Ekološka proizvodnja

[Kamen]

U mom kraju nitko nema hektar sume a kamoli hrastove, to je tek za 4 svinje a ostatak?
Jel treba svinje selit po parcelama zbog nametnika i bolesti ili je to u ovih hektar?

Složi se stado od xx svinja koje se rotira tako da na jednom mjestu budu najviše par puta godišnje, što ne veći razmak tj period oporavka to su bolji rezultati.

Može se paša kombinirat sa žitaricama pa se smanji površina što ne skuplja solucija.

 

[Kamen]

Nije dovoljno imati samo uvjete za ekološku proizvodnju.Treba računati i na propise koji podrazumjevaju ovlaštanio praćenje te proizvodnje - u bilo kojem obliku ona bila, i na troškove koja ona nosi.Praćenje proizvodnje je sada na leđima proizvođa,i svaki izlazak ovlaštane osobe i svaka analiza se plača iz svoga đepa.Tako da ipak moraš imati količinu proizvodnje koja će pokriti troškove i donjeti zaradu.

Naravno da je tu i spretnost proizvođača u pitanju,i uvjeti proizvodnje - imam primjer proizvođača Angus goveda,koje se ne muze i čiji se cijeli ciklus odvija na otvorenom,ali se ipak zimi morala davati pripremljena hrana.Ljudi nisu imali uvete držati krave u mjestu stanovanja,već su svakodnevno morali putovati dvadesetak km do stada.Propali su,jadva poplačali kredite za stado,i kada su nakon desetak godina to zatvorili,jednostavno su sve prodali i odahnuli.

Sve što se radi se mora staviti na papir i uračunati bar još 30% nepredviđenih troškova.I nikada ne početi megalomanski.

Pričate o sustavu krava tele. Koliki period zime su hranili pripremljenu hranu?

Po mom mišljenju teško je u poljoprivredi uspijet radeći iskljućivo jedan proizvod. Mogli su recimo uz krava tele imat nekoliko UG nesilica i brojlera, pa recimo ostavit dio teleka pa ih utovit do kraja i prodat direktno konzumentu kao primium ekološku govedinu.

 

[johabica]

A dijete drago,a tko će ti kupiti ekološko meso.Znaš kako su ono prodali svoje - sve pod običnu telad,a malo proguglaj pa vidi šta je Angus govedo.I koliko bi moralo biti skuplje od običnog.Naletjela su slučajno trojica arapa,kako su se našli u Hr,neznam,i kupili mu najprije tri krave.a onda su došli po još.I to nakon deset godina muke.
Neznam detalje,

 

[Kamen]

Pokrenuo sam ovu raspravu zbog ekološkog mesa kojeg u hrvatskoj nema. Ako ima kupaca za ekološko bilne bilo bi ih i ta ekološko meso, kao i što ima u npr sad-u.

Zar nije večina hrvatske ovčarske proizvodnje paštičarenne tj ekstenzina proizvodnja, samim time je meso janjadi eko. Koja je cijena janječeg mesa?

Zašto mislite da se nemože ekološki uzgpjit govedo ako se to radilo više od 10 000 godina?

 

[DARIJUS]

ne, ako ovcu hraniš bilo čime, već nije eko...
jer u ovoj krasnoj državi nema eko-sjemena...što je nekakav prvi uvjet da kreneš u proizvodnju (pričam o certificiranom sjemenu), pa sve ostalo pada u vodu...osim ako ovcu hoćeš hraniti čistom travuljagom...ali te površine moraju biti u eko proceduri...nedaj bože da ti popase među s konvencionalnom proizvodnjom...:icon_cool:

primjer mog domaćeg pilića...
kupim malog brojlera, prvih mjesec dana moraš mu dat što ga pripada po struci inače imaš vrapca...ali drugih mjesec dana jede samo "domaću hranu"...a sjeme kukuruza je BC, ječam PIO....i bez obzira na moje okapanje, eventualnu neupotrebu NPK nemoguće je iz tog sjemena proizvesti eko-proizvod, tj. u konačnici moj pilić nije niš bolji od onog iz Vindije...
...ili ipak je?
:icon_cool:

 

[itp]

@Kamen, nemoj me krivo shvatiti, jel imaš ikakvog iskustva u poljoprivredi. pitam dobronamjerno, drago mi je da razmišljaš u tom smjeru, samo je pitanje koliko je realno u ovom trenutku... može se govedo uzgojiti ekološki, ali je pitanje isplati li se. prva stvar je da nađeš tržište. drugo da nađeš zemlju. treće da nađeš sortu... a onda počinje zabava. ali sve pada u vodu bez sigurnog tržišta. e sad, tu imaš dvije opcije. uzgoj na veliko, pa tražiš tržište izvan hrvatske. za to treba i para i iskustva. i sreće. jakooooo puno. a druga opcija, da držiš par goveda, pa prodaješ lokalno, našlo bi se možda nešto. ali, onda od toga nećeš moći živjeti, to će ti bit hobi.

@johabice, pik đakovo je prije rata izvozio enormne količine govedine u saudijsku arabiju i još neke arapske zemlje, cetinska krajina strašno puno janjetine i ovčetine... nismo mi njima nepoznati kao izvor sirovina, pa o ovi katarci su bili zainteresirani za govedinu iz hrvatske, samo što nemamo dovoljne količine. nije valjda netko mislio da ih interesira turizam i filozofija? u čitavom normalnom svijetu osnova gospodarstva je proizvodnja hrane i energetika, osim kod nas...

@DARIJUS, kako nema eko-sjemena? osim kukuruza dobar dio domaćih žitarica je pogodan za ekološku proizvodnju. govorim o proizvodima sjemenskih kuća, tj os institutu.
a ako hraniš pile tako kako hraniš, onda je totalno drugačije od vindijinog. 200 metara od moje kuće je vindijine koperant, vjeruj mi, itekako se razlikuje od tvog

 

[Kamen]

Imate li vi iskustva sa ekološkom proitvodnjom?

Na nažalost osobno nemam, još sam mlad. Roditelji se bave industrinskom proizvodnjom mlijeka, 60tak krava, tako da s time imam iskustva, ali se time ne želim bavit jer neželim trovat ljude i okoliš.


Direktna prodaja na lokalno tržište sa barem 10 artikala od mesa do povrča. Npr 50ha zemlje - 30 goveda, 30 svinja, 300 nesilica, 600 brojlera, pure, race, pšenica, kruh, povrće i sl, naravno sve ekološki. Ovo bubam napamet, ali tako neka relativno mala operacija usmjerena na lokalno tržište.

Znam da se može jer to rade u Americi i žive bolje od konvencionalnih farmera.

 

[itp]

imam, sve osim kukuruza proizvodim bez primjene umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava. . a nadam se da ću i kukuruz riješiti, ali onda moram sve raditi u dogovoru sa susjedima, da se ne iskriža. samo ja imam jako dobru zemlju, pa se ne hebem previše oko toga, jedino me malo korovi muče, ali i to se da riješiti, plodoredom, kultivacijom i fizičkim radom...nemam certifikat, niti ga mislim vadit dok god ne budem našao sigurno tržište, ali IZVAN hrvatske. da mi je zemlja treća ili četvrta klasa, teško bi se moglo tako, ne bi ni razmišljao o ekološkoj proizvodnji.
napisao sam neke stvari već u podforumu ratarstvo, u temi gmo, pa da se ne ponavljam. ugl. i meni je misao vodilja zdrava proizvodnja. ali, osnovni problem je što sve proizvede mogu prodati ili po istoj cijeni ili mrvicu skuplje na malo. ipak, i dalje tvrdim da je logičnije proći tri puta kultivatorom umjesto jednom špricom. naravno, ima tu i puno fizičkog rada. tu je problem u ovim brojkama što si izneo. prvo, teško je doći do 50 ha zemlje. dobro, možda kod vas i nije, ali ja je u istočnoj slavoniji nebi mogo dobit da stojim na trepavicama. za to trebaju generacije i generacije. e sad, više-manje, sve što si nabrojao se uzgaja kod mene doma. krave više ne, ali nešto se dogovara za iduću godinu. u klasičnoj proizvodnji ti je 1 krava - 1 jutro, da bi imao stabilnu proizvodnju, a možeš mislit koliko je u eko. e onda nema silaže ili sjenaže. a hranidba se vidi na mlijeku, to svatko ko se imalo razumije u mlijeko primjeti. 30 svinja nije puno, mom starom i više godišnje prodefilira kroz i to je zanemarivo. isto kao i perad, samo ni njih ni svinje ne možeš uzgajati u uvijetima kao u konvencionalnoj proizvodnji. a povrće je već drugi par rukava. svaštarenje s 30 goveda, povrćem i 50 ha zemlje je fizički nemoguće, osim ako ne zaposliš nekoga. to svedi sve na maksimalno 10 ha, govedima oduzmi 20 komada i povrće možda stigneš za vlastite potrebe. ne želim te obeshrabriti, ali tu je jako puno fizičkog i psihičkog napora. pa mehanizacija, pa životinje. pa sto stvari. nije baš jednostavno, moja ti je preporuka da bolje kreneš s 1-2 ha povrća i eventualno malo ratarske proizvodnje. ipak, dok ne pokušaš, nećeš ni znati kako je...
a amerikance nemoj računati, oni su nešto sasvim deseto... i po hektraži i po tržištu... ukratko-po svemu

 

[Kamen]

Jeste probali pokrenut vlastito tržište na temlju zdravije hrane? Jeste se možda pokušali udružiti sa eko dućanima ili pokrenut vlastiti dućan na internetu?

Zašto bi se oslanjali na inozemno tržište kad rh fali 50% hrane? Našlo bi se ljudi koji bi kupili skuplje zato što je bolje i zdravije.

Ima način da se kukuruz proizvede na malču, sijanjem u smjesu jarih žitarica koje su posijane na jesen, potrebna je sijačica za direktnu sjetvu. Kod takvog uzgoja ima jako malo posla a urod može biti i veči od konvencionalnog.

Za ovakvu proizvodnju nije potrebna oranica. Može biti zemlja nepovona za obradu. Gdje je onih 1000 000h neobrađene zemlje.

Za govedo nije potrebna mehanizacija. Potrbna je električna ograda i mobilno sklonište. Ima 4 noge možesamo po hranu cjelu godinu. Može biti cjelu godinu na pašnjaku. Proizvodnja mlijeka me u principu ne anima ali postoji mobilno izmuzište ako nekog zanima. Tako da se i mlijeko može proizvodit na taj način samo se ne doji od zime do proljeća jer se sve krave tele u proljeće.

Što vi mislite zašto u hrvatskoj nema ekoloških proizvoda životonjskog podrijetla i zašto se uvozi preko 50% hrane.

 

[Hele]

Sve postoji i sve je otkriveno ali trenutno nije rentabilno tj. prevelika su ulaganja. Ti pričaš o 50 ha zemlje, to je za mnoge utopija. Ja sam jedva našao parcelu od 1ha u komadu.
Zašto nema ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla, pa pročitaj zakon i pravilnik o ekološkoj proizvodnji, izračunaj troškove. Da se razumijemo, ja sam u sustavu ekološke proizvodnje ali voćarstvo, kada sam čitao dio koj se odnosi na stočarstvo rekao sam wtf. To je u mome kraju neizvedivo.
Imaš u Istri eko farmu krava, kada kreneš od Učke prema Plominu, imaju par sto grla krava. Mislim da je mlijeko u igri, kako to funkcionira ne znam, mislim da je muljaža jer nikad stoku ne vidim vani.

 

[itp]

prvo, ja sam balavac, nemoj mi se obraćati s vi. a i atmosfera na forumu je dosta opuštena, pa se ne sekiraj za to. nadalje, što se tiče eko-dućana, tek sada sam primjetio dvije firme s kojima bi možda mogao surađivati, a sve ostalo je sviranje qrcu. pogledaj samo deklaracije, od ukrajinske heljde pa na dalje. prodaja na internetu me ne zanima. tebi ne bi bila loša ta opcija, pošto živiš blizu zagreba, jasno da tu imaš puno veće tržište. inače, sad pokušavamo ovdje oformiti nekakvu zadrugu, a ja osobno imam neke planove za proizvodnju brašna. tek sam nabavio mlin, treba se prvo ispraksirat...

rh nema poljoprivrednu strategiju, a to je očito u nečijem interesu. dok na jednoj strani ne možeš prodati svinje, s druge strane se uvozi otpad koji je duže od 6 mjeseci smrznut. vani je granica 6 mj, a kod nas 14. interesantno. naše tržište je neuređeno, kaotično, na prvi pogled besmisleno, a u biti iza svega se krije (čak bi rekao da se niti ne krije) krupni kapital u rukama nekolicine podobnika. zna se na koga se misli, jel... dakle, nije problem u nedostatku hrane, nego u uvoz smeća. a smeće se može uvesti jer ljudi moraju kupovati smeće jer su im ti isti koji su ga uvezli spustili plaće na 2400 kn. i tako u krug. a poznavajući hrvate, jedan dio i da ima novaca, ne bi htio kupovati domaće, čisto zbog jala i zavisti. zato nam i je tako kako je. a nitko ne postavlja pitanje koliko hrane izvozimo? koliko je pšenice sada otišlo van? koliko suncokreta ode? kukuruza?

što se tiče tih 100 000 ha neobrađene zemlje, krenimo od juga: konavosko polje - 2000 ha se ne obrađuje, stonsko polje - sigurno 400 ha ne radi, dolina neretve - vjerojatno oko 500 ha... okolica knina ima 15 000 ha, a radi se oko 30%. a sinjsko polje - od 4500 ha, radi se možda pola. vrličko polje? niti polovica se ne radi... ravni kotari imaju sami 50 000 ha, a ne vjerujem da se više od 50 % obrađuje. a di je još lika, kordun, banija... http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/sinjsko-polje-zapusteni-el-dorado/8480/
to o stavljanju 100 000 ha zapuštenih površina u funkciju nek okače mačku o rep. to je ministar pričao čim je napustio svoju poljoprivrednu apoteku i sve dugove u njoj. koliko je zemlje stavljeno u funkciju od kad je to najvaljeno? nek mi pokažu što su to oni kultivirali osim ureda u ministarstvu? to mi najviše smeta, pričaju šuplje priče i ljudi im povjeruju. to je isto kao i s lješnjacima, aronijom, višnjama, evo sada i češnjakom.

usijavanje je moguće na lakim zemljama, znam o čemu pričaš. ameri ga na gredice siju. radilo bi se to i kod nas da se može. kod dosta ljudi sije pšenicu i repicu bez oranja, samo prohod teškom tanjuračom. ali, može se i klasičnom obradom proizvesti eko kukuruz, malo više se treba uložiti, ali ako su veće površine u pitanju, nije problem naći tržište vani, a cijene su, naravno, itekako veće.

a što se goveda tiče, probaj. vidi koliki su ti ulazni i izlazni troškovi, pa ako imaš koristi od toga, samo daj. valjda će i poticaji sad biti stabilniji, neće eu djelit pare svakome... ako se vidiš u tome, samo daj... još ako imaš gdje doći do zapuštene zemlje, super.

sve ti se na kraju svodi na potpis kolege DARIJUSA - kile x kune = račun
mislim da je to odgovor na sva pitanja :icon_winkle:

 

[dingo]

Istrijani su postigli ono što bi trbalo biti pravilo za cijelu zemlju i tada bi BDP rastao po stopi od minimalno 5% godišnje, što se kod njih i događa usprkos krizi, a to je da nema uvoza dok se ne plasira domaće (probaj im prodat nešto prije nego što riješe svoje, pa ćeš vidjet koju će ti cijenu ponudit)I oni krumpir prodaju po 100 kn/kg, naravno uz malo kečapa.:icon_pray::icon_super:handshake)::drink:clap):

 

[IVANCIN]

Neki se poljoprivredni proizvođaći odlučuju za eko proizvodnju jer računaju na veću cijenu ali tko će ti danas,ili bilo kad, platit nešto skuplje? Uostalom da li stvarno postoji ekonomska opravdanost da su eko proizvodi skuplji? Ne možete doć na tržište sa skupljim proizvodom od konkurencije i onda kukat da se ne prodaje. To što je vaš proizvod eko mu ne smije biti mana nego vrlina. Ja barem tako mislim. Polako sređujem papire za zemlju i od sljedeće godine krećem sa prelaskom sa konvencionalne na eko proizvodnju. Imam stajski gnoj od vlastitih koza a kemiju jako slabo upotrebljavam jer nikad ne daje željene rezultate. Tako da mi se ekološka poljoprivreda čini logični korak naprijed.

Slažem se s tobom.
Eko proizvod može biti skuplji 10-15% max. 20% poslije toga kupac kaže da se ne isplati uzet kod nas 10kg. kad može za iste novce kupit 16kg. I nitko ti ne vjeruje da su eko.

Ja sam skup proizvođač 15% skuplji od konvencionalne proizvodnje, da sam skuplji gubio bi mušterije.
Siromaštvo tjera ljude da gledaju cjenu prije kvalitete.

 

[IVANCIN]

Sve postoji i sve je otkriveno ali trenutno nije rentabilno tj. prevelika su ulaganja. Ti pričaš o 50 ha zemlje, to je za mnoge utopija. Ja sam jedva našao parcelu od 1ha u komadu.
Zašto nema ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla, pa pročitaj zakon i pravilnik o ekološkoj proizvodnji, izračunaj troškove. Da se razumijemo, ja sam u sustavu ekološke proizvodnje ali voćarstvo, kada sam čitao dio koj se odnosi na stočarstvo rekao sam wtf. To je u mome kraju neizvedivo.
Imaš u Istri eko farmu krava, kada kreneš od Učke prema Plominu, imaju par sto grla krava. Mislim da je mlijeko u igri, kako to funkcionira ne znam, mislim da je muljaža jer nikad stoku ne vidim vani.

Koliko znam na Učki sam jedino ja eko.
Treba mi više informacija o tome što pričaš jer mi je to od životne važnosti.

 

[Hele]

Koliko znam na Učki sam jedino ja eko.
Treba mi više informacija o tome što pričaš jer mi je to od životne važnosti.

Farma se nalazi sa lijeve strane kada se ide prema Plominu, prije nego se pocne penjat pa spustat pred raskrizje Plomin, luka Plomin, Labin. Budem pogledao na karti veceras, mislim da su eko jer sam ostao ugodno iznenadjen kad sam citao o njima. Pred par godina im je izgorilo sijeno pa su pomagali svi zivi, drzava, opcina, ostali poljoprivrednici... Jedino ako nisam krivo zapamtio pa su konvencionalna proizvodnja. Ako si od tamo sigurno znas o kome pricam jer je farma ogromna i uz cestu.

 

[Hele]

Slažem se s tobom.
Eko proizvod može biti skuplji 10-15% max. 20% poslije toga kupac kaže da se ne isplati uzet kod nas 10kg. kad može za iste novce kupit 16kg. I nitko ti ne vjeruje da su eko.

Ja sam skup proizvođač 15% skuplji od konvencionalne proizvodnje, da sam skuplji gubio bi mušterije.
Siromaštvo tjera ljude da gledaju cjenu prije kvalitete.

Ja samo kazem da je eko proizvodnja skuplja i teza, o marzama nebi. Isao sam na eko da bi imao zdravi proizvod i da bi imao prednost pred konvencionalnim proizvodjacima sa istom cijenom. Uzgajam nesto sto reklamiram kao jako zdravo a tretiram kemikalijama, nece ici, nema smisla.j

 

[IVANCIN]

Farma se nalazi sa lijeve strane kada se ide prema Plominu, prije nego se pocne penjat pa spustat pred raskrizje Plomin, luka Plomin, Labin. Budem pogledao na karti veceras, mislim da su eko jer sam ostao ugodno iznenadjen kad sam citao o njima. Pred par godina im je izgorilo sijeno pa su pomagali svi zivi, drzava, opcina, ostali poljoprivrednici... Jedino ako nisam krivo zapamtio pa su konvencionalna proizvodnja. Ako si od tamo sigurno znas o kome pricam jer je farma ogromna i uz cestu.[/QUOT


BIO ADRIJA nije eko farma već nešto drugo

tip je zlo živo, vidi kako se odužio onima koji su pomogli.

 

[IVANCIN]

Postoji i eko stočarstvo
ali ne postoji certificirani plasman.

 

[Hele]

Tako je Bio Adria, sad sam našao. Bavi se proizvodnjom mlijeka, imao 900 grla. Iz naslova firme sam pretpostavio da je vezano za eko proizvodnju, znači nema eko mlijeko?

Nisam upoznat sa situacijom, što je bilo? Znam da je Bio adria dobila u zakup skoro cijelo polje.

 

[dingo]

Slažem se s tobom.
Eko proizvod može biti skuplji 10-15% max. 20% poslije toga kupac kaže da se ne isplati uzet kod nas 10kg. kad može za iste novce kupit 16kg. I nitko ti ne vjeruje da su eko.

Ja sam skup proizvođač 15% skuplji od konvencionalne proizvodnje, da sam skuplji gubio bi mušterije.
Siromaštvo tjera ljude da gledaju cjenu prije kvalitete.

Neznam kakvom se proizvodnjom baviš, ali znam da u proizvodnji voća kojom se ja bavim razlika od 10-15% u cijeni konvencionalne i ekološke proizvodnje naprosto nije moguća i tko tvrdi suprotno ili laže ili mulja ili manipulira. Pisao sam o tome već ranije, ali ću samo jedan primjer ponovit; ja nemogu ostvarit 1/3 prinosa koliko moj brat u konvencionalnoj po jedinici površine i kako to onda nadoknadit sa 10% većom cijenom ???:mur::icon_axe: