Uzgoj lijeske

[karla]

Za dobru zaštitu lješnjaka od bolesti vrijedilo bi pravilo: ako smo kvalitetno i na vrijeme obavili prskanje sa bakrom (meni se najbolje pokazao bakreni-hidroksid) tada ćemo u slijedećoj sezoni imati manje problema.
A to je pravilo: nakon berbe 1. put, kada padne više od pola lišća 2. put i 3. put prije prilikom otvaranja pupova (tada mora biti niska koncentracija npr. 1-1,5% ovisi o fazi).
Drugo veliko pravilo je koncentracija sredstva koja mora da se računa prema hektaru a ne prema postotku u odnosu na vodu koja se troši.
Najopasnije bolesti za lijesku su monilija i bakterijska oboljenja.
Najočitiji znakovi za prepoznavanje monilije na lješnjaku su:
zaostali, "zapečeni-osušeni", neotpadnuti plodovi od prošle sezone,kao i muške rese koje suhe vise. Ti zaostali plodovi se još zovu - mumije i obavezno ih morate rukom skinuti te iznjeti jer predstavljaju stalni izvor infekcije. Dolazi i do sušenja grančica, pa ako se stvar prepusti i sušenju cijelih grana, stablo svake godine odumire i osuši se.
Pošto su vrlo slične bakterioze i monilija možemo metodom eliminacije kako reče Bobić.
Fungicidna sredstva na bazi mankozeba, folpeta... su kontaktna i u periodu stalnih pljuskova i dosta ispiranja ne pružaju dugotrajnu zaštitu pa ih treba kombinirati sa sistemicima koji odrade vremenski dužu zaštitu.
Insekti su stalna opasnost i treba ih u svakom prskanju uključiti u suzbijanje.
Ima toga još...drugom prilikom ako bude trebalo...

 

[Hele]

Sorry za greske u prethodnom postu, bio na mobu pa na brzinu otipkao poruku dok je skwo bila u trgovini,,,
Dakle sve dok kod nas nebude postojao neki laboratorij, u koji cu ja moci otici sa uzorkom za koji smatram da mi predstavlja problem, gdje cu nakon detaljne analize znati pravo stanje stvari prisiljen sam ici na sistem pogodka ili pogreske,,,
Da ne govorim da bi bilo odlicno i kad bi ja mogo otici (u lokalni labos) sa uzorkom lista ili grane i da na temelju analize tocno znam cega moja biljka ima viska a sto joj fali,,,
Taman da to i kosta vjerujem da bi jos uvijek bilo jeftinije id dosadasnjeg sistema eliminacije,,,

No za sad o tome mozemo samo sanjati s obzirom na stanje u drzavi i okolnim krajevima,,,

Imaš zavod za zaštitu bilja u ZG koji ti može testirat listove ili grančice na bolesti, također se može radit i analiza hranjiva i elemenata iz lista, ne u zavodu već agronomiji i nekim privatnim labosima.

 

[Plemeniti]

Da samo sto sam ja tri dana jahanja do Zagreba,,,
Bilo bi pozeljno kad bi to bilo dostupno na terenu i da to primjerice odradi savjetodavna sluzba jer pobogu zasto ih placamo,,,
Ovaj moj iz savjetodavne nece nikad u moj nasad osim ako se on kao osoba zamjeni inace jok,,,
Nebih sad o razlozima,,,

Slazem se sa Karlom kad kaze da su insekti dosta velika opasnost za nasad, ja sam cak misljenja da si grinje i insekti cak veca opasnost od monilije i bakterioza,,,
zapravo po meni bakterioza je uzrocno posljedicna veza koja nastaje radi insekata,,,

 

[karla]

Još uvijek aktualni i korisni savjeti:

Obavijest vlasnicima plantažnih nasada lijeske

12.05.2016.



Poticanjem sadnje novih višegodišnjih nasada proteklog je desetljeća u mnogim kontinentalnim regijama naše zemlje je značajno porastao interes voćara za podizanjem novih nasada lijeske. Od početka novog milenija u Međimurju je udio lijeske u novopodignutim voćnim nasadima veći od 25 %, te regionalna prava na plaćanja ostvaruju vlasnici nešto više od 80 ha plantažnih nasada lijeske. Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita. Od bolesti lijeske najveći pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane) u našoj zemlji. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum). Štetne grinje iz skupine šiškarica suzbijano rano u proljeće tijekom bubrenja i otvaranja pupova primjenom sumpora (dopuštenje u lijesci ima samo pripravak Cosavet DF, a uz smanjeni utrošak škropiva poznat je i dokazan postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice).

Svakako je najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik "crvljivosti" plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Za suzbijanje ove skupine bolesti preporučujemo barem jednom tijekom svibnja i lipnja koristiti pripravak Signum DF (1,0 kg/ha, najviše 2x u sezoni, K=28 dana). Također, preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja u plantažnim nasadima lijeske koristiti neki od bakarnih fungicida (naročito ako ima dovoljno vlage, a vremenski uvjeti nisu ekstremno suhi i vrući), a dopuštenje za primjenu u lijesci u našoj zemlji imaju samo pripravci Bordoška juha Caffaro 20 WP i Neoram WG.

Budući smo na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom Međimurju (npr. Orehovčak, Trnovčak) do jutra 12. svibnja o.g. zabilježili gotovo prosječnu ukupnu količinu očekivanih oborina (73,7 mm) svakako sredinom mjeseca svibnja vlasnicima plantažnih nasada lijeske proizvođačima lijeske preporučujemo primjenu fungicida Signum DF (1 kg/ha) (pored uzročnika pjegavosti () suzbija trulež plodova i pepelnicu lijeske), a naknadno jednog od dopuštenih bakarnih fungicida!

Istovremeno se mogu poduzeti i mjere suzbijanja ljeskotoča, a dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama u našoj zemlji ima tiakloprid (Calypso 480 SC) (0,2 lit./ha, najviše 2 primjene tijekom sezone, K=70), a moguće ga je primijeniti istovremeno s organskim kombiniranim fungicidom (Signum) i bakrom. Vrlo je važno ljeskotoč suzbijati preventivno prije zabilježenih šteta. Također, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticid iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo je djelotvoran i na stjenice. U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za suzbijanje štetnih stjenica ima pripravak na osnovi azadiraktina Neemazal – T/S (u količini 2-3 lit./ha).

VAŽNO: Budući je na nekoliko lokaliteta u zapadnom i središnjem dijelu Međimurja procijenjeno smanjenje 55-70 % uroda lijeske zbog niskih temperatura krajem travnja o.g., napad štetnih organizama će biti "koncentriran" na preostale plodove, pa su preporučene preventivne mjere za zaštitu lijeske vrlo važne!

Mjere zaštite provoditi kada to vremenski uvjeti dopuštaju.

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

 

[zoky63]

Evo moje slike sa urodom ovogodišnjim.



Kržljavi grmovi bolje rodili od većih....

 

[nenad]

Ma lesnik mozete prskati bakrom i u sred leta. Lesnik dobro podnosi bakarne preparate za razliku od drugih vocnih kultura.

 

[nenad]

Karla, od tebe ocekujemo lepse slike ,nego ove sto si okacila ))

 

[Stvarni]

Ma lesnik mozete prskati bakrom i u sred leta. Lesnik dobro podnosi bakarne preparate za razliku od drugih vocnih kultura.

Nenade kako se po tvome uputstvu sme prskati bakrom u vegetaciji

Послато са HTC Desire 310 уз помоћ Тапатока

 

[Stvarni]

Za dobru zaštitu lješnjaka od bolesti vrijedilo bi pravilo: ako smo kvalitetno i na vrijeme obavili prskanje sa bakrom (meni se najbolje pokazao bakreni-hidroksid) tada ćemo u slijedećoj sezoni imati manje problema.
A to je pravilo: nakon berbe 1. put, kada padne više od pola lišća 2. put i 3. put prije prilikom otvaranja pupova (tada mora biti niska koncentracija npr. 1-1,5% ovisi o fazi).
Drugo veliko pravilo je koncentracija sredstva koja mora da se računa prema hektaru a ne prema postotku u odnosu na vodu koja se troši.
Najopasnije bolesti za lijesku su monilija i bakterijska oboljenja.
Najočitiji znakovi za prepoznavanje monilije na lješnjaku su:
zaostali, "zapečeni-osušeni", neotpadnuti plodovi od prošle sezone,kao i muške rese koje suhe vise. Ti zaostali plodovi se još zovu - mumije i obavezno ih morate rukom skinuti te iznjeti jer predstavljaju stalni izvor infekcije. Dolazi i do sušenja grančica, pa ako se stvar prepusti i sušenju cijelih grana, stablo svake godine odumire i osuši se.
Pošto su vrlo slične bakterioze i monilija možemo metodom eliminacije kako reče Bobić.
Fungicidna sredstva na bazi mankozeba, folpeta... su kontaktna i u periodu stalnih pljuskova i dosta ispiranja ne pružaju dugotrajnu zaštitu pa ih treba kombinirati sa sistemicima koji odrade vremenski dužu zaštitu.
Insekti su stalna opasnost i treba ih u svakom prskanju uključiti u suzbijanje.
Ima toga još...drugom prilikom ako bude trebalo...

Karla koji su to sistemici na duže vremenske periode i kako imaju naziv. Poz

Послато са HTC Desire 310 уз помоћ Тапатока

 

[nenad]

Nenade kako se po tvome uputstvu sme prskati bakrom u vegetaciji

Послато са HTC Desire 310 уз помоћ Тапатока

Evo sada mozete prskati sa bakrom u punoj dozi, nista lesniku nece biti.

 

[viper50]

U kojem postotku?

 

[karla]

Karla, od tebe ocekujemo lepse slike ,nego ove sto si okacila ))

Pozdrav, Nenade, neznam na koje si slike točno mislio odnosno neznam da sam nešto stavljala, imala bi nešto za staviti ali mi taj dio neide.

Prskanje bakrom krajem 6. poč7.mjeseca po meni je čak i preporučljivo mislim na bakreni oksiklorid,jer dolazi do boljeg sazrijevanja ljetorasta - odrveni - pa ima manje šanse za srmzavanje naročito ako je dosta dušika stavljano kroz vegetaciju i forsiran rast koji ako ostane zelen nedozreo smrzne.
Također mislim da je doza od 3 kg/ha OK.
Sistemični fungicidi, npr. Signum. Bilo je potrebe s nečim poput Topsin s čijim sam djelovanje jako zadovoljna, onda recimo Tebkin, ali u kombinacijama sa kontaktnim (mankozeb, folpet....) da ne ulazim u previše kemije i ne zbunjujem ...

 

[nenad]

Pozdrav, Nenade, neznam na koje si slike točno mislio odnosno neznam da sam nešto stavljala, imala bi nešto za staviti ali mi taj dio neide.

Prskanje bakrom krajem 6. poč7.mjeseca po meni je čak i preporučljivo mislim na bakreni oksiklorid,jer dolazi do boljeg sazrijevanja ljetorasta - odrveni - pa ima manje šanse za srmzavanje naročito ako je dosta dušika stavljano kroz vegetaciju i forsiran rast koji ako ostane zelen nedozreo smrzne.
Također mislim da je doza od 3 kg/ha OK.
Sistemični fungicidi, npr. Signum. Bilo je potrebe s nečim poput Topsin s čijim sam djelovanje jako zadovoljna, onda recimo Tebkin, ali u kombinacijama sa kontaktnim (mankozeb, folpet....) da ne ulazim u previše kemije i ne zbunjujem ...

Izvini Karla sada vidim da nisi ti kacila.
Mislim da je za ovakvu godinu stvarno potrebno preci bakrom jer me je prosto strah sta ce posle ovoliko vode izbiti po lesniku.Vlaga je strasna.
Signum je dobar ali je stvarno skup ko djavo. Ima tu jos dosta preparata koji su vise nego za duplo jeftiniji od njega.Mada mislim da lesniku nije potrebno toliko fungicida ali svakako da ih ne treba ispustati iz vida jer ovih zadnjih godina je kise toliko da se vec pojavljuju problemi kojih ranije nije bilo.

 

[karla]

Nije sporno da treba ići sa bakrom to radimo svake godine u ovo doba nego je pitanje da li se može miješati bakar sa insekticidom i folijarnom prihranom samo radi toga da se odradi u jednom prolazu sa svime što treba.

Nenade, za slike ništa nije problem, nekada su i naši tako izgledali, oni mali a mi mlađi, ali eto prođe vrijeme i njima i nama. Dočekasmo urod ali nam se i godine naredale...

 

[nenad]

Koliko znam bakar se ne mesa ni sa jednim preparatom , bar ja to nisam radio za sve ove godine.
A godine su se bas onako ljudski naredjale ....a mi jos uvek ucimo

 

[Hele]

Može se bakar miješat sa nekim preparatima ali ih je malo.

 

[nkuzma]

Pozdrav ekipi.., interesira me kao početnika koji je najbolji način obrade oko mladih sadnica ljeske, prvih cca 3 godine. Bila bi veća površina u pitanju, oko 5-6 ha, pa se motika izbjegava kao konkretno rješenje :^): Ima zanimljiv video na you tube, pa bi molio članove koji su prošli tu fazu obrade s mladim sadnicama da mi pomognu sa preporukama..!

Link sa you tube:https://www.youtube.com/watch?v=IX6IK-PGtNs

 

[Hele]

A obrada unutar reda? Ovo je između redova a ionako nema trave i korova.

 

[karla]

Motika je teška naporna stvar, ali za mladi nasad, najbolje i najefikasnije rješenje, bar prve dvije godine. No,može se odmah odraditi i herbicidom, uz posebnu pažnju i pozornost na neke stvari. Tu mislim prvenstveno na: priprema tla prije odnosno prilikom sadnje; uzgojni oblik budućeg nasada; tehnika primjene herbicida...
Ovaj na videu što juri traktorom, svaka mu čast, kad bi imao frezu umjesto tanjurače i ovako tažak teren (nagib) te teško tlo, kao mi, umjesto pet redova u istom vremenu odradio bi jedan...

 

[denisvalesic]

dali se smije prskati sada bakrom mladi nasad koji je posađen prošlu jesen ,bojim se da ne uništim mlade sadnice .