Hranidba stoke

[spensi]

Kako dajete jecam u laktaciji. U zrnu, mljeven ili proklijali?

 

[ŠANANA]

ja ga meljem i miješam s ostalim dijelom vlastite smjese

 

[bogec]

Kako dajete jecam u laktaciji. U zrnu, mljeven ili proklijali?

ječam dajem zrno mljeveno

da nema osje na klasu bio bi skidan u fazi voštane zriobe za sjenažu a pošto ima osje zamjenili su ga pšenica i zob koje kosim u toj fazi i stavljam u bale ali ima zrna, a to se pozna na mlijeku

daj mi reci el bar sustižem tehnologiju iz italije :?: , nadam se da si pročitao krmne kulture gdje pišem, grašak, sirak, ljuljevi, djeteline

 

[spensi]

Jesam, a i pita san te o ljulju.
Ja sam bas nesto i pisa, mislim da sam spomenio mjesano sjeme, koje se sastoji od boba, graska, zobi, jecma.
Medjutim ima jedan problem s ovim, mada kada je dobra godina je jako korisno. Problem je razlicit period zrenja.
Tako da bi trebalo se ogranicit na kulture koje ce u istom vremenu sazrjeti i biti bolje iskoristena.
I ovdje se jako koristi stocni bob, grasak, bas kako si i naveo u tvojim postovima.
Ljulj se jako koristi u izradi silaze. I kod ovaca i kod goveda.
Mi ga radimo redovno, a cak smo i smanjili kolicinu radjene silaze u odnosu na sjenaze.
Jako dobra je djetelinska silaza i koristi se dosta u proizvodnji mlika.
Jecam sam spomenio, jer je jako dobar davati u laktaciji u priklijalom stanju.
To nisam ovdje vidio, ali im dajem kao savjet, jer to sam na faksu u Zagrebu cuo od jednog profesora, koji se narocito bavio govedima u proizvodnji mlika.
Npr. imam jednog prijatelja koji ima konje i redovno konjima daje proklijali jecam. Narocito kad se zdrijebe.
Slazem se u potpunosti s tvojim postavkama o cjenama koncentrata i neisplativosti.
Najbolje je ako je uzgajivac u mogucnosti sijanje i priprema vlastite hrane.
Koncentrati te tjeraju u propast. Svaki dan nastaju novi, proizvodjaci pricaju price uzgajivacima, cjene su sve vece, tako da treba biti pazljiv i kalkurirati dobro.
Trgovac kaze imam konc. za muzne krave, jako dobar, vidices mlika itd. Uzgajivac kupi, pa opet i tako, a na kraju kad stavi na papir, jeftinije je da sam sam pripremio i posijao i znam sta je najbitnije sta dajem stoci da jedu.
Pozdrav.

 

[spensi]

Kako dajete jecam u laktaciji. U zrnu, mljeven ili proklijali?

ječam dajem zrno mljeveno

da nema osje na klasu bio bi skidan u fazi voštane zriobe za sjenažu a pošto ima osje zamjenili su ga pšenica i zob koje kosim u toj fazi i stavljam u bale ali ima zrna, a to se pozna na mlijeku

daj mi reci el bar sustižem tehnologiju iz italije :?: , nadam se da si pročitao krmne kulture gdje pišem, grašak, sirak, ljuljevi, djeteline

Hedysarum coronarium L. u nas se zove Slatkovina

Uzgaja li se kod nas i jeli prisutna u prehrani dom. zivotinja.
Podize laktaciju samo tako.

 

[bogec]

J Problem je razlicit period zrenja.
Tako da bi trebalo se ogranicit na kulture koje ce u istom vremenu sazrjeti i biti bolje iskoristena.
I ovdje se jako koristi stocni bob, grasak, bas kako si i naveo u tvojim postovima.
Ljulj se jako koristi u izradi silaze. I kod ovaca i kod goveda.
Mi ga radimo redovno, a cak smo i smanjili kolicinu radjene silaze u odnosu na sjenaze.
Jako dobra je djetelinska silaza i koristi se dosta u proizvodnji mlika.
Jecam sam spomenio, jer je jako dobar davati u laktaciji u priklijalom stanju..

ječam dolazi po zrenju prvi, i teško ga je uskladit s graškom, s graškom pašu ozima zob i pšenica jer sve tri kulture dozrijevaju u isto vrijeme

e sad je pitanje da li se to kombajnira ili kosi u svakom slučaju dolaze u istu fazu u isto vrijeme, ali pazit na grašak da nije ljubičastog cvijeta jer je takav samo za zeleno , dok sa bijelim cvijetom je i za zrno
kod jarih formi, je malo sužen izbor tj paše samo grašak sa zobi i mi smo ga uvijek spremali i za sjenažu i kombajnirali

sa bobom nisam probavao jer imam dovoljno proteina sa graškom i djetelinama
kod mene je isto u večem djelu sjenaža, ali ok ja koristim 3 vrste sjenaže i silažu

malo mi opiši tehnologiju korištenja naklijalog ječma, koji su postupci s njim

 

[spensi]

Nema puno kompliciranja. Namocis ga u vodu, stavis ga zatim u jedan finiji sloj i kvasis ga svaki dan. Kad pocne klijat, pusti bjelu klicu, dajes ga stoci takvog. Obicno se dave u njemu (rado ga jedu).

Cujemo se sutra.
Zena zove u krevet :lol:

 

[jucky]

Nema puno kompliciranja. Namocis ga u vodu, stavis ga zatim u jedan finiji sloj i kvasis ga svaki dan. Kad pocne klijat, pusti bjelu klicu, dajes ga stoci takvog. Obicno se dave u njemu (rado ga jedu).

Cujemo se sutra.
Zena zove u krevet :lol:

eto vidiš koliko žena čovjeku znači čak je i spensi smajliča razvukao :lol:
prijatelju, napiši koliko se taj ječam treba namakati i koliko ga dajete po ovci? naravno ako imaš snage danas :supz: :supz: :finga:

 

[spensi]

Mi ga ne dajemo ovcama, ali znam da je jako dobar u prehrani mljecnih zivotinja.
Uglavnom ga natopis vodom, zatim ga ostavis tako jedan dan. Poslje ga stavis malo rasiris dako da nije jako debel sloj, i onda dva - tri dana kvasis vodom. Poslje kad vidis da pocima klijat, kad pusti bjele klice, takvog se daje.
Pocnes s cca 200 - 300 g po ovci a zatim podizes.
Ako si znatizeljan provaj na kojoj ovci. Nezgodno je to sta zahtjeva prostor.

 

[ivica]

jucer sam dobil kocke slicne onima kaj smo vidli u italiji ,dojdu 62kn +pdv ,lizu ko lude

 

[mario]

Lijepo. Gdje si to kupil?

 

[gmiža]

Pitanje za Ivicu: koliki imaš udio lucerne u obroku za mlječne krave i kolika ti je sad godišnja proizvodnja po kravi( koliko vidim imaš večinom simentalac i dal planiraš ostati na njemu il preč na holstein),moš napisat i kompletni obrok :!: :?:

 

[ivica]

Lijepo. Gdje si to kupil?

firma Marcon iz varazdina

koliki imaš udio lucerne u obroku za mlječne krave i kolika ti je sad godišnja proizvodnja po kravi( koliko vidim imaš večinom simentalac i dal planiraš ostati na njemu il preč na holstein),moš napisat i kompletni obrok :!: :?:

sad trenutno ne hranim lucernu jer je imam malo ,hranim sjenazu ljulja ,trenutna proizvodnja mi je 6500 lit/305 dana ,
planiram ostati na simentalcu ,sve mjesam u tmr ,1 bala sjenaze oko 650kg ,100kg suhog ,400 kg silaze i 160 kg smjese (radim sam prema sanu),jos bolje krave dobe u zabrani poslje muznje malo smjese ,to je sad trenutno za 28 krava u laktaciji i daju dnevno 670 lit mlijeka

 

[spensi]

Povecaj silazu u odnosu na sjenazu. Jeli suho sjeno prvog otkosa (izvinjavam se ne razumim o cemu se radi) i od cega se sastoji smjesa?
Pozdrav

 

[bogec]

Povecaj silazu u odnosu na sjenazu. Jeli suho sjeno prvog otkosa (izvinjavam se ne razumim o cemu se radi) i od cega se sastoji smjesa?
Pozdrav

zbog čega da poveča silažu :?:

ima dobar obrok kolko ja vidim i čistam ok litražu jer nisu sve krave u vrhu laktacije

kod mene je isto sjanaža u velikoj večini spram silaže, dobiju sjenažu ljulja, sjenažu graška i žitarica i silažu sirka, znači dvije sjenaže naspram silaže

al da mi malo razgraničimo, sjenaža je silaža , samo se sjenaža koristi kao naziv za silažu trava

a kako da se zove silaža sirka, ja ga imam i u balama i u silosu, pa je to kakti po izgovoru silaža i sjenaža, al ustvari je to sve silaža

šta bi dobio da poveča kukuruznu silažu ivica, po mojem mišljenju debljanje krava, jer imaju dobar energetski dio ionako, tako da je dobro da daje malo više sjenaže zbog vlaknine i samih proizvodnih karakteristika u obroku tj mlijeku

 

[ivica]

Povecaj silazu u odnosu na sjenazu. Jeli suho sjeno prvog otkosa (izvinjavam se ne razumim o cemu se radi) i od cega se sastoji smjesa?
Pozdrav

problem mi je to podesiti jer stavljam jednu balu u miksericu pa da dodam vise silaze bude mi trajavo vise od 24 sata jer je premalo krava bar jos neko vrjeme a i nema potrebe jer su to simentalke,prvi otkos prirodne livade,
premiks,sanov super (protamilk),jecam,suncokretova sacma,posije i kukuruz,
kad dobim analizu mlijeka od selekcje stavit cu je

svabi inace sve zovu silaza sano je jedna travna a druga kukuruzna i nema veze kak se sprema

 

[spensi]

Je u pravu si jer i ja sam na forumu naucio sjenaza i silaza. Za mene je sve to silaza. Razlika je od cega je napravljena ali u biti je sve silaza.
Ne znam pita sam sta je suho i koja je smjesa.
Ako je suho sjeno prvog otkosa ima vlaknine, silaza sirka se slazem ona je mnogo slabija u odnosu na silazu kukuruznu, pa dajes u vecem postotku silazu ljulja, koji je opet dosta bogat secerom, zatim graska koji je bogat proteinima.
Ne znam nisam skuzio dobro recepturu i postotke pojedinih supstanca. Ne razumim ni o kojoj se silazi radi. 650 kg silaze ljulja, naspram 400 kg silaze (kukuruz ili sirak?).
Silaza sirka je pa i do 20 % slabija u odnosu na kvalitet kukuruzne silaze.
Posto mi se svidjeli tvoji postovi o hranidbi Bogec, daj mi malo opsirnije o ovoj temi.
Daj mi malo primjera receptura i njihovih objasnjenja (laktacija, uzdrzavanje, graviditet)?
Pozdrav

 

[bogec]

Ako je suho sjeno prvog otkosa ima vlaknine, silaza sirka se slazem ona je mnogo slabija u odnosu na silazu kukuruznu, pa dajes u vecem postotku silazu ljulja, koji je opet dosta bogat secerom, zatim graska koji je bogat proteinima.
Ne znam nisam skuzio dobro recepturu i postotke pojedinih supstanca. Ne razumim ni o kojoj se silazi radi. 650 kg silaze ljulja, naspram 400 kg silaze (kukuruz ili sirak?).
Silaza sirka je pa i do 20 % slabija u odnosu na kvalitet kukuruzne silaze.
Posto mi se svidjeli tvoji postovi o hranidbi Bogec, daj mi malo opsirnije o ovoj temi.
Daj mi malo primjera receptura i njihovih objasnjenja (laktacija, uzdrzavanje, graviditet)?
Pozdrav

ivica nema silažu sirka, ja ju imam
kod mene je silaža kukuruza još uvijek zatvorena, hranim sa silažom sirka , a ta silaža ne zaostaje za kukuruznom, pogotovo jer sirak ima jako široki dijapazon vremena kosidbe i spremanja, pa tako ako ga kosimo na visini oko 50 cm ima karakteristike sličnije travi, a ako ga kosimo tj siliramo u fazi mlječno voštane zriobe istovjetan je kukuruzu po svom sastavu, energetski je po zelenoj masi jači od kukuruza, fali mu ona zrnata komponenta od kukuruza, sirak je pun šečera, zato je sladak, probaj ga jednom zagristi, nadalje sirak ima za oko 1% manje proteina od kukuruza, ali ako gledamo vrijednost aminokiselinskog sastava obje je beznačajno, jer ipak su to ugljikohidratne biljke obje
sirak kao svježa krma je nenadjebiv u svim pogledima, krave se pokolju koja če prije smazat ono što je pred njima
primjer ishrane sirkom je iz italije, što je ivica bio na ekskurziji, i tamo imaju čak i od mene veču mlječnost, a hrane sirkom
kod nas je po shvačanju ljudi, ali i mladih ljudi, sirak velika skepsa, makar nisu ni vidjeli ni probali, a ja bez njega ne bi mogao, ne ovakvu mlječnost imat kakvu imam

u svakoj travi ima vlaknine i svježoj i suhoj pitanje je samo kolko ima vode

što se tiče receptura , one se mogu korititi u teorijskim, znanstvenim radovima, u praksi mogu samo poslužiti kao orjenitr, pogotovo izračunavanje omjera komponenti u obroku

da objasnim na primjeru, sva hrana je jako brzo podložna mjenjanju svog sastava, tako da kad vi otvorite silos ili balu ona tog dana ima ovaj sastav, a več drugi dan ima drugi sastav, što može u izračunavanju obroka na osnovi podataka iz prvog dana a odnosi se na drugi dan korištenja biti u disbalansu, jer se sastav mjenja, pa tako može bit utvrđen manjak određenih tvari , ili čak još gorje zabilježen porast plijesni ili drugih činitelja kvarenja
to su samo primjeri

zato je najbolje ocjeniti hranu po proizvodnim karakteristikama životinje, i organoleptičkim pregledom, naime, vi imate kravu koja daje recimo 50 litara dnevno mljeka, i znadete da ste dali tu i tu hranu , košenu toj i toj fazi, poznajete maximum i minimum te krave, ali sad utvrđujete kvalitetu hrane, i drugi dan otvorite drugu balu, na izgled ista bala, a krava reagira smanjenjem ili povečanjem mlijeka, znači krava je sama ocjenila kvalitetu te sjenaže ili čega več

organoleptički to večina barem odprilike zna, boja , miris, prisutnost stranih tvari, ali i tu se čovjek zezne

primjer, moj stari je na jednoj parceli promašio jedan trag sijačicom kad je sijao ljulj, trava identična , sve štima u bali, mi damo kravama :shock: a ono muk, ni jedna da bi pipnila jelo, vratim se ja nakon tri sata u štalu, sve stoji na mjestu kak smo metnili, ništa, ja sad pregledavam travu, izgleda fino, ALI, nije ljulj, nije ono što su jele cjele godine, i neče pipnit, sve smo makivali i dali telcima a kravama vozili drugu balu

određivanje hrane po količini ovisi o načinu hranidbe, da li je hrana normirana ili po volji

vidim svi vole imat sve na kile i to u točnu decimalu, sve po receptu, silaže toliko, sjenaže toliko, ok mora se imat neki koncept ali ja dajem voluminozu po volji, brate jedi kolko te volja i šta želiš, a koncentrirani dio normiram, po proizvodnim osobinama, tako da ne mogu dobit jest jednako krava sa 50 litara i ona sa 10 litara , mora postojat razlika

dok hranidba junica i teladi je drugačije koncipirana, oni su svoj our za sebe, oni dobiju drugačiju hranu, poštujuči njihove potrebe
isto tako i krave koje su u suhostaju dobiju drugačiju hranu, u drugoj količini, vrlo promjenjivoj ovisno o stadiju graviditeta

znači krava koja je u vrhu laktacije dobije koncentrirani dio, dok ona pred kraj laktacije ne dobije, ona svoju proizvodnju sada bazira na voluminozi, jer to može iz tog dijela podmirit, polako smanjuje mlijeko, kroz određeno vrijeme, a samim time joj proizvodne potrebe padaju, dok su uzdržne iste, a sve to podmiri voluminozom jer iz koncentriranog dijela više ne bi davala produkt več bi se debljala a time stvarala trošak koji proizvodnja ne može podmirit
ima tu još nekih stvarčica

hranidba mixer prikolicama je ok i nema biranja kod krava, isto tako vrijedi što veli ivica da bolje krave još dobiju smjesu dok druge ne, kao dodatak jelu koji se standardno primjenjuje

spensi ima na početku ove teme i u temi kako uzgojiti kvalitetnu junicu mog pisanja o načinu ishrane u raznim stadijima, onako kako ja primjenjujem, probaj pronač, pa čemo prodiskutirat o nejasnočama

naravno mora postojat razlika u hranidbi , čak i iste kategorije životinja, razlika između samih jedinki , jer nemaju iste uzdržne potrebe, a poslije i proizvodne potrebe

hranidba super hranom odličnih svojstava u laktaciji može imat jako mali učinak ako sve prije toga , znači svi uzgojni postupci , nisu provedeni kako treba, od uzgoja podmladka , junice, uvoda u mlječnost, laktacije, suhostaja, ..............

i malo drugačija slika moja na kraju kao intermezzo moja majka u usjevu sirka

 

[spensi]

Evo taman slusam na vjestima kako mafija na jugu Italije povecava proizvodnju mljeka kod Bufala (koristi se iskljucivo za izradu mozzarele).
Dodatkom somatotropnog hormona. To je hormon koji pospjesuje rast i koristi se uglavnom u ljecenju malog rasta.
Inace je zabranjena upotreba u vecini zemalja, mada strucnjaci kazu da nema nikakvih negativnih ucinaka na zdravlje ljudi. Inace upotrebom ovoh hormona kod mljecnih zivotinja se povecava produkcija mlika za 20 %.

Sad malo o Bogecovom postu.
Jako mi je drago sta si prihvatio moja pitanja ozbiljno, jer poslje slanja posta boja san se da ne shvatis post kao zajebanciju.
Ja da ti iskreno kazem sam po struci veterinar, ali kad udjem u uzgoj ili stalu primarna stvar od koje krecem je sta sve ulazi u usta zivotinje. Po meni je prehrana baza vecine patologije koja se susrece u uzgojima,a prvenstveno u intezivnim uzgojima. Npr. visoko proteinska prehrana je dobra u produkciji, ali dolazi do problema u vidi npr. izvala maternica, zaostajanja posteljica, mastitisa, sterilitet, toksikoza, hipokalcemija itd itd.
Zbog toga me interesiraju sta sira misljenja, predlozi, iskustva i znanje o prehrani zivotinja.
Odmah da ti kazem sta se tice silaze, nemam iskustva s baliranom silazom. Mi na farmi radimo silaze u bazenima i kod frezanja silaza se konzumira polako. Bitno je ne otvarati puno silazu, ne otkrivati je, a kod frezanja je konzumirati malo po malo, tako da vanjski zid silaze mora uvjek biti jednako konzumiran po cjeloj sirini.
U tom slucaju nema problema u promjenama kakvoce silaze. Nema nikakvih odstupanja. Medjutim da bi se doslo do ovog stupnja kvalitete silaze bitna je izrada same silaze. Izbor pravog vrimena za siliranje, 5 % vode u biljkama, duzina sjecenja sirovine, brzina izrade i sta je najbitnije dobro zbijanje i hermeticko zatvaranje. Kad su ovi uvjeti ispunjeni silaza je ok.
Zanima me zesto koliko vidim niko ne radi silazu od djeteline. Narocito u govedarstvu gdje se pokazala jako korisna u prehrani. Npr. kvalitetnija je nego susena djetelina.
Bas sam prije koji dan citao na netu neki clanak ovdje u Italiji vezan za djetelinsku silazu kod laktacije goveda, a mogu ti reci da se dosta koristi. Pa i kod prehrane ovaca.
Za kuriozitet jeli ispitivas svojstva silaze. Uzimas li uzorke za analizu nakon 40 dana po izradi.
Mi to obavezno radimo i na osnovu toga se procjenjuje kvaliteta i hranidbena vrijednost silaze.
Ono sta si napisao o recepturama je ok, svako je sastavlja na osnovu vlastitog iskustva i na osnovu proizvodnih rezultata. Medjutim bitan je udio odnosno postotak pojedinih komponenti, a narocito u koncentriranom djelu ishrane.
Kao sta sam u jednom tvom postu vidio da si precizan i u vidu ustede (zasto bacati pare na kupovni konc. kad ga mozes sam proizvesti bolji i jeftiniji) i u potpunosti se slazem, jer ako nema rentabiliteta ....
Mislim da i konc. dio prehrane se treba bazirati na toj teoriji. Npr. soja je skupa, ali je puna proteina, suncokret je isto pun proteina ali kod prezivaca je nesto manja iskoristivost za razliku od soje, ali je suncokret jeftiniji, ne znam cjene za grasak koji je opet pun proteina itd itd. Znaci treba i konc. bazirati i kombinirati na osnovu komponenata i na osnovu cjene, kao i na osnovu kategorije zivotinje koju prehranjujes. Normalno da ces energiju povecavati u tovu, kod mljecnosti neces da izbjegnes debljanje zivotinje a tim i manju proizvodnost mlika itd.
Aproposito pita san te u jednom postu o Hedysarum coronarium L. u nas se zove Slatkovina. Imas li informacije o toj biljki i dali se koristi u nas? Narocito u laktaciji.
Pozdrav

P.S. imam ja tih podatka o izradama silaza, fermentacijama, podataka o hrani o postocima i kakvocama biljaka, silaza i zitarica, samo tlaka mi je sve to prevodit.

 

[bogec]

Sad malo o Bogecovom postu.
Jako mi je drago sta si prihvatio moja pitanja ozbiljno, jer poslje slanja posta boja san se da ne shvatis post kao zajebanciju.
Zbog toga me interesiraju sta sira misljenja, predlozi, iskustva i znanje o prehrani zivotinja.

Zanima me zesto koliko vidim niko ne radi silazu od djeteline. Narocito u govedarstvu gdje se pokazala jako korisna u prehrani. Npr. kvalitetnija je nego susena djetelina.
Bas sam prije koji dan citao na netu neki clanak ovdje u Italiji vezan za djetelinsku silazu kod laktacije goveda, a mogu ti reci da se dosta koristi. Pa i kod prehrane ovaca.
Za kuriozitet jeli ispitivas svojstva silaze. Uzimas li uzorke za analizu nakon 40 dana po izradi.
Medjutim bitan je udio odnosno postotak pojedinih komponenti, a narocito u koncentriranom djelu ishrane.
Kao sta sam u jednom tvom postu vidio da si precizan i u vidu ustede (zasto bacati pare na kupovni konc. kad ga mozes sam proizvesti bolji i jeftiniji) i u potpunosti se slazem, jer ako nema rentabiliteta ....

Aproposito pita san te u jednom postu o Hedysarum coronarium L. u nas se zove Slatkovina. Imas li informacije o toj biljki i dali se koristi u nas? Narocito u laktaciji.
Pozdrav

vidim ja rođo kužiš se ti u tu tematiku, a po mišljenju trebao bi biti i dobar veterinar jer kužiš i sam uzgoj, a ne samo liječenje :!: bravo bravo

naravno da ozbiljno napisn post shvačam ozbiljno, samo kvalitetnom diskusijom se može doči do činjeničnih zaključaka, a iz toga onda može netko i nešta naučiti i primjeniti doma ili gdje več

na analizu hranu dajem ponekad, ne svaki mjesec, več za određenu vrstu hrane po jednu analizu, samo da znam okvirno s čim baratam, drugo se kod mene svodi na iskustvo

što se tiče koncentriranog dijela, kod kupovine istog vrlo često dolazi do toga da sadržaj etikete i sadržaj u vreči nije ni sličan, puno je ljudi davalo razne smjese i supere na analizu pa su rezultati porazni, tako da se malo diskutabilno određivanje obroka na temelju parametara na etiketi

a što se tiče rentabilnosti i spravljanja smjese doma , osim uštede donosi i to da se smjesa može napraviti u različitim koncentracijama i različitim sastavima ovisno o kategorije životinja, dobi, proizvodnji, što dovodi do toga da ona koja je pred kraj laktacije ne dobije smjesu koja je po svom sastavu prilagođena kravi u punoj laktaciji, koja ima kud i kamo veče potrebe

malo sam pogledao o biljci hedysarum coronarium, kod nas je nema bar ne u nekoj primjeni da bi bila poznatija, moram se raspitat kod dr. uhera el on šta ima tj da li oni to siju i kakva su svojstva biljke

kolko vidim po slikama izgleda mi dobro, čak što više poželio sam to i posijati, ali gdje da nabavim sjeme, koja je tehnologija rada, bar okvirna

kod nas su se počele uvodit biljke quinoa i amaranth, za silažu, ali još neki pojedinci nisu ni ovo gradivo utvrdili,zato ne pišem u tim kulturama, jer ipak su malo zahtjevnije za uzgoj i nisu baš za igranje, ali vrijednost im je velika

pripremam ja sjenažu iliti silažu djetelina, mlječnost je jako dobra od djetelina, to su jako kvalitetne kulture, sve djeteline
evo jedna slika otkosa ,košeno 15.11, na drveču više nema lišča, a ja kosim ko da je največa sezona