karla
Član
- Tu od
- 20 Ruj 2008
- Poruka
- 536
Za dobru zaštitu lješnjaka od bolesti vrijedilo bi pravilo: ako smo kvalitetno i na vrijeme obavili prskanje sa bakrom (meni se najbolje pokazao bakreni-hidroksid) tada ćemo u slijedećoj sezoni imati manje problema.
A to je pravilo: nakon berbe 1. put, kada padne više od pola lišća 2. put i 3. put prije prilikom otvaranja pupova (tada mora biti niska koncentracija npr. 1-1,5% ovisi o fazi).
Drugo veliko pravilo je koncentracija sredstva koja mora da se računa prema hektaru a ne prema postotku u odnosu na vodu koja se troši.
Najopasnije bolesti za lijesku su monilija i bakterijska oboljenja.
Najočitiji znakovi za prepoznavanje monilije na lješnjaku su:
zaostali, "zapečeni-osušeni", neotpadnuti plodovi od prošle sezone,kao i muške rese koje suhe vise. Ti zaostali plodovi se još zovu - mumije i obavezno ih morate rukom skinuti te iznjeti jer predstavljaju stalni izvor infekcije. Dolazi i do sušenja grančica, pa ako se stvar prepusti i sušenju cijelih grana, stablo svake godine odumire i osuši se.
Pošto su vrlo slične bakterioze i monilija možemo metodom eliminacije kako reče Bobić.
Fungicidna sredstva na bazi mankozeba, folpeta... su kontaktna i u periodu stalnih pljuskova i dosta ispiranja ne pružaju dugotrajnu zaštitu pa ih treba kombinirati sa sistemicima koji odrade vremenski dužu zaštitu.
Insekti su stalna opasnost i treba ih u svakom prskanju uključiti u suzbijanje.
Ima toga još...drugom prilikom ako bude trebalo...
A to je pravilo: nakon berbe 1. put, kada padne više od pola lišća 2. put i 3. put prije prilikom otvaranja pupova (tada mora biti niska koncentracija npr. 1-1,5% ovisi o fazi).
Drugo veliko pravilo je koncentracija sredstva koja mora da se računa prema hektaru a ne prema postotku u odnosu na vodu koja se troši.
Najopasnije bolesti za lijesku su monilija i bakterijska oboljenja.
Najočitiji znakovi za prepoznavanje monilije na lješnjaku su:
zaostali, "zapečeni-osušeni", neotpadnuti plodovi od prošle sezone,kao i muške rese koje suhe vise. Ti zaostali plodovi se još zovu - mumije i obavezno ih morate rukom skinuti te iznjeti jer predstavljaju stalni izvor infekcije. Dolazi i do sušenja grančica, pa ako se stvar prepusti i sušenju cijelih grana, stablo svake godine odumire i osuši se.
Pošto su vrlo slične bakterioze i monilija možemo metodom eliminacije kako reče Bobić.
Fungicidna sredstva na bazi mankozeba, folpeta... su kontaktna i u periodu stalnih pljuskova i dosta ispiranja ne pružaju dugotrajnu zaštitu pa ih treba kombinirati sa sistemicima koji odrade vremenski dužu zaštitu.
Insekti su stalna opasnost i treba ih u svakom prskanju uključiti u suzbijanje.
Ima toga još...drugom prilikom ako bude trebalo...