Motorni pogon za troputni miš ventil.
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Centralno i ostalo grijanje
- Temu pokrenuo noviuposlu
- Datum prvog posta
Motorni pogon za troputni miš ventil.
tine
Dobro znana faca
- Tu od
- 10 Pro 2006
- Poruka
- 859
U vezi tih ventila i laddomata itd.
Dobar dio trgovca i instalatera skupe opreme i otmjenih imena napravi od prostorije za loženje komandni most od svemirskog broda.
Ventili, regulacije, pumpe, itd...., i na kraju €€€€.
Kolega je kupio prošle godine peć od firme http://www.stroj-si.com
Ima jednu pumpu, i to zbog toga, jer je kuća u brijegu i sistem u srednjem spratu pa mora gurat vodu prema dole.
Sve ostalo ide po termodinamiki. Radi i kad nema struje.
Bili su interesantni. Prilikom mjerenja dali su mu tačno uputstvo, na kojoj razini treba da betonira postolje za peć, jer svaku naprave po mjeri.
I došli instalirat u devet ujutro, a u rano popodne je gorjela vatra i sistem radio s punom snagom.
Mislim, kako bi se nešto takvo moglo napraviti i u samogradnji, pogotovo jer sve uradiš sam po svojim uslovima, netipsko.
Dobar dio trgovca i instalatera skupe opreme i otmjenih imena napravi od prostorije za loženje komandni most od svemirskog broda.
Ventili, regulacije, pumpe, itd...., i na kraju €€€€.
Kolega je kupio prošle godine peć od firme http://www.stroj-si.com
Ima jednu pumpu, i to zbog toga, jer je kuća u brijegu i sistem u srednjem spratu pa mora gurat vodu prema dole.
Sve ostalo ide po termodinamiki. Radi i kad nema struje.
Bili su interesantni. Prilikom mjerenja dali su mu tačno uputstvo, na kojoj razini treba da betonira postolje za peć, jer svaku naprave po mjeri.
I došli instalirat u devet ujutro, a u rano popodne je gorjela vatra i sistem radio s punom snagom.
Mislim, kako bi se nešto takvo moglo napraviti i u samogradnji, pogotovo jer sve uradiš sam po svojim uslovima, netipsko.
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
Alfada Jadarko
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Velj 2011
- Poruka
- 1,004
kako nitko nije spomenuo Amiti kamin,, s njima spalim oko 30m drva i još uvijek sve funkcionira osim štu su orginalni šarafi popucali
vinogradnik
Član
- Tu od
- 31 Lis 2010
- Poruka
- 51
Iako nije baš primjereno vrijeme +30°C u hladovini , da malo obnovimo temu . Nakon puno dilema , istraživanja i savjetovanja , odlučili smo se za adaptaciju kotlovnice . Izbacili smo staru kombiniranu peč Helios i zamjenili je novom troložišnom peči Valher DPK 30 , u izboru su bile i Centroplus 25 + set pelet , kao i Radiator Tkan1 . DPK 30 je kotao sa tri odvojena ložišta : drva , peleti i lož ulje , koja međusobno funkcioniraju avtomatizirano , zavisno od režima rada , na primjer , peč se loži sa drvima , nakon zadnjeg loženja samo uključim bilo peletni bilo naftni plamenik i nastavlja dalje sa tim energentom i obrnuto je jednako , ako se loži s peletima , izključi se peletni plamenik i zakuri na drva . Osnovni parameter za djelovanje avtomatike je temperatura kotlovske vode , koja je podešena tvornički , tako da nema individualnoga čačkanja oko toga , donja granica je između 57 - 62 °C , dok je gornja između 80 - 85 °C , s tim je spriječeno i kondenziranje kotla . Za finu regulaciju brine se i sobni termostat s programskom urom , u našem slučaju je to Seltron T1 , preko njega se podešava dnevno - nočni režim rada peči , vikend režim , uklopni intervali itd , na raspolaganje je 32 programskih mjesta . Avtomatika peči omogučava i dva režima grijanja : radiatorsko i podno grijanje . Komplet se sastoji od kotla , kotlovske automatike , pelet plamenika , silosa za pelete 220 kg . Postoji i opcija sa ugrađenim inox bojlerom . Kotao DPK se nalazi u sustavu Eko sklad ( Slo ) , to znači 25 % subvencija od cjelokupne investicije u adaptaciji kotlovnice .
Posljednje uređivanje:
vinogradnik
Član
- Tu od
- 31 Lis 2010
- Poruka
- 51
To zadovoljstvo je po predračunu oko 7000€ , nije još napravljen konačan obračun , majstor kidnuo na godišnji , a mislim da večih odstupanja nebi trebalo biti , bar se nadam da ne na gore , i sam si želim , da što bolje funkcionira , na probi se pokazala odlično , ali vidjeti čemo , zima če biti dugačka...
zradikovic
Član
- Tu od
- 8 Kol 2009
- Poruka
- 141
Sve ti je to lijepo složeno i zmontirano,samo ima jedan ali...Kod nas ti je recimo grijanje na naftu najskuplja opcija a peleti odma slijede iza nafte te ih još k tome treba odmah u gotovini platiti (naravno ako ih kupuješ u ljeti dok im je cijena nešto niža).
Jedini energent koji je malo jeftiniji od ostalih su drva. Naravno ako si u mogučnosti uz malo truda napraviti dvadesetak metara drva godišnje za vlastite potrebe.
Jedini energent koji je malo jeftiniji od ostalih su drva. Naravno ako si u mogučnosti uz malo truda napraviti dvadesetak metara drva godišnje za vlastite potrebe.
Markec
Član
- Tu od
- 9 Ožu 2012
- Poruka
- 282
Danas su drva jeftinija, sutra plin, prekosutra peleti, struja... i tako u krug svakih par godina. A o investicijama u sustav grijanja, bio on ovakav ili onakav, da ne pričam.. Vrijeme isplativosti - minus..
Puno se uštedi sa izolacijom kuće..
- Tu od
- 15 Ožu 2010
- Poruka
- 1,713
Tomo moj tomo, što nisi taj kotao dignuo nekih 50cm od poda???Iako nije baš primjereno vrijeme +30°C u hladovini , da malo obnovimo temu . Nakon puno dilema , istraživanja i savjetovanja , odlučili smo se za adaptaciju kotlovnice . Izbacili smo staru kombiniranu peč Helios i zamjenili je novom troložišnom peči Valher DPK 30 , u izboru su bile i Centroplus 25 + set pelet , kao i Radiator Tkan1 . DPK 30 je kotao sa tri odvojena ložišta : drva , peleti i lož ulje , koja međusobno funkcioniraju avtomatizirano , zavisno od režima rada , na primjer , peč se loži sa drvima , nakon zadnjeg loženja samo uključim bilo peletni bilo naftni plamenik i nastavlja dalje sa tim energentom i obrnuto je jednako , ako se loži s peletima , izključi se peletni plamenik i zakuri na drva . Osnovni parameter za djelovanje avtomatike je temperatura kotlovske vode , koja je podešena tvornički , tako da nema individualnoga čačkanja oko toga , donja granica je između 57 - 62 °C , dok je gornja između 80 - 85 °C , s tim je spriječeno i kondenziranje kotla . Za finu regulaciju brine se i sobni termostat s programskom urom , u našem slučaju je to Seltron T1 , preko njega se podešava dnevno - nočni režim rada peči , vikend režim , uklopni intervali itd , na raspolaganje je 32 programskih mjesta . Avtomatika peči omogučava i dva režima grijanja : radiatorsko i podno grijanje . Komplet se sastoji od kotla , kotlovske automatike , pelet plamenika , silosa za pelete 220 kg . Postoji i opcija sa ugrađenim inox bojlerom . Kotao DPK se nalazi u sustavu Eko sklad ( Slo ) , to znači 25 % subvencija od cjelokupne investicije u adaptaciji kotlovnice .
nema mi goreg od peći na podu pa se sav polomiš dok izčistiš pepel, nemožeš podmaknut nikakvu kantu itd...
ja imam centralno na drva prošle godine sam uzo viadrus gusanu peć stvarno je odlična jedino imam malo problema šta mi ostaje iznutra ko smola al kad duže gori na velikoj temperaturi onda to doneklke nestane i samo sastružem
ima ko takvu peć da ju duže koristi pa da reče iskustva
ima ko takvu peć da ju duže koristi pa da reče iskustva
vinogradnik
Član
- Tu od
- 31 Lis 2010
- Poruka
- 51
Gledaj, nema panike oko visine peči , pepeo se čisti na srednjim vratima , na donjim vratima dolaze plamenici , na pelete sa strane a naftni plamenik dolazi klasično sa vanjske strane. Inače pepeo se skupjla u metalnu kasetu , koja se , kada je puna , izvadi van i onda se isprazni u kantu , tako da nije potrebno nikakvo saginjanje i lomljava oko čiščenja . Lp.
snupy
Član
- Tu od
- 7 Pro 2008
- Poruka
- 423
Ovdje se pisalo o pufferima ili akumulacijskim spremnicima tople vode . Molio bih one koji ih imaju da opišu svoja iskustva sa njima ? Meni treba da drži temperaturu vode dok sam na poslu znači minimalno 8 sati . Kuča je cca 100 kvadrata djelomično izolirana .
- Tu od
- 15 Ožu 2010
- Poruka
- 1,713
Po mom mišljenu dosta ti je 1000L pufer. Ali ako misliš zakurit prije posla pa da će ti pufer to držat zaboravi. Da bi puffer imao efekta moraš konstantno kurit i sistem držat donekle toplim i peć mora bit jaća od potrebe sistema da se toplina može akumulirat...
Ja nemam pufer, imam ecentrometalovu klasičnu peć nekih 35-40kw na koju grijem nekih 150m2 i kad je sistem već topal pa kad je naložim 4h ne moram dirat a ak je pošteno natrpam onda mi po zimi ak je navečer oko 10-11 natrpam punu ( skoro tačka drva) ujutro oko 6-7 još imam žeravke i samo trpam dalje...
Ja nemam pufer, imam ecentrometalovu klasičnu peć nekih 35-40kw na koju grijem nekih 150m2 i kad je sistem već topal pa kad je naložim 4h ne moram dirat a ak je pošteno natrpam onda mi po zimi ak je navečer oko 10-11 natrpam punu ( skoro tačka drva) ujutro oko 6-7 još imam žeravke i samo trpam dalje...
tine
Dobro znana faca
- Tu od
- 10 Pro 2006
- Poruka
- 859
U Slo se uzimalo za subvencije 50 litara pufera na kW snage peći, sad se to diglo na 55 litara.
Koliko može toplinu držat 1000 l litara pufer zavisi od objekta do objekta.
Ako želiš, možeš si izračunat energetske gubitke objekta i poslije vidiš, koliko bi ti izdržao pufer. Ima kalkulator na naslovu: http://www.ursa.com.hr/950.htm za svaki konstrukcijsko identičan dio objekta (vanjske stene, prozori, pod prema podrumu, prema tavanu...) prema negrijanoj okolini si izračunaš toplinsku propusnost po m2, onda umnožiš sa kvadratima i vidiš, koliko W gubiš na sat za svaki stepen razlike u temperaturi.
Generalno imaš u sistemu grijanja s puferom par samostalnih djelova: peć sa zaštitom temperature povratne vode (Laddomat, Oventrop...), pufer, oduzem tople vode i razvod.
Peć može biti u takvom sistemu za početak bilo kakva na drva. I onim najstarijim, lošim se s tim sistemom popravi iskoristak i komfort rada s njom ikomforta u kući. Suvremene peći na uplinjavanje ne mogu funkcionirat ako u sistemu nisu spojene sve ostale komponente. U financijskom vidu je lakše prvo nadogradit ostale komponente sistema i peć zamijenit na kraju, kad novci dopuste, ili ju istrošit do fizičnog istrošenja. Sa nadogradnjom sistema ni stare peći nisu toliko loše ko sad, kad rade same.
Zaštita povrata tople vode štiti za zaštitu peći pred hlađenjem i punjenje pufera s vručom vodom. Održava u peći konstantnu temperaturu vode (može se podesiti od oko 65-90°C, povoljna preko nekih 75°C), time se sprećava čađenje na stenama i naslaganje prljavštine u peći. Kad voda u peći postigne traženu temperaturu, otvori protok dovoljno vruče vode u pufer.
Pufer služi za spemanje viška topline prilikom gorenja drva. Drvo i peć djeluju najbolje, najčišće i najkorisnije ako vatra gori iz sve snage. Ako objekat tu toplinu ne potroši, avtomatika oduzme zrak vatri, koja se guši, dimi, kuha drvo..., na kraju imaš loš iskoristak i prljavu peć. Uz pufer trebaš i ekspanziju u rangu cca. 10%. Pufer se 'puni' od gore prema dole, pa se prilikom loženja dosta 'ispražnjenog' sistema može imat na vrh pufer 75°C, a na dnu 30°C. Ja u svojoj kući uz 25-35 kW peć planiram oko 2500-3000 litara pufera. Za kalkulaciju se koristi 55 litara pufera na kW peći, a pošto na količinu topline ima utjecaj i količina drva na jedno loženje peći, treba imat i oko 20 litara pufera na 1 litar zapremina prostora za loženje. Prilikom korištenja dobiješ i grif, koliko ti treba energije za napunit djeliničmo pun pufer. Tim prilagodiš količinu drva u jednom punjenju. A za kontrolu pufera trebaš imat 3-4 termometra po visini pufera.
Regulacija korištenje tople vode. Oduzimanje tople vode iz pufera mora sprećavat previše mješanja vode u puferu, da se što duže održi visoka temperatura u gornjem djelu pufera. To su ventili, koji koriste dio povratne vode iz radijatora, a iz pufera uzmu samo toliko, da se ponovo postigne tražena temperatura vode u radiatorima.Taj ventil može bit običan ručni, a za još bolji rad i racionalnije korištenje vode iz pufera služe vremenske regulacije. Te imaju ventile, koji imaju motorni pogon podešavanja mješanja, upravljan sa procesorom, koji podešava temperaturu u radiatorima u zavisnosti od vanjske temperature. Pojavom novih niskotemperaturnih načina grijanja, kao što je podno, treba odvojit krugove, pa se za radiatore koristi svoj krug, za talno grijanje drugi, svoj za grijanje sanitarne vode.. i automatika u svakom održava temperaturu koju takav tip grijanja traži.
Pošto uglavnom pričamo o postojećim objektima, razvod u objektu se prosto spoji na izlaze iz regulacije.
Kad to prvi put čitaš ili slušaš, sve je to ko neka svemirska raketa. Kad vidiš nekoliko tih instalacija, puno ti je jasnije kako to radi.
Koliko može toplinu držat 1000 l litara pufer zavisi od objekta do objekta.
Ako želiš, možeš si izračunat energetske gubitke objekta i poslije vidiš, koliko bi ti izdržao pufer. Ima kalkulator na naslovu: http://www.ursa.com.hr/950.htm za svaki konstrukcijsko identičan dio objekta (vanjske stene, prozori, pod prema podrumu, prema tavanu...) prema negrijanoj okolini si izračunaš toplinsku propusnost po m2, onda umnožiš sa kvadratima i vidiš, koliko W gubiš na sat za svaki stepen razlike u temperaturi.
Generalno imaš u sistemu grijanja s puferom par samostalnih djelova: peć sa zaštitom temperature povratne vode (Laddomat, Oventrop...), pufer, oduzem tople vode i razvod.
Peć može biti u takvom sistemu za početak bilo kakva na drva. I onim najstarijim, lošim se s tim sistemom popravi iskoristak i komfort rada s njom ikomforta u kući. Suvremene peći na uplinjavanje ne mogu funkcionirat ako u sistemu nisu spojene sve ostale komponente. U financijskom vidu je lakše prvo nadogradit ostale komponente sistema i peć zamijenit na kraju, kad novci dopuste, ili ju istrošit do fizičnog istrošenja. Sa nadogradnjom sistema ni stare peći nisu toliko loše ko sad, kad rade same.
Zaštita povrata tople vode štiti za zaštitu peći pred hlađenjem i punjenje pufera s vručom vodom. Održava u peći konstantnu temperaturu vode (može se podesiti od oko 65-90°C, povoljna preko nekih 75°C), time se sprećava čađenje na stenama i naslaganje prljavštine u peći. Kad voda u peći postigne traženu temperaturu, otvori protok dovoljno vruče vode u pufer.
Pufer služi za spemanje viška topline prilikom gorenja drva. Drvo i peć djeluju najbolje, najčišće i najkorisnije ako vatra gori iz sve snage. Ako objekat tu toplinu ne potroši, avtomatika oduzme zrak vatri, koja se guši, dimi, kuha drvo..., na kraju imaš loš iskoristak i prljavu peć. Uz pufer trebaš i ekspanziju u rangu cca. 10%. Pufer se 'puni' od gore prema dole, pa se prilikom loženja dosta 'ispražnjenog' sistema može imat na vrh pufer 75°C, a na dnu 30°C. Ja u svojoj kući uz 25-35 kW peć planiram oko 2500-3000 litara pufera. Za kalkulaciju se koristi 55 litara pufera na kW peći, a pošto na količinu topline ima utjecaj i količina drva na jedno loženje peći, treba imat i oko 20 litara pufera na 1 litar zapremina prostora za loženje. Prilikom korištenja dobiješ i grif, koliko ti treba energije za napunit djeliničmo pun pufer. Tim prilagodiš količinu drva u jednom punjenju. A za kontrolu pufera trebaš imat 3-4 termometra po visini pufera.
Regulacija korištenje tople vode. Oduzimanje tople vode iz pufera mora sprećavat previše mješanja vode u puferu, da se što duže održi visoka temperatura u gornjem djelu pufera. To su ventili, koji koriste dio povratne vode iz radijatora, a iz pufera uzmu samo toliko, da se ponovo postigne tražena temperatura vode u radiatorima.Taj ventil može bit običan ručni, a za još bolji rad i racionalnije korištenje vode iz pufera služe vremenske regulacije. Te imaju ventile, koji imaju motorni pogon podešavanja mješanja, upravljan sa procesorom, koji podešava temperaturu u radiatorima u zavisnosti od vanjske temperature. Pojavom novih niskotemperaturnih načina grijanja, kao što je podno, treba odvojit krugove, pa se za radiatore koristi svoj krug, za talno grijanje drugi, svoj za grijanje sanitarne vode.. i automatika u svakom održava temperaturu koju takav tip grijanja traži.
Pošto uglavnom pričamo o postojećim objektima, razvod u objektu se prosto spoji na izlaze iz regulacije.
Kad to prvi put čitaš ili slušaš, sve je to ko neka svemirska raketa. Kad vidiš nekoliko tih instalacija, puno ti je jasnije kako to radi.
baustelac99
Aktivni član
- Tu od
- 5 Sij 2009
- Poruka
- 606
smoli ti se jer ti peć ne gori "punim gasom" nego drva polako izgaraju. drugi razlog je kad se takva peć (koja nije namjenjena za drva nego ugljen) nakrca do vrha drvima, ta drva gase vatru, pa vatra u početku lošije gori i stvara se katran. takve ljevane kotlove treba češće ložiti manjim količinama drveta da vatra uvjek gori punim gasom. a ako se ima mogućnosti dodati pufer, da se višak topline pospremi u pufer za ostatak dana.
Mislim da viadrus peć je gusna peć, koja nije lijevana već složena od gusnatih članaka. te peči jesu i za drva i za ugljen.
otvoriš doljna vratašca i gori ko luda. drva min. morju stajati 6 mjeseci, da iz njih izađe sumpor, jer zbog toga najčešće stradavaju, pregore.
