Hranidba stoke

[mirela]

e ovako sad jedno pitanje u vezi ishrane ono sto me zanima trnutno imamo samo jednu kravu za svoje potrebe ali imamo u planu da se prosirimo znaci za mljekaru ono sto me zanima recimo mi licno ne stedimo na kravi damo joj koliko joj volja da jede 2 mjeseca je kako se otelila a opet je vodila znaci sad bi joj kao trebalo biti 2 tele znaci trebala bi se akobog da teliti u decembru e sad ono sto joj trenutno dajemo da jede je sijeno,kukuruzna silaza,tecne muljeve od mekinja 2xdnevno vitamine nasuho lize 3-4kg dnevno i mljeveni kukuruz oko 2-3kg dnevno e sad me zanima ona to sve pojede a da joj damo jos sigurno bi pojela dali negdje gresku pravimo dali nesto od toga
trebamo jos dodati mislim u kolicini ili joj umanjiti i oto sto me zanima u vrijeme laktacije sta sve treba da jede i koliko

 

[spensi]

Izvinjavam se, ali nisam bas dobro razumio sta krava jede.
Po ovome vidim da jede veliku kolicinu brasna. S brasnom u laktaciji treba biti jako pazljiv. Dosta ljudi, a norocito stare bake u ekstenzivnim uzgojima daju ogromne kolicine brasna kravama tjekom muznje.
Problem je sta time lako dovode krave u stupanj hipokalcemije i padaju s nogu. Nakon toga bez terapije tesko da se dizu.
Volio bi da Bogec da svoje misljenje o kolicinama brasna kod krava u laktaciji.
Pozdrav

 

[Helena]

Mislim da se iz bogecovih slika da zaključiti da je koncentrat i suho sijeno na njegovoj farmi zastupljeno u malim količinama .

 

[bogec]

2 mjeseca je kako se otelila a opet je vodila znaci sad bi joj kao trebalo biti 2 tele znaci trebala bi se akobog da teliti u decembru
e sad ono sto joj trenutno dajemo da jede je sijeno,kukuruzna silaza,tecne muljeve od mekinja 2xdnevno vitamine nasuho lize 3-4kg dnevno i mljeveni kukuruz oko 2-3kg dnevno e sad me zanima ona to sve pojede a da joj damo jos sigurno bi pojela dali negdje gresku pravimo dali nesto od toga
trebamo jos dodati mislim u kolicini ili joj umanjiti i oto sto me zanima u vrijeme laktacije sta sve treba da jede i koliko

e bude se telila ako ostane stelna, a ako ne još čete se malo načekat, ako sad više nebude vodila nakon tri mjeseca od osjemenjivanja dat ju pregledat el je stelna :!:

povečaj sijeno, jer energetskog dijela ima dovoljno, sa sijenom češ dobit na vlaknastom dijelu, i slobodno joj daj sijena nek pojede kolko želi, naravno ako imate dovoljno pripremljenog

malo pitanjce, kolko silaže dobije, može i okvirno, npr košaru, tačke, prikolicu :?: dnevno

brašnati dio je ok, ali čemu namakanje brašnatog dijela, kolko sam ja skužio to od posija slažete neki napoj ili šta :?:
brašno davajte u suhom obliku, sav brašnati dio tako, a vodu nek pije kad želi i kolko ona to želi :!:
količina kukuruza je ok, za proizvodnju od kojih 20 litara dnevno u vrhu laktacije, ako je druga hrana prosječna, e sad da je voluminoza vrhunska onda bi ta količina brašna iša kod veče litraže, ali to je več sad malo teže objasnit ovak napamet, to se često mjenja u laktaciji, dok je voluminoza konstantniji dio

nisu jednake uzdržne i proizvodne potrebe kod recimo to prosječnih krava i onih turbo super mlječnih, ali opet u suhostaju im se te potrebe tj uzdržne nekak izjednače, dok uvod u mlječnost opet napravi razliku ovisno o potencijalu krave

kakvi su to vitamini :?: i još k tome poliže 3-4 kg dnevno :shock: , ideš :shock: , da li tu to neke kao cigle za lizanje il šta,kakav je sastav
ako kupuješ vitamine u vrečama, ima napisana uputa uvijek na etiketi o orjentacionoj dozi koja nesmije prelazit neku količinu, cca npr 200 grama na dan il tak nešt

helena
da kod mene je sijeno i koncentrat u jako malim količinama, sijeno dobiju telci kao dodatak sjenažama, večinu sjena dobiju krave koje zasušujem, meni sijeno služi za zasušivanje, kad ja ruknem kravu na sijeno ona za dva dana presuši ko sahara, a ruknem ju sa velike litraže, jer je npr ostala stelna od prve pa joj je laktacija malo krača, jer ipak poštujem suhostaj i odmor tkiva, a to se poslije duplo vrati

koncentrat, onolko ja dajem a kolko drugi daju, njihove krave bi crkle od gladi sa mojom količinom koncentrata, karikirano govoreči

koncentrat mi služi za popravljanje tzv. krvne slike mlijeka, i kod visoko mlječnih krava kao dio obroka u kojem je dostupna brza energija, ko što velim spram drugih kolko daju smjese i supera ja sam mizerija

da helena po slikama se vidi šta se kod mene jede, voluminozno, voluminozno, pa još malo toga,ali širok izbor, različitog kemijskog sastava, koji podmiruje potrebe na velikoj večini tvari

vidiš sad se je javio jedan problem, ja ču uskoro kositi a nigdje u dučanima nema folije :shock: opet nisam po standardima ovdašnje poljoprivrede

pitanje da li tko uzima folije na palete i gdje i kolko je to jeftinije ili nije jeftinije, ja trebam za cca 25000 kn ugrubo, ak ko zna nek se javi, naravo ak čita ovu temu

 

[ŠANANA]

posljednih jedno 30 dana hranim sa sjenažom graška i krave su to dobro jele, ali na mlijeku nisam primjetio neki značajan porast, a prije jedno 2-3 dana sam otvoril balu sudanske (graška više nema ) i to krave još bolje jedu i tek sad mogu reči da im je mlijeko počelo rasti, mislim da je dnevna proizvodnja porasla za nekih 15%, i kako mi se čini da još uvijek raste :scratch
e sad pitam dal je tek sad grašak počeo djelovati ili je sudanska samo potaknula proizvodnju, odnosno da se super nadovezala na grašak i napravila onaj ''bum'' kod potražnje energetskog dijela kod krava što je rezultiralo povečanjem proizvodnje mlijeka :scratch :scratch :scratch :?:

 

[bogec]

posljednih jedno 30 dana hranim sa sjenažom graška i krave su to dobro jele, ali na mlijeku nisam primjetio neki značajan porast, a prije jedno 2-3 dana sam otvoril balu sudanske (graška više nema ) i to krave još bolje jedu i tek sad mogu reči da im je mlijeko počelo rasti, mislim da je dnevna proizvodnja porasla za nekih 15%, i kako mi se čini da još uvijek raste :scratch
e sad pitam dal je tek sad grašak počeo djelovati ili je sudanska samo potaknula proizvodnju, odnosno da se super nadovezala na grašak i napravila onaj ''bum'' kod potražnje energetskog dijela kod krava što je rezultiralo povečanjem proizvodnje mlijeka :scratch :scratch :scratch :?:

sad je počeo grašak djelovati, sad su se stvorile bakterije za tu vrstu hrane, sad je postignut efekt

ne bi se složio sa konstatacijom da nisu reagirale odmah na grašak pogotovo jer imaš sijeno i silažu, tako da na bilo koju sjenažu su morale reagirat, pa makar po jačini mlijeka

drugo je kod mene gdje iduča hrana mora bit još bolja da bi nadmašila trenutnu a samim time se još reflektirala na proizvodnji, ako ne i po količini onda barem po kvaliteti proizvoda tj mlijeka

sa sudanskom travom si dobio energiju,znači to je kravama falilo, na to su trenutno reagirale, a sad čemo dalje vidjet

vrlo je bitno u kojoj su fazi krave tj stadiju laktacije, a traži se efekat hranidbe, tu je bitno razgraničit, da kod onih kod kojih je več i uvod u mlječnost napravljen sa tim sjenažama tu to ima puni efekat
a ako je ta hrana uvedena u tijeku laktacije, može se desiti da krave neče povisit mlječnost ali če trenutnu zadržat duže vremena,jer nova hrana joj neče dopustit da smanji mlijeko
ti si imao ovaj drugi efekat zadržavanja mlječnosti i popravka kvalitete, e sad več tu hranu uvedi u uvodu u mlječnost pa češ vidjet efekat kad krava starta spremna sa dobrom hranom

ali da sad makneš sjenažu, ode mlječnost u zanzibar, to je taj dio kad su one zbog bolje hrane zadržale mlječnost, a samo ju makni i sve ode i možeš ih zasušit

zato ja stalno govorim da hrane mora biti dovoljno za cijelu godinu, visoke kvalitete, i uz što manje promjena u ishrani, jer krava reagira na sve

i da nemate zemlje dosta uz moju tehnologiju tj onu koja ja primjenjujem imat čete dovoljno, ali morate poštovat principe uzoja i potrebe biljke, a sukladno tome potrebe krava u određenom stadiju

 

[ŠANANA]

tako je :!: :mrgreen:
za jačinu i kvalitetu mlijeka ču vam reči kad dobijem analizu iz križevaca, tam oko 10.

da ja sam sa ovbom boljom hranom zadržao trenutnu mliječnost, pošto su sve krave steone oko 3-4 mjeseca i ne očekujem neko preveliko povečanje mliječnosti, al vidim da djeluje, samo čekam analizu da vidim jel i kvaliteta bolja, što me jako interesira jer je prije bilo dosta slabo

sad uvodim s sudanskom onu holštajnicu što je zapuštena, 14. joj je termin, od prvog sam krenuo sa sudanskom i uvodim ju, od nje puno očekujem, nadam se da bude sve u redu tokom teljenja

moram s cabageom još sjenaže dogovorit, mislim dalje sudansku uzeti, a graška ne, il da uzmem obadvoje, neznam niti sam, nešto moram jer če mi izgleda repica kasnit, an ebi htio izgubit proizvodnju kak veliš :!:

 

[dane]

Forumaši pozdrav molio bih vas jedan savjet za ishranu krava.Uskoro namjeravam krenuti s proizvodnjom mljeka ,mljeko namjeravam predavati jednoj maloj mljekari koja se bavi proizvodnjom sira, ali tu postoji jedan problem što ta sirana ne otkupljuje mljeko od krava koje su hranjene sjenažom (može jedan obrok kukuruzne silaže). Navodno da za tvrde sireve se sjenaža ne koristi, jer se u mlijeku krava, krmljenih njom, mogu nalazit klostridije, koje loše utjeću na sir, pogotovo, kad se radi iz nepasteriziranog mlijeka.,a znam da nema dobre proizvodnje bez silaže, sjenaže i kvalitetne krme.Zato molim ako mi netko može dati dobar svajet ( a bogec sigurno može )s kojom krmom da vršim ishranu, inače sam zaineresiran za svu krmu (od siraka, ljuljevi , lucerna ,sudanska trava a pogotovo stočni grašak sam i u kombinaciji s žitaricama ) ili možda neke silaže koje bi se mogle koristiti a da se u njima nenalazi taj klostridije

 

[bogec]

znam da nema dobre proizvodnje bez silaže, sjenaže i kvalitetne krme.Zato molim ako mi netko može dati dobar svajet ( a bogec sigurno može )s kojom krmom da vršim ishranu, inače sam zaineresiran za svu krmu (od siraka, ljuljevi , lucerna ,sudanska trava a pogotovo stočni grašak sam i u kombinaciji s žitaricama ) ili možda neke silaže koje bi se mogle koristiti a da se u njima nenalazi taj klostridije

pošto se takova ishrana bazira večinom na suhoj hrani i svježoj , valja pripomenut da bi se tu trebalo malo više pozornosti obratit na lucernu i djeteline, jer njihovo sijeno je jako kvalitetno, a od ljuljeva sijeno engleskog ljulja i križanaca, a od djetelina crvena djetelina koja je velika u odnosu na bijelu djetelinu

znači treba se ič sa najkvalitetnijim kulturama koje u svom suhom stanju mogu zadovoljit potrebe za proizvodnjom mlijeka

u svježem obliku bi bilo dobro davat grašak sa žitaricama a po ljetu isto svježi sirak ili sudansku travu, tako bi se s te dvije kultura podmirile večina potreba za svježom krmom

u to sve ukomponirat taj jedan obrok silaže
naravno u takovom konceptu ishrane sa večinom suhom hranom, mora se obratit na koncentrirani dio koji mora biti zastupljeniji u odnosu na ishranu sjenažama u svim vrstama, tu je onda bitan kvalitet i sastav otg koncentriranog dijela jer večinu energije krave če izvlačit baš iz tog dijela
ali to se sve u hodu nauči, uz par malih preinaka u tjeku rada

moram jednu stvar malo pripomenut, malo mi je ta cijela priča o tvrdim sirevima i silaži tj sjenaži, onak ne drži vodu, pazi ovo, ne smije se davat sjenaža trava a smije silaža kukuruza, a šta je sirak nego iz roda trava, a po sastavu je kao kukuruz, znači i on prolazi kao sjenaža iliti silaža
nadalje, sjenaža trava kao opče poznata kao jako mokra isto nije točna, sjenaža se može napravit sa skoro osušenom masom, koja u sebi ima mali postotak vode ali dovoljan da bala bude jako dobra i po sastavu i po kvaliteti

malo mi je kontradiktorno, silaža kukuruza kao i trava treba se fermentirat, isti se procesi događaju a jedno se dozvoli a drugo ne
moram nazvat agronomiju i pitat šta se smije a šta se ne smije, jer se od seljaka znade svašta tražit a da to ne mora bit tako, tako da ču ja to provjerit

 

[abrkili]

majku mu,pa i kuruz spada u trave,zar ne?

 

[holy cow]

znam da nema dobre proizvodnje bez silaže, sjenaže i kvalitetne krme.Zato molim ako mi netko može dati dobar svajet ( a bogec sigurno može )s kojom krmom da vršim ishranu, inače sam zaineresiran za svu krmu (od siraka, ljuljevi , lucerna ,sudanska trava a pogotovo stočni grašak sam i u kombinaciji s žitaricama ) ili možda neke silaže koje bi se mogle koristiti a da se u njima nenalazi taj klostridije

moram jednu stvar malo pripomenut, malo mi je ta cijela priča o tvrdim sirevima i silaži tj sjenaži, onak ne drži vodu, pazi ovo, ne smije se davat sjenaža trava a smije silaža kukuruza, a šta je sirak nego iz roda trava, a po sastavu je kao kukuruz, znači i on prolazi kao sjenaža iliti silaža
nadalje, sjenaža trava kao opče poznata kao jako mokra isto nije točna, sjenaža se može napravit sa skoro osušenom masom, koja u sebi ima mali postotak vode ali dovoljan da bala bude jako dobra i po sastavu i po kvaliteti

malo mi je kontradiktorno, silaža kukuruza kao i trava treba se fermentirat, isti se procesi događaju a jedno se dozvoli a drugo ne
moram nazvat agronomiju i pitat šta se smije a šta se ne smije, jer se od seljaka znade svašta tražit a da to ne mora bit tako, tako da ču ja to provjerit

Dane,
ove klostridije koje spominješ nisu ti niukakvoj vezi s vrstom silaže, već s načinom njene pripreme, odnosno, preciznije s visinom košnje. Naime, kostridije su porodica bakterija koje žive u tlu i kontaminiraju (zaražavaju) hranu isključivo na način da se preniskom košnjom poberu s njive zajedno s pokošenom masom. Dakle, izbjegavaj prenisku košnju i zaboravi probleme s klostridijama. Osim toga, preniska košnja npr. kukuruza za silažu ti ne donosi ništa dobrog. One priče o većem prinosu po jedinici površine zaboravi. Donji dio stabljike kukuruza u mliječno-voštanoj zriobi je nešto malo probavljiviji od npr. parketa ili dobro osušene daske, zato bilo koja visina košnje ispod koljena - to jednostavno zaboravi.

A što se tiče priče o izbjegavanju silaže trava - to je glupost samo takva. Stvarno bih volio čuti barem jedan pametan argument protiv korištenja silaže trava.

 

[dane]

Ljudi ja vam o tom klostridiju nemam nikakvog pojma,samo znam dačovjek neće mljeko od krava hranjenih sjenažom,uostalom kroz nekih par dana ću se sastati s njim pa ću ga detaljno još ispitati. Nebih htio čovjeka zeznut a htio bih raditi s njim zbog dobrih uvjeta (cijene) i sukladno tome prilagoditi ishranu krava.

Bogec što kažeš na sijeno naprimjer stoč. graška i žitarica kolega je radio zob i grahoricu i to kosio u mlječnoj zriobi zobi i spremio kao sijeno u rolo bale bio je jako zadovoljan s tim ( i on predaje mljeko istom otkupljivaču ) što se tiče sudanske kod mene je ona čista nepoznanica ,ja je planiram sijati samo me zanima moželi se ona spremiti kao sijeno i kakve je kvalitete kao takva a što se tiče sirka taj isti kolega ga je sijao i bio je zadovoljan boi mu je problem što ga nije moga sveg potrošiti

 

[spensi]

U svakoj silazi ima klostridija. Bilo da je kosis nisko ili visoko. Uvjek se sirovina kontaminira s klostridijima.
Klostridije su anaerobne bakterije i razvijaju se odnosno razmnozavaju i pocnu svoj ples kad nestane kisika, a upravo je u prvoj fermentativnoj fazi pripreme silaze, karakteristicno da dolazi do potrosnje kisika, i onda nastaje druga faza fermentacije a to je anaerobna faza u kojoj pocinju svoj bal klostridije. Medjutim upravo zbog toga je jako bitno izrada, odnosno priprema i zatvaranje, presanje itd, silaze. U toj fazi ako je silaza dobro napravljena dolazi do pada pH na nisku razinu (3) sta je uvjet da dodje do ubijanja tih mikroorganizama (stetnih).
Njihovo prisustvo u mljeku, odnosno siru kao sto je bogec rekao je vise napuhano nego sto je to toliko vazno pri izradi. Je postoje sirevi koji su specificni i za koje nesmije biti prisustvo ovih mikroorganizama, jer uzrokuju stvaranje rupa u siru. Bubrenje sira npr. vec sam pisao o tome, je kod grana padano i kod kojega ce te vidjeti napuhanost u obliku mjehura, dok kod permezana pravoga toga nesmije biti.
Bas u nas da se rade sireve visoke deklaracije i kvalitete i to narocito sirevi na koje se ova pojava odnosi, tvrdi dugosezonski sirevi, cisto sumnjam.
Pozdrav.

 

[holy cow]

U svakoj silazi ima klostridija. Bilo da je kosis nisko ili visoko. Uvjek se sirovina kontaminira s klostridijima.
Klostridije su anaerobne bakterije i razvijaju se odnosno razmnozavaju i pocnu svoj ples kad nestane kisika, a upravo je u prvoj fermentativnoj fazi pripreme silaze, karakteristicno da dolazi do potrosnje kisika, i onda nastaje druga faza fermentacije a to je anaerobna faza u kojoj pocinju svoj bal klostridije. Medjutim upravo zbog toga je jako bitno izrada, odnosno priprema i zatvaranje, presanje itd, silaze. U toj fazi ako je silaza dobro napravljena dolazi do pada pH na nisku razinu (3) sta je uvjet da dodje do ubijanja tih mikroorganizama (stetnih).
Njihovo prisustvo u mljeku, odnosno siru kao sto je bogec rekao je vise napuhano nego sto je to toliko vazno pri izradi. Je postoje sirevi koji su specificni i za koje nesmije biti prisustvo ovih mikroorganizama, jer uzrokuju stvaranje rupa u siru. Bubrenje sira npr. vec sam pisao o tome, je kod grana padano i kod kojega ce te vidjeti napuhanost u obliku mjehura, dok kod permezana pravoga toga nesmije biti.
Bas u nas da se rade sireve visoke deklaracije i kvalitete i to narocito sirevi na koje se ova pojava odnosi, tvrdi dugosezonski sirevi, cisto sumnjam.
Pozdrav.

Djelomično točno.
Da, bakterije roda clostridium jesu obligatorni anaerobi, tj. razvijaju se isključivo bez prisutnosti kisika i prisutne su normalno svud oko nas, pa i u nama (dio su normalne mikroflore humanog probavnog sustava). To nikako ne znači da su i poželjene, naprotiv. Različite vrste klostridija (odnosno toksini koje one luče) izazivaju različite probleme - od prilično bezazelenog nadimanja sira, pa do pobačaja i konačno smrti.
Ono što smatram pogrešnim je navod kako ih niski pH ubija. To jednostavno nije točno. Uobičajena pH vrijednost dobrih silaža trava i cijele biljke kukuruza kreće se između pH 3,2-4 i pri toj vrijednosti klostridijama nije ništa. Osim toga, visinom košnje, odnosno kontrolom kontaminacije materijala tlom se definitivno eliminira problem prisustva klostridija u silaži, barem s hranidbenog aspekta. Ono što može predstavljati problem u hranidbi krava silažom (ne samo i isključivo trava, već i kukuruza) je uporabljivost mlijeka takvih krava za proizvodnju sira. Ali NE RADI UPITNE KEMIJSKE KVALITETE MLIJEKA, VEĆ MIKROBIOLOŠKE. I dajte jednom da to raščistimo - mlijeko krava hranjenih silažom trava i kukuruza je apsolutno upotrebljivo za preradu, pod uvjetom da se vodi računa o higijeni, prvenstveno mužnje. A to nije problem onog što krave jedu, već kako farmer muze. Dakle, vodite računa o higijeni mužnje, a krave hranite kvalitetnom silažom trava. Bit će vam zahvalne.

 

[bogec]

Bogec što kažeš na sijeno naprimjer stoč. graška i žitarica kolega je radio zob i grahoricu i to kosio u mlječnoj zriobi zobi i spremio kao sijeno u rolo bale bio je jako zadovoljan s tim ( i on predaje mljeko istom otkupljivaču ) što se tiče sudanske kod mene je ona čista nepoznanica ,ja je planiram sijati samo me zanima moželi se ona spremiti kao sijeno i kakve je kvalitete kao takva a što se tiče sirka taj isti kolega ga je sijao i bio je zadovoljan boi mu je problem što ga nije moga sveg potrošiti

ako je tvoj kolega radio sijeno od graška tj grahorice i zobi i ako je jako zadovoljan, nema razloga da i ti to tako ne napraviš, inače zob za sijeno je jako dobra, a samo sušenje graška i zobi nije teško, čak što više jako brzo se osuši, a kvaliteta ostaje

sudanska trava,nemoj ju spremat u sijeno, jer joj to nije ni namjena, to kosirti kao svježu krmu, ili kao sjenažu, u tvom slučaju ishrane bi kao svježa krma imala puni efekat

da ja mislim da 100% ljudi koji siju sirak ili sudansku travu ima problem taj što ne može nikako sve potrošit, a ono raste i raste i raste....................i još malo raste

zato ja mečem u silos sirak ili u bale kao sjenažu, jer u svježem stanju jednu ral ne može pojest 30 komada, nečeš doč do pola komada a več bude prvi dio bio opet za kosit, a fala bogu smazale su sipovu največu utovarku dnevno, pa opet nisu mogle tolko pojest kolko to raste

velike vručine i malo kiše ili bez kiše je raj za sirak, kad je bila suša 2007. kad su svi kukali da nema hrane mene je sirak izvukao i stvorio višak hrane

svaka biljka ima svoje uvijete, i svoje potrebe, a to treba poštovat, a ona če u tim svojim uvijetima pokazat ono najbolje od sebe :!:

holy cow dargo mi je da si se uključio u raspravu, nek se malo rasprava rasplamsa, da nebi ispalo da sam ja nekaj stalno pišem, valja poslušat stvar iz više aspekata i činjeničnih stanja

 

[spensi]

Izvinjavam se zbog pogresnog izrazivanja u prethodnom postu.
Ne ubija klostridije niski pH, nego sprijecava njihovo toksicno djelovanje.
Bitno je pri normalnoj fermentraciji silaze da pH sta prije padne na vrijednost 3,2 - 4 koji je jedan od preuvjeta da sprijeci nastajanje maslacne fermetancije.
Maslacna fermentacija nastaje kao rezultat djelovanja klostridija koji svoje stetno djelovanje osvaruju pri pH vrijednosti 5 - 8.
Ukoliko nisu ispunjeni pravi uvjeti doci ce do maslacne fermentacije ciji su, kao sto sam vec naveo, glavni egzekutori klostridije i dolazi do produkcije maslacne kiseline, ugljicnog dioksida, idrogena i toksina.
Dodje li do ovoga silazu mozes bacit, jer kao takva je opasna i neupotrebljiva.
Sta se tice mlika niko nije rekao da je mliko zivotinja hranjenih silazom neupotrebljivo za preradu.
Stvar je u tome sta kod proizvodnje tvrdih (dugosezonsih) sireva i samo tih sireva, izazivaju bubrenje sira.
Rade se i takvi sirevi od mlika zivotinja hranjenih silazom, ali kod njih ima bubrenja.To bubrenje nije stetno, vec mjenja organolepticka svojstva sira, a posto su ti sirevi deklarirani, isti kao takvi ne smiju biti.
To je to.
Mi koristimo i kukuruznu silazu i sjensku silazu vec godinama kod ovaca za proizvodnju mlika, a od istog mlika se radi pecorino koji je na cjeni i jako trazen na trzistu.

 

[tine]

Klostridije su problematične u proizvodnji tvrdih sireva iz nepasteriziranog mlijeka.

Po meni, zbog pasterizacije sirovine, u proizvodnji mlijeka koje ide u industrijske pogone može se slobodno koristit silaže i sjenaže.

Ima i mogućnost, da ti neki prerađivaći zbog marketinških potreba trže proizvode pod markom 'bez silaže' ili slično, pa ti postavljaju uvijete.

 

[Institut]

klostridije su gram pozitivne stapicaste anaerobne bakterije ciji je zivot nemoguc pri niskom ph, niskoj temperaturi, prisustvu kisika i niskoj aktivnosti vode. Nalaze se u zemlji, zaprljanim bilkama i balegi zivotinje a aktivne su u silazama s malo secera, visokim pufernim kapacitetom i pri gnojidbi gnojavkom. Treba obratiti paznju na visinu kosnje, na cistocu opreme s kojom se radi te na cistocu silaznog prostora. :scratch :scratch
Rast saharolitickih klostridija zaustavlja ph ispod 4,2.
Inace klostridije luce endotoksine (Clostridium botulinum) te kod zivotinja mogu uzrokovati odbijanje hrane, prestanak lucenja mlijeka, pobacaje i muskularnu distrofiju.

 

[spensi]

klostridije su gram pozitivne stapicaste anaerobne bakterije ciji je zivot nemoguc pri niskom ph, niskoj temperaturi, prisustvu kisika i niskoj aktivnosti vode. Nalaze se u zemlji, zaprljanim bilkama i balegi zivotinje a aktivne su u silazama s malo secera, visokim pufernim kapacitetom i pri gnojidbi gnojavkom. Treba obratiti paznju na visinu kosnje, na cistocu opreme s kojom se radi te na cistocu silaznog prostora. :scratch :scratch
Rast saharolitickih klostridija zaustavlja ph ispod 4,2.
Inace klostridije luce endotoksine (Clostridium botulinum) te kod zivotinja mogu uzrokovati odbijanje hrane, prestanak lucenja mlijeka, pobacaje i muskularnu distrofiju.

1. Dodju li Clostridie u organizam tesko da ces vidjet odbijanje hrane, prestanak lucenja mljeka i pobacaje. Prije ces je zakopat nego vidjet te promjene.
2. Tesko da ces ikad uspjeti ocistiti u toj mjeri sve ono stao upotrebljavas u proizvodnji silaze. Dosta da prodjes poljem i cipelama preneses znas koliku kolicinu spora.
3. Zakljucak : gdje je silaze tu je i Clostridia.

Pozdrav.

 

[halubljan]

pozdrav svima,ja sam ovdje novi i imam par pitanja,počeo sam lani sa uzgojem anguls goveda,lani sam ih hrani samo sijenom a ove godine sam posijao 6 hektara stočnog graška pomješanog sa zobi,probat ću to silirat,šta mislite je to uz sijeno dovoljno dobar obrok.