Italiji i 2.500 u Češkoj. Strance privlači plodna zemlja crnica i prosječna plaća poljoprivrednih radnika od 190 eura na mjesec.
U Italiji vam je potrebno barem 500.000 eura za pokretanje biznisa, u Rumunjskoj je dovoljno nekoliko tisuća, kaže Mario Pauletti, 50-godišnji talijanski farmer, koji je u uvodno spomenuo selo Banloc, nedaleko od Temišvara, došao 2001. S dvojicom sunarodnjaka osnovao je kompaniju koja je investirala milijun eura u kupnju nekadašnje državne farme i u 1.000 hektara zemljišta. Namjerava voditi mliječnu farmu i nastaviti obiteljsku tradiciju koja datira iz 1.700 godine. Da sam barem imao ovakvu priliku prije 20 godina, kaže on.
Genagricola, tvrtka u vlasništvu talijanske skupine Generali, kupila je 3.500 hektara na zapadnim područjima Rumunjske, a u ovoj godini namjerava kupiti još 1.500 hektara. U Italiji posjeduje 10.000 hektara.
Rumunjsko poljoprivredno zemljište prilika je za grofa Bardeaua da ponovno uzdigne obiteljsko imanje. Njegovi su preci stekli plemstvo i imovinu u 17. i 18. stoljeću, u Francuskoj i Italiji, prije nego su se preselili u Austriju. Globalna ekonomska kriza 1929. teško je pogodila obitelj koja je izgubila veći dio imovine, uključujući 12.000 hektara šume. Neki rumunjski emigrant krajem 1990-ih donio je vijesti o mogućnostima kupovine obradive zemlje u Rumunjskoj. Sada imamo opet priliku uzdignuti obitelj - ovdje u Rumunjskoj, kaže grof Bardeau. Njegova je obitelj uložila 25 milijuna eura u kupnju 20.000 hektara zemljišta i u najam uzela 6.000 hektara. Većina novca potječe od obiteljskoga poduzeća koje gradi hotele (i upravlja njima) na kanarskom otoku Fuerte Ventura.
Prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta
u nekim od europskih zemalja*, EUR
Irska
14.400
Italija
14.300
Njemačka
9.400
Španjolska
6.000
Grčka
5.100
Francuska
3.900
Češka Republika
2.500
Mađarska
1.900
Poljska
1.300
Latvija
530
Rumunjska
4909
Jagma stranaca za jeftine oranice
Obradivo tlo koje se ubraja među najplodnija u svijetu privuklo je brojne zapadne Europljane u nastojanju da se domognu vrijednih nekretnina po bagatelnoj cijeni
Andreas, grof od Bardeaua, napustio je prije tri godine svoj dvorac iz 17. stoljeća u austrijskoj pokrajini Styriji kako bi postao farmer u selu Banloc na zapadu Rumunjske. U međuvremenu su u blizini osnovali farme još jedna Austrijanac, jedan Švicarac i tri Talijana. Neki Nizozemac planira u ovoj godini podići tamo stočnu farmu, a neki Mađari pripremaju se za uzgoj bundeva u blizini toga sela.
Cijela se Europa doseljava ovamo, šali se grof Bardeau. Postoje samo tri ili četiri mjesta na cijelome svijetu gdje možete pronaći tlo ovakve kvalitete.
Privučeni plodnom zemljom crnicom, niskim cijenama zemljišta i radne snage i zgodnom zakonskom rupom, strani investitori preuzimaju rumunjsko obradivo zemljište, unatoč regionalnoj povijesnoj osjetljivosti prema stranom vlasništvu nad poljoprivrednim nekretninama.
Grof Bardeau sad je jedan od najvećih farmera u Rumunjskoj, s više od 26.000 hektara zemljišta te na stotine komada goveda i konja. Oko 127.000 hektara u okrugu Timis - posebice plodnom području koje okružuje grad na zapadu Rumunjske Timisoara (Tmišvar) - kupili su investitori u proteklih pet godina.
Iako vlada ne raspolaže podacima o broju nerumunjskih investitora, Ramona Belejan, direktorica marketinga u agenciji za nekretnine Casadomi u Temišvaru, procjenjuje da su 80 posto Talijani, Nijemci ili Mađari.
Talijani imaju posebnu sklonost prema rumunjskom obradivom zemljištu. Komunikacija je prilično lagana jer jezik ima zajedničko, latinsko porijeklo, granice su im udaljene manje od 1.000 kilometara, a što je najvažnije, Rumunjska nudi jeftine poslovne mogućnosti talijanskim poduzetnicima.
Velika zainteresiranost Talijana
Dobivamo pet-šest upita svakog tjedna od talijanskih investitora za kupnju ovdašnjeg poljoprivrednog zemljišta, kaže Cristian Terhes Ardelean, viši savjetnik u konzultantskoj kompaniji Archimedes u Temišvaru, koja nudi savjete stranim investitorima.
Protok stranog novca je snažan, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se u srednjoj i istočnoj Europi na inozemne investicije dugo gledalo s odbojnošću. Progonjene sjećanjem na dominaciju snažnih susjeda, Poljska i Češka strahovale su da bi Nijemci mogli ponovno otkupiti zemlju s koje su bili istjerani poslije Drugoga svjetskog rata, izmijenivši etničku strukturu nekih područja. Rumunjska, u kojoj živi 1,4 milijuna etničkih Mađara, i u svađi s Mađarskom stoljećima zbog sjeverozapadnoga područja Transilvanije, također se pribojava susjednih investitora.
Strane investitore donekle odvraća izostanak prometne infrastrukture (samo 200 km autocesta) i administrativna birokracija, tj. dugotrajnost kupoprodajne procedure u Rumunjskoj. Ali izazovima je teško odoljeti.
Pritisci za restrukturiranje poljoprivrednoga sektora pojačali su se nakon što je osam zemalja toga područja, uključujući vodećega poljoprivrednoga proizvođača Poljsku, lani priključeno EU-u. Očekuje se da će Rumunjska i Bugarska ući 2007. EU se protivi subvencioniranju poljoprivrednika, smatrajući da se time suzbija razvoj djelotvornijeg ratarstva i stočarstva te usporava nastojanje da Europa postane konkurentnija na globalnim tržištima.
Strane investicije smatraju se iznimno važnim za modernizaciju poljoprivrede na tim područjima, uz financiranje nabavke opreme i umjetnih gnojiva.
Primjerice, u Rumunjskoj, zemlji s 22 milijuna stanovnika, u poljoprivredi je zaposleno 36 posto radne snage zemlje, koja donosi samo 19 posto BDP-a. Farmerska tehnologija nije mnogo napredovala u proteklih pola stoljeća, a neki ratari još uvijek obrađuju zemlju plugovima s konjskom zapregom. U sektoru dominira 4,4 milijuna malih obiteljskih farmi - polovica od njih s manje od hektara zemljišta - što ne pridonosi modernizaciji.
Strah od stranaca
Da bi suzbila etničke strahove i zaštitila lokalne poljoprivrednike od konkurencije, Rumunjska je dogovorila s EU-om sedmogodišnje tranzicijsko razdoblje (od ulaska u tu zajednicu) prije nego se strancima dopusti kupovanje poljoprivrednog zemljišta. Na isti je način EU ograničila slobodno kretanje radne snage iz novih članica u zapadnu Europu. Restrikcije su dogovorene i u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj, gdje je prisutno snažno protivljenje stranom vlasništvu nad obradivim zemljištem jer je tamo poljoprivreda ostala u privatnom vlasništvu čak i u vrijeme komunističkoga režima. Tamo tranzicijsko razdoblje traje 12 godina.
Međutim, u Rumunjskoj, gdje su, za razliku od Poljske, desetljećima dominirale goleme državne farme, investitori su pronašli rupu u zakonu zabrani stranoga vlasništva, tj. odredbu koja dopušta rumunjskim kompanijama kupovanje poljoprivrednoga zemljišta, iako su u većinskom vlasništvu stranaca. Poljska, pak, zabranjuje kontrolu stranaca nad kompanijama.
Premijer Adrian Nastase lani je upozorio poljoprivrednike na opasnost od prodaje zemlje u bescjenje strancima. Liberalna vlada koja je jesenas pobijedila na izborima također favorizira male poljoprivrednike pred stranim vlasnicima. Naš je cilj pomoći našim farmerima, a ne strancima, izjavio je ministar poljoprivrede Adrian Tibu, govoreći o 70 eura subvencije po hektaru što je vlada nudi onima koji posjeduju manje od pet hektara.
Ali unatoč vladinoj retorici, strani investitori jate se u Rumunjskoj, gdje je mamac 14,8 milijuna hektara relativno jeftine obradive zemlje. Prosječna je cijena lani bila 490 eura po hektaru, prema čak 14.300 eura u Italiji i 2.500 u Češkoj. Strance privlači plodna zemlja crnica i prosječna plaća poljoprivrednih radnika od 190 eura na mjesec.
U Italiji vam je potrebno barem 500.000 eura za pokretanje biznisa, u Rumunjskoj je dovoljno nekoliko tisuća, kaže Mario Pauletti, 50-godišnji talijanski farmer, koji je u uvodno spomenuo selo Banloc, nedaleko od Temišvara, došao 2001. S dvojicom sunarodnjaka osnovao je kompaniju koja je investirala milijun eura u kupnju nekadašnje državne farme i u 1.000 hektara zemljišta. Namjerava voditi mliječnu farmu i nastaviti obiteljsku tradiciju koja datira iz 1.700 godine. Da sam barem imao ovakvu priliku prije 20 godina, kaže on.
Genagricola, tvrtka u vlasništvu talijanske skupine Generali, kupila je 3.500 hektara na zapadnim područjima Rumunjske, a u ovoj godini namjerava kupiti još 1.500 hektara. U Italiji posjeduje 10.000 hektara.
Rumunjsko poljoprivredno zemljište prilika je za grofa Bardeaua da ponovno uzdigne obiteljsko imanje. Njegovi su preci stekli plemstvo i imovinu u 17. i 18. stoljeću, u Francuskoj i Italiji, prije nego su se preselili u Austriju. Globalna ekonomska kriza 1929. teško je pogodila obitelj koja je izgubila veći dio imovine, uključujući 12.000 hektara šume. Neki rumunjski emigrant krajem 1990-ih donio je vijesti o mogućnostima kupovine obradive zemlje u Rumunjskoj. Sada imamo opet priliku uzdignuti obitelj - ovdje u Rumunjskoj, kaže grof Bardeau. Njegova je obitelj uložila 25 milijuna eura u kupnju 20.000 hektara zemljišta i u najam uzela 6.000 hektara. Većina novca potječe od obiteljskoga poduzeća koje gradi hotele (i upravlja njima) na kanarskom otoku Fuerte Ventura.
Prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta
u nekim od europskih zemalja*, EUR
Irska
14.400
Italija
14.300
Njemačka
9.400
Španjolska
6.000
Grčka
5.100
Francuska
3.900
Češka Republika
2.500
Mađarska
1.900
Poljska
1.300
Latvija
530
Rumunjska
4909
M
matija
Guest
katastrofa
Posljednje uređivanje od moderatora:
R
ROKI
Guest
E bome i nas će tako šta zadesit kako su ovi naši počeli prodavat sve redom. A nedaj bože takvo šta da nam se dogodi, nedaj bože!
P
Picek
Guest
to se neće dogoditi još par godina iz jednostavnog razloga..matija kaže:katastrofa
naša zemlja je rascjepkana i dok se to ne sredi unutar države nitko izvana to neće kupovati..
zašto i bi?
odeš u ukrajinu ili rusiju i kupiš 15-20 000 hektara sve na jednom mjestu a kod nas kupiš hektar kod bake Ane, hektar kod dida Ive i tako redom..
naši veliki zemljoposjednici ipak nemaju dovoljno velike površine da bi to mogli prodati strancima..
pogotovo jer je recimo zemljište u Ukrajini u velikoj mjeri pripremljeno i za navodnjavanje dok toga kod nas nema..
a onda je tu i pitanje cijene jer je kod nas zemljište relativno skupo u usporedbi sa istokom..
mislim da se ne treba bojati prodavanja zemlje, ne dok još imamo koji hotel na moru za prodati..
kad to sve rasprodamo onda će doći red na ostalo :mrgreen:
Baš sam ja planirao otvorit temu "Poljoprivredno zemljište", jer to je dosta ne rješeno u HR, U mom selu cjena jedog hektra je oko 3000 - 3500 €(jer ima puno polj. zemljišta), a u okolo selima 5000€/ha čak i više. I šta će bit sa državnom zemljom, dal će ju stranci pokupovat ili mi? :scratch
M
matija
Guest
zasad nece niko.kaze sanader da ce se samo davat u koncesijuDF&Torpedo kaže:
