K
krunox-7
Guest
bravo Kontam. I ja sam si to čitao ali evo sada svi višnjari vide u ćemu je kvaka. Hvala na ovako iscrpnim podatcima.
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Nazvat ću sutra institut u Čačku i pitat ću ih da li može ići oblačinska u gustom sklopu i koji tip mehanizacije bi se trebao koristiti. Našao sam još jedan tresač...
d) Trešenje voćki sa niskim krunama
Glava za trešenje hidrostatičkog vibratora ima veoma malu visinu, 200 mm. To omogućava vrlo nizak zahvat stabla, pa time i nisku krunu voćke.
Min visina krune voćki, kada se koriste dvodelne mašine je 350mm, a jednodelne 450mm .
E) Širok opseg razmaka sadnje
Opseg je u području od 4× 2,5 do 7×6 m.
F) VISOK UČINAK
Kao što je navedeno u tački B, učinak je od 120 do 220 voćki/ h .
To je na nivou najboljih, postojećih mašina.
G) Velika raznovrsnost voćnih vrsta
Sve navedene mašine mogu da beru trešnje, višnje, šljive, masline, bademe, orahe, kajsije, breskve, jabuke, dunje, limun, pomorandže i drugo slično voće za industrijsku preradu.
H) Bitno smanjenje težine glave za trešenje
Odnos težina glava za trešenje hidrostatičkog vibratora i navedenog vibratora sa neuravnoteženim obrtnim masama je približno 1:6, tj. glava hidrostatičkog je oko 6 puta lakša. Ovo omogućava bitno smanjenje težine same mašine i višestruko smanjenje potrošnje energije. Kod hidrostatičkog vibratora težina oscilujućih masa je oko 130kg, a kod navedenog sa obrtnim masama je 1130kg. Srazmerna tome je i potrošnja energije. Osim toga prilikom pretvaranja impulsne sile koju stvaraju obrnte neuravnotežene mase, u oscilatornu potrebnu za trešenje, gubi se mnogo energije.
d) Trešenje voćki sa niskim krunama
Glava za trešenje hidrostatičkog vibratora ima veoma malu visinu, 200 mm. To omogućava vrlo nizak zahvat stabla, pa time i nisku krunu voćke.
Min visina krune voćki, kada se koriste dvodelne mašine je 350mm, a jednodelne 450mm .
E) Širok opseg razmaka sadnje
Opseg je u području od 4× 2,5 do 7×6 m.
F) VISOK UČINAK
Kao što je navedeno u tački B, učinak je od 120 do 220 voćki/ h .
To je na nivou najboljih, postojećih mašina.
G) Velika raznovrsnost voćnih vrsta
Sve navedene mašine mogu da beru trešnje, višnje, šljive, masline, bademe, orahe, kajsije, breskve, jabuke, dunje, limun, pomorandže i drugo slično voće za industrijsku preradu.
H) Bitno smanjenje težine glave za trešenje
Odnos težina glava za trešenje hidrostatičkog vibratora i navedenog vibratora sa neuravnoteženim obrtnim masama je približno 1:6, tj. glava hidrostatičkog je oko 6 puta lakša. Ovo omogućava bitno smanjenje težine same mašine i višestruko smanjenje potrošnje energije. Kod hidrostatičkog vibratora težina oscilujućih masa je oko 130kg, a kod navedenog sa obrtnim masama je 1130kg. Srazmerna tome je i potrošnja energije. Osim toga prilikom pretvaranja impulsne sile koju stvaraju obrnte neuravnotežene mase, u oscilatornu potrebnu za trešenje, gubi se mnogo energije.
K
krunox-7
Guest
Obrisan neispravan link.
Ovdje je prikazan cijeli razvoj tresača. Dobro je pogledati fotografije pod stanje tehnike USA i Europa. Stvarno izgledaju savršeno samo što nije sve za višnju.
Ovdje je prikazan cijeli razvoj tresača. Dobro je pogledati fotografije pod stanje tehnike USA i Europa. Stvarno izgledaju savršeno samo što nije sve za višnju.
Stari kako nema? Vidi!!!
Obrisan neispravan link.
Zadnji je napravljen 2006. Nisam znao da ih GOŠA pravi, pa što nisu rekli ranije
Ta tvrtka još posluje, dapaće čak je akcionarsko društvo Čak što više reći, četvrti vlasnik PBZ, peti Splitska banka
Obrisan neispravan link.
Zadnji je napravljen 2006. Nisam znao da ih GOŠA pravi, pa što nisu rekli ranije
Ta tvrtka još posluje, dapaće čak je akcionarsko društvo Čak što više reći, četvrti vlasnik PBZ, peti Splitska banka
K
krunox-7
Guest
E ako je to Pbz invest još bolje. Imam kod njih neku lovu al nisu baš dobri ove godine odnosno totalna banana.
K
krunox-7
Guest
Ja sam posadio 1300 komada. trebalo mi je sve skupa 2 dana. Ranije sam izvukao ravninu i po njoj brazdu. Ima neka ekipa iz Vinkovaca čini mi se koji se baš bave sadnjom voća. Imaju puno iskustva i kod susjeda su u tri dana zasadili 5 ha. MIslim tri muškarca i dvije žene. Rade prva liga. pošaljem ti broj na pp ak želiš.
Može. Zvao sam Čačak i zvao sam Eurovoće Orahovicu. Eurovoće više NE UZIMA koperante, jer kaže ne znaju da li će za dvije godine moći otkupiti višnju. U koperaciji imaju oblačinsku. Mada sam čuo od frenda da možeš prodati bilo koju višnju. Bili su u poljskoj i malo su slikali onu grdosiju od tresača. Treba 11 m za okretanje Bit će i neka slika. Kaže frend da im je višnja kvalitete " najlon vrečice u koju je ubrizgan limunuts crvene boje" ništa sa ničim U Budimpešti lik pravi tresač, koji trese dvije višnje odjednom i košta nekih 20 000 eura, ni sa tim nisu baš zadovoljni. Putovali oni dosta da nađu tresač, sve zato što ovaj iz Srbije navodno nije pouzdan, kvari se (neka mi ne zamjeri gospodin što je na forumu) . Ovi veliki će izgleda saditi i šumadinku. Da je isto jako kvalitetna i da ima "mesa". U institutu u Čačku su na godišnjem, magistrica Radičević je na trudničkom do 10 mj. a ona je maher za višnju. Moramo čekati Malo noviteta
Bit će i neka slika. Kaže frend da im je višnja kvalitete " najlon vrečice u koju je ubrizgan limunuts crvene boje" ništa sa ničim U Budimpešti lik pravi tresač, koji trese dvije višnje odjednom i košta nekih 20 000 eura, ni sa tim nisu baš zadovoljni. Putovali oni dosta da nađu tresač, sve zato što ovaj iz Srbije navodno nije pouzdan, kvari se (neka mi ne zamjeri gospodin što je na forumu) . Ovi veliki će izgleda saditi i šumadinku. Da je isto jako kvalitetna i da ima "mesa". U institutu u Čačku su na godišnjem, magistrica Radičević je na trudničkom do 10 mj. a ona je maher za višnju. Moramo čekati Malo noviteta
B
bosanac_
Guest
Pozdrav svima
ako mi moze neko od iskusniji odgovoriti na neka pitanja:
1.kolika treba biti udaljenost izmedju svake sadnice višnje?
2.dali se sadi u ranu ili kasnu jesen ili dali to odlucuje vlažnost tla ili nesto trece?
3.dali moze uspjevati na prostoru gdje je tlo poprilicno kamenito?
4.dali je obavezno redati koplje pored svake sadnice???
5.kako citam ima vise vrsta visnje pa koju vrstu bi meni preporucili??
hvala unaprijed...
ako mi moze neko od iskusniji odgovoriti na neka pitanja:
1.kolika treba biti udaljenost izmedju svake sadnice višnje?
2.dali se sadi u ranu ili kasnu jesen ili dali to odlucuje vlažnost tla ili nesto trece?
3.dali moze uspjevati na prostoru gdje je tlo poprilicno kamenito?
4.dali je obavezno redati koplje pored svake sadnice???
5.kako citam ima vise vrsta visnje pa koju vrstu bi meni preporucili??
hvala unaprijed...
K
krunox-7
Guest
vocar kaže:
K
krunox-7
Guest
ROKI kaže:
Ne trebaju ti nikakva koplja. Sadnicu nakon sadnje par dana još malo dobro nagaziš i poravnaš. O izboru sadnica moraš sam donijeti odluku. obično svi sade oblačinsku na vlastitom korijenu ili na trešnjinu korijenu. Imaš na ovom forumu još neke navedene vrste pa si pogledaj.....
S
stulic
Guest
molio bih pomoc u vezi rjesavanja korova u vocnjaku. smije li se spricati trava u jednogodisnjem vocnjaku, i ako smije kojim sredstvom, ili se mora rjesavati korova i trave mehanicki?
K
krunox-7
Guest
za tako mlad voćnjak najbolje je mehanički, motike, freze, tanjuraće, sjetvospremači.
Problem. Netko zabranio uvoz i dodjeljivanje poticaja za višnju na vlastitom korjenu. Volio bi upoznati dotičnu osobu imenom i prezimenom. Da mi objasni zašto je to uradio :?: :?: Automatski količina posađenih voćki pada sa 833 sadnice po hektaru na minimum 400 - 366 sadnica ako ćemo slušati g. Karla Brzicu. Oblačinska je sitna i jedina vrijedi za industriju, jer je moguće imati redovne prinose i to sa više od 20% suhe tvari. Ono što vrijedi je koncentrat od Višnje. Kako znamo koncentrat ne treba vodu, nego suhu tvar. Smije se koristit podloga na divljoj trešnji i magriva. to su sve bujnije voćke sa vodenastijim plodovima. I garantiram da će zakon biti aktuelan najduže dvije sezone i onda će opet promjeniti na vlastitom korjenu. Sad opet dolaze u "modu" MPB iz 1984 godine. Prinos bi mogao biti veći, ali kvaliteta višnje slabija, zapravo je upitno koliko bi bio prinos 833 voćke na vlastitom korjenu naspram 400 sadnica na divljoj trešnji. Što drastično mjenja prvobitne kalkulacije. Jel netko ima kakovo drukčije mišljenje?
K
krunox-7
Guest
Višnja na vlastitom korijenu podliježe raku korijena. Događalo se da se ljudima svake godine osuši po 30 komada na hektar. Vjerojatno zbog toga ne žele poticati takvu proizvodnji a samim time i uvoz. Kad se zemlja jednom zatruje treba dugo vremena ta mjesta budu pogodna za daljnju sadnju. Krivi su i seljaci iz Srbije koji kooperiraju sa sadnicama jer sade sadnice puno godina na istoj zemlji i pritom dolazi do raka korijena koji se javlja u obliku kvrge na donjem dijelu korijena i jako se vidi kad se bolesna sadnica (odnosno voćka stara 5 -10 godina) izvadi a slabije se vidi prije sadnje. ....a možda je posrijedi i nešto drugo..........
Što bi predložio na divljoj trešnji ili magrivi? Problem je što se ne zna ništa o ovim podlogama sa sigurnošću. Kažu uvoznici da ima i jedna i druga svoje prednosti i nedostatke. Mene zanim kvaliteta roda i da mogu zatvoriti finacijsku konstrukciju.
Obrisan neispravan link.
Razmaci po novijoj knjizi od Karla Brzice. Rašeljka je magriva.
Obrisan neispravan link.
Razmaci po novijoj knjizi od Karla Brzice. Rašeljka je magriva.
Evo našao sam razmak za amaterske mješovite voćnjake
Obrisan neispravan link.
Obrisan neispravan link.
Lakše se diše na 4x3,5m ali će biti više rezanja voćaka.
Obrisan neispravan link.
Obrisan neispravan link.
Lakše se diše na 4x3,5m ali će biti više rezanja voćaka.
K
krunox-7
Guest
Ja sam išao 5 x 3,30 podloga vlastita. Neki su išli 5 x 2,8 a razlog za uži sklop je taj što se boje da neće moći brati strojno odnosno da će se grane pri većem razmaku jako raširit pa zbog blizine traktora, tresaća i voćke neće moći pokriti cijelu krošnju sa ceradom. Preporućam ti divlju trešnju jer smatram da ljudi s njom imaju više iskustva. Što se tiće zabrane uvoza i nepoticanja na vlastitoj podlozi PROVJERI još jedanput. Moj susjed upravo sutra ide podorivat i kreće sa sadnjom 5 ha ove jeseni i zvao je neku ženu u ministarstvo i ona kaže da je to patka i da uopće nema nikakvih zabrana.???? (možda je ona neupućena).
