Misliš na ovo?
Antocijanin – prirodan i zdravstveno koristan aditiv
Pigment koji daje zelenu boju većini biljaka zove se klorofil, no on je samo jedan od nekoliko tisuća pigmenata koji su zaslužni za boje biljnog svijeta. Za žutu boju biljaka koja varira od limun žute do crvene boje rajčice zaduženi su karotenoidi dok antocijanini daju raspon boja od svijetlo ružičaste do tamno ljubičaste. Uloga pigmenata nije u potpunosti objašnjena, no smatra se da služe privlačenju insekata i drugih životinja, u svrhe oprašivanja i raznošenja sjemena. Neke od biljnih pigmenata izolirao je početkom dvadesetog stoljeća njemački kemičar Richard Willstätter za što je i dobio Nobelovu nagradu 1915. godine. Upravo je on otkrio da skoro sve voće i cvijeće crvene, plave i ljubičaste boje sadrži antocijanine.
Riječ antocijanin dolazi od dvije grčke riječi, anthos (cvijet) i kyanos (plavo). Antocijanini su grupa biljnih pigmenata a odgovorni su za boje voća, povrća i cvijeća. Najčešće se ekstrahiraju iz grožđa, višanja, crvenog kupusa, te iz bobica bazge ili crnog ribiza. U prirodi se pojavljuje 6 osnovnih tipova antocijanina, a voće i povrće u kojem prevladavaju su:
Jagode, bazga, crveni kupus - Cianidin
Borovnice - Delfinidin
Grožđe - Malvidin
Jagode i rotkvice - Pelargonidin
Brusnice - Peonidin
Borovnice - Petunidin
Antocijanini su jaki antioksidansi, tj. tvari koje sprječavaju razvoj srčanih bolesti i raka. Upravo antocijanini daju crnom vinu predivnu tamno crvenu boju. Francuzi već od davnina znaju da crno vino ima blagotvoran učinak na žile i krvožilni sustav. Antocijanini se u zadnje vrijeme povezuju i sa drugim zdravstvenim koristima kao što je npr. snižavanje razine glukoze u krvi dijabetičara. Laboratorijska istraživanja na životinjskim stanicama pankreasa pokazuju da antocijanini povećavaju sintezu inzulina za 50%. "Moguće je da konzumacija višanja i sličnog voća (brusnice, grožđe) koje sadržava antocijanine ima važan utjecaj na razinu inzulina kod ljudi," izjavio je voditelj tog istraživanja, dr. Muralee Nair, kemičar na državnom Sveučilištu u East Lansing u Michigenu. No dok god ne budu završene studije antocijanina na ljudima, pacijenti s dijabetesom moraju nastaviti uzimati svoje uobičajene lijekove za liječenje dijabetesa.
Svježe višnje i ostalo voće koje sadržava antocijanine dostupni su svakome, a pripravci s antocijaninima bi se uskoro mogli pojaviti u obliku dijetetskih pripravaka - koncentrata prirodnih pigmenata višnje. U prehrambenoj industriji već se koristi ekstrakt grožđa za proizvodnju raznih voćnih punjenja pekarskih proizvoda, bezalkoholnih pića, likera i slatkiša, a deklarira se kao prirodna boja antocijanin ili E-163.
Bojila, kao antocijanin, dodaju se hrani kako bi joj se povratila boja izgubljena tehnološkim procesom, da bi bila privlačnija kupcu ili da bi bojom podsjećala na neku namirnicu. U Europskoj uniji dopuštena je upotreba 43 bojila. EFSA je najavila re-evaluaciju i procjenu rizika svih dopuštenih prehrambenih bojila u EU.
Stručna suradnica: Diana Herold, dipl.ing.
Antocijanin – prirodan i zdravstveno koristan aditiv
Pigment koji daje zelenu boju većini biljaka zove se klorofil, no on je samo jedan od nekoliko tisuća pigmenata koji su zaslužni za boje biljnog svijeta. Za žutu boju biljaka koja varira od limun žute do crvene boje rajčice zaduženi su karotenoidi dok antocijanini daju raspon boja od svijetlo ružičaste do tamno ljubičaste. Uloga pigmenata nije u potpunosti objašnjena, no smatra se da služe privlačenju insekata i drugih životinja, u svrhe oprašivanja i raznošenja sjemena. Neke od biljnih pigmenata izolirao je početkom dvadesetog stoljeća njemački kemičar Richard Willstätter za što je i dobio Nobelovu nagradu 1915. godine. Upravo je on otkrio da skoro sve voće i cvijeće crvene, plave i ljubičaste boje sadrži antocijanine.
Riječ antocijanin dolazi od dvije grčke riječi, anthos (cvijet) i kyanos (plavo). Antocijanini su grupa biljnih pigmenata a odgovorni su za boje voća, povrća i cvijeća. Najčešće se ekstrahiraju iz grožđa, višanja, crvenog kupusa, te iz bobica bazge ili crnog ribiza. U prirodi se pojavljuje 6 osnovnih tipova antocijanina, a voće i povrće u kojem prevladavaju su:
Jagode, bazga, crveni kupus - Cianidin
Borovnice - Delfinidin
Grožđe - Malvidin
Jagode i rotkvice - Pelargonidin
Brusnice - Peonidin
Borovnice - Petunidin
Antocijanini su jaki antioksidansi, tj. tvari koje sprječavaju razvoj srčanih bolesti i raka. Upravo antocijanini daju crnom vinu predivnu tamno crvenu boju. Francuzi već od davnina znaju da crno vino ima blagotvoran učinak na žile i krvožilni sustav. Antocijanini se u zadnje vrijeme povezuju i sa drugim zdravstvenim koristima kao što je npr. snižavanje razine glukoze u krvi dijabetičara. Laboratorijska istraživanja na životinjskim stanicama pankreasa pokazuju da antocijanini povećavaju sintezu inzulina za 50%. "Moguće je da konzumacija višanja i sličnog voća (brusnice, grožđe) koje sadržava antocijanine ima važan utjecaj na razinu inzulina kod ljudi," izjavio je voditelj tog istraživanja, dr. Muralee Nair, kemičar na državnom Sveučilištu u East Lansing u Michigenu. No dok god ne budu završene studije antocijanina na ljudima, pacijenti s dijabetesom moraju nastaviti uzimati svoje uobičajene lijekove za liječenje dijabetesa.
Svježe višnje i ostalo voće koje sadržava antocijanine dostupni su svakome, a pripravci s antocijaninima bi se uskoro mogli pojaviti u obliku dijetetskih pripravaka - koncentrata prirodnih pigmenata višnje. U prehrambenoj industriji već se koristi ekstrakt grožđa za proizvodnju raznih voćnih punjenja pekarskih proizvoda, bezalkoholnih pića, likera i slatkiša, a deklarira se kao prirodna boja antocijanin ili E-163.
Bojila, kao antocijanin, dodaju se hrani kako bi joj se povratila boja izgubljena tehnološkim procesom, da bi bila privlačnija kupcu ili da bi bojom podsjećala na neku namirnicu. U Europskoj uniji dopuštena je upotreba 43 bojila. EFSA je najavila re-evaluaciju i procjenu rizika svih dopuštenih prehrambenih bojila u EU.
Stručna suradnica: Diana Herold, dipl.ing.
Koliki su ti razmaci?
