Uzgoj lijeske

[Deanzg]

q

Bravo Krki!!!

 

[centor]

Centor, baš bi bilo zanimljivo da nam staviš slike svog nasada kako danas izgleda s obzirom da imaš nešto drugačije nego večina nas. Ipak 2000 kom / ha je nešto sasvim drugo nego recimo naših 500 kom/ha.
I kolika je starost tvog nasada? Sjećam se tvojih slika od prije, ne baš ono 100% ali ostalo mi je nešto.
Ispraznio si novčanik za berbu, ali kad sve prodaš lijepo će se napuniti. Tako i treba da čovjek zna zašto radi.

Greska - Imamo 1000 kom po hektaru, a ukupno 2000kom (2 ha), stavicu slike cim prvi put odem s fotoaparatom na njivu (moracu da vezem cvor na maramici - setim se kad vec stignem tamo:madmana. Starost je 11 godina, i sad bi trebalo da pokaze rezultate takve sadnje, a posle ce verovatno stvarati probleme kad krenu bas da guse jedan drugog. Da ove godine bi trebalo da se obradujemo, al "covek nikad srecan i nikad dovoljan" sad je dosta niska cena u poredjenju npr sa proslom godinom. No sve u svemu ipak sam zadovoljan.

 

[centor]

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=VfQENSY9y8o&feature=[/YT]

berba 2012

Ooo Krki svaka cast, pa ovo radi ko ludo. Nadam se da cemo se i mi opremiti ovakvim nekim cudom.

 

[centor]

Centor, baš bi bilo zanimljivo da nam staviš slike svog nasada kako danas izgleda s obzirom da imaš nešto drugačije nego večina nas. Ipak 2000 kom / ha je nešto sasvim drugo

Ovde je bila slika od ranije, a stavicu i nove
http://poljoprivredni-forum.com/showthread.php?p=735365#post735365

 

[dejan.pfos]

@centor kako se borite s korijenovim izdancima, kako ih uklanjate.... jel s starenjem nasada opada i intenzitet izbijanja ili je isto??? za mene korijenovi izdanci predstavljaju jedan od najvećih ako ne i najveći problem u uzgoju lijeske, ove godine smo ih 5 puta uklanjali (uzgojni oblik nam je grm s kratkim deblom 20-40cm) i sad već opet treba... ali pričekat ćemo prvi mraz da ih opali i onda ukloniti zadnji put ove godine... a i Vi ostali s teme kako se borite s izdancima tijekom vegetacije????

 

[centor]

@centor kako se borite s korijenovim izdancima, kako ih uklanjate.... jel s starenjem nasada opada i intenzitet izbijanja ili je isto??? za mene korijenovi izdanci predstavljaju jedan od najvećih ako ne i najveći problem u uzgoju lijeske, ove godine smo ih 5 puta uklanjali (uzgojni oblik nam je grm s kratkim deblom 20-40cm) i sad već opet treba... ali pričekat ćemo prvi mraz da ih opali i onda ukloniti zadnji put ove godine... a i Vi ostali s teme kako se borite s izdancima tijekom vegetacije????

Ja rezem jednom godisnje - ujesen kad se biljka smiri. Moja je plantaza relativno mala, i to par ljudi obavi rucno. Sigurno da to odvuce snagu biljke, ali eto. Literatura preporucuje razne trikove i nacine rezanja, a cak i prskanje totalima, ali ja ne prskam uopste i nicim lesnik (posten da budem za deset godina 2 puta), ali sigurno to niko od strucnjaka nece preporuciti. Kod nas je osnovna obrada mehanicka - kultiviranje, djubrenje stajnjakom i kupljenje gusenica rucno dok su jos u prvom leglu pa spaljivanje. Kad zagusti (balaninus u vecoj meri ili gljivice ) onda lecimo i hemijom (eto kazem za 11god dvaput), ali ja ne volim to pa bas izbegavam. Cak i glodare gledam da trujem samo po obodu, i bas u poneku aktivnu rupu direktno. Moj je zakljucak da to isto (ili vrlo slicno) rodi kao i kod drugih. Mozda ce se osvetiti kasnije - videcemo.

 

[karla]

Izboje se može poprskati herbicidom BASTA, jako djelotvorno i olakšavajuće, ali ne kad su odrvenjeli i visoki preko pola metra. Bakrena šrpica na leđa štitnik i ne preveliki pritisak nego kapljično. On ne djeluje preko korijena nego prži kontaktno. Čak mi se čine bolje rješenje nego rezidba. Radimo i jedno i drugo. Ne stvaraš ranu kroz koju mogu recimo ući bakterije, a rješio si se izboja. Vremenski puno brže i duže drži nego rezidba. Usput poprskaš i korov ispod pa ga jedno vrijeme nema.

 

[karla]

Krki bogata ti je berba, da li su u svakom redu ovakve hrpe za usis.

 

[krki]

ma ne to je sa svih redova dovuceno jel se traktorom nemoze okretati na kraju a i to je puno lisca i na plantazi od kolege

razmisli o nabavi cetki umjesto ovih creva

 

[karla]

O četkama smo razmišljali prije ove nabave, ali je teren takav da mislim da su creva bolje rješenje, samo se moramo uigrati i nastavak na crijevima smisliti drugačiji i olakšavajući. Neznam možda da imamo mogućnost isprobati i četke pa tek onda donjeti odluku, ali kad je to tako. Prvo kupimo pa probamo, kad smo takvi mali, kakvi smo, a kad kupujemo cipele možemo ih prije isprobati dali nam odgovaraju, pa tek onda kupiti. Verzija sa četkama je bila dosta skuplja u odnosu na creva, ali se kasnije mogu naknadno kupiti i nadograditi na stroj jer ima pripremljen prihvat za njih. Puno lješnjaka treba ubrati za sve te potrebe, a nažalost berba je samo jednom godišnje. I za ovu godinu već završila..

 

[karla]

kakva su Vam iskustva sa UREOM folijarno u nasadu lijeske, u ovom periodu. Na tu temu piše Bobostar i još neki. Dali je netko ikad to radio i kakvi su rezultati. Stabla su puna lišća i nikako da otpadne, naveliko se sve zeleni kao da je sredina vegetacije a ne njen kraj.
U tom slučaju bi bilo dobro Ureom proći da to lišće otpadne, ali obzirom na godinu punu stresa, kakva je bila ova, pitanje je da li se time neće produžiti vegetacija i kad dođe zima mogu li se očekivati štete od izmrzavanja.
Druga tema vezana na lijesku, napad LJESKOTOČA. Ove godine na jednom dijelu plantaže ga je bilo kao sve godine do sada zbrojeno. Sve špricano istim sredstvom i na isti način. Ima li nekih novih metoda za bolje djelovanje protiv te napasti?

 

[bobostar]

kakva su Vam iskustva sa UREOM folijarno u nasadu lijeske, u ovom periodu. Na tu temu piše Bobostar i još neki. Dali je netko ikad to radio i kakvi su rezultati.

Gle, u članku nisam spomenuo ljesku (http://www.gnojidba.info/gnojidba-jabuka/defolijacija-lisca-vocaka-primjenom-uree/) jer osobno sam to radio samo na jabukama i na vinovoj lozi (znam i kolege koje su to radile na ostalim kulturama, ali baš za ljesku nemam nikakvu informaciju).
Međutim, kako i sama kažeš, sve je zeleno, i po meni, trebalo bi primjeniti ureu za "skidanje" lišća; ali kako sam napisao max. 5-6%.
Ako dijeluje na jabuci, ako djeluje na vinovoj lozi... trebalo bi i na ljeski

Stabla su puna lišća i nikako da otpadne, naveliko se sve zeleni kao da je sredina vegetacije a ne njen kraj.
U tom slučaju bi bilo dobro Ureom proći da to lišće otpadne, ali obzirom na godinu punu stresa, kakva je bila ova, pitanje je da li se time neće produžiti vegetacija i kad dođe zima mogu li se očekivati štete od izmrzavanja.
Druga tema vezana na lijesku, napad LJESKOTOČA. Ove godine na jednom dijelu plantaže ga je bilo kao sve godine do sada zbrojeno. Sve špricano istim sredstvom i na isti način. Ima li nekih novih metoda za bolje djelovanje protiv te napasti?

Za ljeskotoča, iako nisam zaštitar, znam da primjena kalcij-cijanamida (CaCn2), gnojivo dušik-kalcij, 3-4 tjedna prije kretanja vegetacije, značajno reducira broj jediniki ljeskotoča koji će izaći iz tla na proljeće (zimuje u tlu, te kasnije izlazi u proljeće van).
I gledajući nasade ljeski dok sam radio u IT, početak borbe protiv ljeskotoča je upravo primjena kalcij-cijanamida.
Naravno, kasnije treba još kemije (zaštite), ali ako ga potučeš dok već kreće iz tla... vjerovatno je kasnije potrebno puno manje zaštite.

 

[dejan.pfos]

@karla... vezano za prvo pitanje:

1. Jesensko prskanje voćaka s povišenom koncentracijom UREE prvenstveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća, ali i dodatnu opskrbu dušikom koji će se pohraniti u pričuvnom proteinskom obliku. Nakupljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskoj godini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast. Voćka sljedeće godine u proljeće ima snažniji porast novih, ali i odrvenjelih izboja odnosno debla, sekundarnih, te tercijarnih grana.
Kad je riječ o kemijskom odstranjivanju lišća UREOM, ona se primjenjuje u višim koncentracijama u odnosu na prihranu tijekom aktivnog rasta i razvoja voćaka i plodova.
U većini slučajeva UREA se primjenjuje u koncentraciji između 5 - 7% otopine, što bi značilo otopiti 5 - 7 kg uree u 100 litara vode. Navedene koncentracije mogu se primjeniti za jabuke, kruške, višnje, orahe, lijesku, bademe, šljive, breskve, smokvu i dr.
Prskanje voćaka s 5 - 7% otopine UREE preporučuje se obaviti prije promjene boje lišća ili tek nakon promjene zelene boje u svjetlozelenu ili žutu, ili pak u žutocrvenu, ali svakako prije prvih mrazeva. Preporučljivo je tretirati i otpalo lišće na tlu UREOM, radi brže razgradnje, te povećanja humusa u tlu. Lišće na tlu prska se nakon opadanja u jesen ili rano proljeće.
Osim zasebne primjene UREE, za opadanje lišća (defolijacija), ona se može koristiti u kombinaciji s 1% bakrenim kelatom (Cu EDTA) ili 1,5% cink sulfatom. U tom slučaju UREA se primjenjuje kao 3%-tna otopina.

Za drugo pitanje vezano za ljeskotoča:
2. Moja pretpostavka je da probate mijenjati pripravke u vegetaciji tj. da ne špricate stalno s istim insekticidom (isti samo jednom u godini), mišljenje je da dođe do pojave rezistentnosti lješkotoča na određeni insekticid osobiti ako ga (isti) koristite više godina.

......Evo me @bobostar pretekao dok sam pisao ovaj post, nema veze......pozdrav

 

[karla]

Taj CaCn2 kakvo je to gnojivo? Daj neki trgovački naziv?
Moram uništit sve što misli izaći iz zemlje u narednih 5 godina, jer za svaki ovaj s rupicom me srce boli, zamisli imaš ga u ruci u dvorištu i umjesto da ga staviš na vagu pa izbrojiš nešto novčića ono baci ga u kompost i rasturi po zemlji.
Što se špricanja tiče mjenjamo mi to i do sada je bilo sve OK, ali ako se na vrijeme ne reagira svake naredne godine problem postaje veći i može izmaći kontroli. Ovo je naročito važno za starije nasade u punom rodu, kod mladih to nije ni slično. U literaturi stoji da ljeskotoč može učiniti do 80% štete u nasadu. Pa to da mi se desi...?! Ja sam rađe na oprezu.
Sve ovo s Ureom što je napisano to je jasno nego me zanima da li je netko na lijesci to primijenio i kakva su praktična iskustva. Ono što mene brine je da se ne produži vegetacija i da mi se stabla-grančice ne izmrzavaju, bilo je u jednom vinogradu u okolici nešto slično, propali im trsovi u punom rodu.
Sada bacamo 7-20-30 umjetno gnojivo. Ići ćemo s kalcifertom sredinom 11 mj. Imate li preporuku za neki proizvod te vrste, a da ima prednost u cijeni i kvaliteti pred drugim. Ovaj kalcifert iz Ljubešćice je veoma sitan od 0-2 mikrona -brašno i teško ga je rasturiti. Cijena mu je u vrećama 450kn/t.

 

[dejan.pfos]

Neće biti ništa ako se primjeni u navedenom roku.... znači kada počne odbacivanje lišća krenuti s aplikacijom, tako ćemo mi... sad još ne, rano je i nije počelo opadanje lišća....

 

[laib33]

Zaštita

Kad se tretira bakrom, sad ili kad list skroz padne.

Kojim sredstvom tretirate i s kojim postotkom

 

[karla]

Mi smo nakon berbe išli sa sredstvom Coptrel 500. Folijarno 0,5l/1000 l vode.
Jučer sam gledala i vidim da se list još dosta čvrsto drži. U bojama lista izgleda ovako: ima zeleno, najviše ima crvenkasto-smeđe , nešto malo žuto i nešto malo otpalo.
Meni su savjetovali iz Fitoprometa da više te trebam ići s ničim jer taj coptrel je na bazi bakra i da ima dugotrajan učinak. Folijarno smo radili s njihovim BIO 20 u vegetaciji, doduše to je bilo u 6. mj. zadnje tretiranje ( IMA DUŠIKA:FOSFOR:KALIJ=20:20:20) i da bi to bilo dovoljno.
Meni se nekako čini da je to biljka potrošila u vegetaciji i da za slijedeću sezonu nebi bilo loše ići još sa UREOm radi formiranja tih pupova i stvaranja zalihe. Još idemo sa KALCIFERTOM 2000 kg/ha jer prema analizi takva je preporuka. I u tome ima hranjiva pa neznam bi li ubacili i UREU ovih dana. Što misle stručnjaci?

 

[bobostar]

Taj CaCn2 kakvo je to gnojivo? Daj neki trgovački naziv?

Evo tu ima više: http://www.gnojidba.info/makroelementi/dusicna-gnojiva-4-dio/

Generalno, radi se o gnojivu koji ima u svom sastavu dušik (koji ima produženo djelovanje) i kalcij, te je gotovo br.1 u gnojidbi ljeske (300-400 kg/ha/godišnje). Inače može se korsititi i za druge kulture.
E sada gdje ga kupiti?
Mislim da u HRV nema u ponudi (ako je netko naša neka javi). Možda bi bilo u Mađarskoj?

Što se tiče uvoza (neki distributer), mislim da je i to teško ostvariti, jer treba uvesti bar nekoliko paleta, a to ako nema poznatog kupca neće nitko napraviti. I tako se vrtimo u krug. I ponovo na početak priče; organizacija nekoliko proizvođača zajedno i onda naručiti količinu koja treba.

 

[dejan.pfos]

Evo danas u agroklubu izašao članak, nije na odmet da ponovno pročitate.....

http://www.agroklub.com/vocarstvo/odstranjivanje-lisca-ureom-u-vocnjacima/7974/

 

[karla]

A što se dešava s resama na lješnjaku ako se pošprica krošnja sa UREOM, pita jedan ljeskar. Da li i one otpadnu kao i lišće? Zanimljivo pitanje za nas, a zakaj nije stavio na forum pitanje, i još je član foruma neznam.